Pitanje svih pitanja – hoćemo li i kada prestati koristiti fosilna goriva? I još važnije, hoće li nam to pomoći? Možemo li tako spasiti svijet od posljedica klimatskih promjena? Odgovor na to pitanje – da! I za sve kritičare koji upravo okreću očima, ovo ‘da‘ je potpuno neironično, barem ako se pita Međunarodnu agenciju za energiju (IEA).
Naime, prema njima, svijet je na “početku kraja” ere fosilnih goriva. Vodeća globalna organizacija za nadzor energije po prvi je puta prognozirala da će potražnja za naftom, prirodnim plinom i ugljenom dosegnuti vrhunac prije 2030. godine.
Čemu to možemo zahvaliti? Okretanje novim izvorima. Tačnije, nove projekcije IEA predviđaju da će potrošnja tri glavna fosilna goriva početi opadati u ovom desetljeću zbog brzog rasta obnovljive energije i širenja električnih vozila.
– Svjedočimo početku kraja ere fosilnih goriva i moramo se pripremiti za sljedeću eru. To pokazuje da klimatske politike djeluju – rekao je šef IEA-e Fatih Birol komentirajući projekcije koje bi trebale biti objavljene sljedećeg mjeseca u World Energy Outlooku, prenosi Financial Times.
Inače, IEA prošle je godine istakao da bi ukupna potražnja za fosilnim gorivima mogla dosegnuti vrhunac do 2030, no nove projekcije su izgleda ipak ubrzale očekivanja uvođenja obnovljivih tehnologija.
U autorskom tekstu za Financial Times, Birol je pozdravio “historijsku prekretnicu, no istaknuo i da bi kreatori politika diljem svijeta trebali učiniti više kako bi ubrzali energetsku tranziciju i smanjili emisije, unatoč političkim preprekama dekarbonizaciji.
Jer, iako su vlade širom svijeta povećale ulaganja u obnovljive izvore energije s namjerom da odgovore na klimatske promjene i energetsku krizu potaknutu ratom u Ukrajini, brojne su države ipak kao prioritet posljednjih godina stavile borbu protiv visokih troškova života.
Birol je također spomenuo i da važnu ulogu igraju i “strukturne promjene” u kineskoj ekonomiji koja se pomiče iz teške industrije na manje energetski intenzivne industrije i usluge.
– U posljednjih deset godina Kina je odgovorna za oko trećinu rasta globalne potražnje za prirodnim plinom i dvije trećine rasta potražnje za naftom. Solarna energija, energija vjetra i nuklearna energija pojest će potencijalni rast ugljena u Kini, smatra Birol.
Šef IEA-e je, izgleda, ipak svjestan kritika pa je dodao da kreatori politike moraju biti okrenuti energetskoj tranziciji, koja se može ubrzati jačom klimatskom politikom, unatoč zabrinutosti oko tolerancije birača na brze promjene. Naime, i SAD i EU pokrenuli su ambiciozne programe za podršku rastu obnovljive energije, ali se suočavaju s kritikama političkih protivnika i problemom visokih troškova.