Marketing X Business

Kako Svjetska banka danas vidi BiH

Bloomberg Adria

(Izvor: X)

Bosna i Hercegovina je u proteklih dvadeset godina prošla kroz fazu makroekonomske stabilnosti i rasta, što je označilo značajan napredak za zemlju. Sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i prelazak iz kategorije zemlje niskog dohotka u zemlju višeg srednjeg dohotka između 1999. i 2010. godine predstavljaju samo neke od ključnih prekretnica u tom periodu.

Ovaj napredak bio je rezultat stabilne ekonomske putanje, koja je omogućila vidljive promjene u strukturi zaposlenosti, smanjujući uobičajenu zaposlenost u poljoprivrednom sektoru i signalizirajući razvoj ekonomskog ambijenta unutar zemlje.

– Svjetska banka ističe da je makroekonomska stabilnost u Bosni i Hercegovini rezultat nekoliko ključnih elemenata, rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomist Svjetske banke i jedan od autora najnovijeg izvještaja, gostujući u emisiji Start Bloomberg Adria TV.

– To uključuje nisku i stabilnu inflaciju podržanu valutnim odborom. Takođe, važna je bila fiskalna konsolidacija koja se dogodila između 2015. i 2019. godine, koja je bila potpomognuta jedinstvenom stopom PDV-a i rezultirala je relativno niskim nivoom javnog duga od nekih tridesetak odsto bruto domaćeg proizvoda, poručio je.

Međutim, iako je BiH ostvarila značajan napredak u različitim segmentima, treba istaći da su izazovi i dalje prisutni. Rast realnog BDP-a po stanovniku nadmašio je druge zemlje u regiji, ali je važno naglasiti da je taj trend djelomično potaknut emigracijom, a ne isključivo većim stopama rasta proizvodnje, koja stagnira već petnaest godina. Osim toga, iako je BiH ostvarila određeni napredak u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, i dalje zaostaje za strukturno i aspiraciono usporedivim zemljama poput baltičkih zemalja, Slovačke i Moldavije. Životni standard u BiH i dalje je znatno ispod prosjeka Evropske unije, zadržavajući se na samo 40 posto tog prosjeka posljednjih petnaest godina.

– Također, važan je i značajan pad stope nezaposlenosti, kao i pad deficita na tekućem računu platnog bilansa koji je bio nekih petnaestak odsto, a sada se spustio na 4 odsto BDP-a, dodao je Stučka.