Marx.ba

U odnosu na isti period prošle godine očigledan je pad cijena stambenih nekretnina, ali Evropska centralna banka izvijestila je kako se bilježi rekordan rast cijena zakupa.

Cijene stambenih nekretnina u eurozoni pale su za 1,7 posto u drugom kvartalu 2023. u odnosu na isti period prošle godine, a u padu je i potražnja za stambenim kreditima, dok se u septembru bilježi rekordan rast cijena zakupa, i to za 2,7 posto međugodišnje, objavila je Evropska centralna banka (ECB) u okviru Izvještaja o finansijskoj stabilnosti (Financial Stability Review) za novembar.

Ključni razlozi za hlađenje tržišta nekretnina u eurozoni leži u učincima zaoštravanja monetarne politike, pooštravanju kreditnih politika poslovnih banaka, kao i smanjenom potražnjom među domaćinstvima, stoji u analizi ECB, koja upozorava na negativna kretanja i na tržištu komercijalnih nekretnina.

Iako je dinamika cijena stambenih nekretnina u eurozoni tek nedavno postala negativna, cijene kvadrata su počele opadati u nekim zemljama još u drugoj polovici prošle godine, podsjeća se u istraživanju, uz napomenu da je tempo pada cijena stambenih nekretnina usporen posljednjih mjeseci.

– Više kamatne stope na stambene kredite vjerovatno će dovesti do daljeg pritiska na smanjenje cijena kuća, jer one umanjuju potražnju za novim hipotekarnim pozajmicama. Kapacitet za servisiranje duga domaćinstava koja otplaćuju stambene kredite mogao bi se umanjiti upozorava ECB, rečeno je.

S druge strane, cijene zakupa u eurozoni rastu rekordnom brzinom, pa su tako u septembru 2023. godine porasle 2,7 posto na godišnjem nivou.

Globalna statistička platforma Statista poziva se na podatke portala Housing Anywhere International i ukazuje da je u Lisabonu i Portu zabilježeno povećanje troškova iznajmljivanja stana od 25 posto u periodu od aprila do juna 2023. u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine.

– To je alarmantna stopa, posebno imajući u vidu da lokalne plate (koje su već niske u usporedbi s većim dijelom ostatka Evrope) ne rastu ni približno istim tempom, ocjenjuju analitičari Statiste.

U istom periodu, u glavnom gradu Mađarske – Budimpešti, prosječna stanarina skočila je za nevjerovatnih 43 posto na godišnjem nivou, te sada iznosi 1.100 eura.

U međuvremenu, kako je objavila Statista, u Firenci i Torinu, koji su historijski imali puno niže cijene za iznajmljivanje smještaja nego drugi dijelovi Italije, stanarine su porasle za 21, odnosno 12,5 posto.

Analiza Statiste skreće pažnju na to da iza takvog trenda stoji dugogodišnji manjak stanova u ponudi, što drastično povećava troškove iznajmljivanja, ali i trend preseljenja kvalificiranih radnika u inozemstvo, odnosno EU, što dovodi do rasta stanarine. Evropski rekorderi, pored Budimpešte, Lisabona i Porta, su i nizozemski Haag – gdje su cijene iznajmljivanja stanova porasle 27,8 posto i Utrecht ga je stanarina za 25,8 prosto viša.