Marx.ba

Cijena bakra ove i iduće godine trebala bi skočiti čak 75 posto zbog problema u opskrbi i sve veće potražnje za ovim metalom, a nju u nebesa tjeraju sve veći napori razvijenih zemalja da prijeđu na obnovljive izvore energije.

Rastuća potražnja potaknuta prijelazom na zelenu energiju i vjerovatnim padom vrijednosti američkog dolara u drugoj polovici 2024. godine podići će cijene bakra, prema izvještaju BMI-a, jedinice za istraživanje kompanije Fitch Solutions.

Tržišta računaju na to da će američka centralna banka Fed ove godine smanjiti kamatne stope, što će oslabiti dolar i učiniti bakar, kojim se trguje u dolarima, privlačnijim stranim kupcima.

Osim toga, na nedavnoj konferenciji o klimatskim promjenama COP28 više od 60 zemalja podržalo je plan za trostruko povećanje globalnog kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, što bi, prema Citibanku, “bilo izuzetno povoljno za bakar”.

U izvještaju od decembra ta američka investicijska banka predviđa da će ambiciozniji ciljevi za obnovljivu energiju povećati potražnju za bakrom za dodatnih 4,2 miliona tona do 2030. godine.

To bi potencijalno podiglo njegove cijene na 15.000 dolara po toni do 2025. godine, dodaje izvještaj, što je znatno više od rekordnih 10.730 dolara po toni dosegnutih u martu prošle godine.

Ekonomski rast obično potiče potražnju za bakrom jer se on koristi u električnoj opremi i industrijskim strojevima. Potražnja za ovim metalom smatra se pokazateljem ekonomske dobrobiti.

Ključan je u ekosistemu prijelaza na obnovljivu energiju i neophodan za proizvodnju električnih vozila, energetskih mreža i vjetroturbina. Drugi analitičari predviđaju rast cijena bakra zbog poremećaja u rudarstvu, a Goldman Sachs očekuje deficit od preko pola miliona tona u 2024. godini.

Pobjednici bakrenog buma bit će uglavnom Čile i Peru, procjenjuje BMI. Obje zemlje imaju velike rezerve litija i bakra te će imati koristi od povećanih investicija i većeg izvoza. Čile posjeduje oko 21 posto globalnih rezervi bakra.