Marx.ba

Cijene zlata stabilizirale su se nakon što su iranski dužnosnici ublažili strahovanja od eskalacije rata s Izraelom, signaliziravši da ne planiraju odgovoriti na “sumnjive dronove” u svom vazdušnom prostoru. Zato je cijena unce zlata jučer oko podneva bila viša za 0,1 posto nego dan ranije i iznosila je 2381,82 dolara dok je na azijskim tržištima jučer ujutro nakratko poskočila više od jedan posto premašivši tako 2.400 dolara, prenosi Reuters.

U SAD se jučer pak trgovalo po cijeni od 2396,50 dolara po unci što je neznatno niže nego dan prije zatvaranju trgovanja. Primijećeni skok cijena potaknuli su izvještaji zapadnih medija o eksploziji u blizini iranskog grada Isfahana, pozivajući se na neimenovanog dužnosnika, da su izraelske rakete pogodile lokaciju u Iranu.

Iranski su pak mediji objavili da su uočena tri drona te da se aktivirao sistem protivazdušne odbrane i uništio dronove, a u svojim izvješćtajima ne spominju Izrael. Tehran je umanjio važnost incidenta i naznačio da ne planira odgovoriti. Poruku je najjasnije sročio visoki iranski dužnosnik, rekavši za Reuters da Teheran u ovom trenutku ne planira odgovor.

Reakcije su umirile tržišta zlata i nafte i cijene su se vratile na nivoe na kojima su bile prije incidenta.

Cijena zlata je ove godine porasla za 15 posto na nedavnih 2.409 dolara, a otkako su centralne banke u proljeće 2022. počele podizati kamatne stope narasle su 22 posto. Zlato je bilo u uzlaznoj putanji posljednjih sedmica i to zahvaljujući podacima o inflaciji koja je s 3,2 posto u februaru porasla na 3,5 posto u martu što je zabrinjavajući trend koji je nastavio narušavati kupovnu moć potrošača. Ulagači se zato sve više okreću zlatu koje se smatra sigurnim utočištem.

Američka banka JPMorgan Chase & Co. predviđa da će ove godine cijene doseći oko 2.500 dolara za uncu ili oko 2.300 eura, a ovisit će o inflaciji, mogućnosti spuštanja kamatnih stopa te svjetskim ratnim žarištima.

Nije se samo zlato “uznemirilo” potencijalnim sukobom, piše Lider. Cijene nafte također su bile pod upitnikom no nakon “smirivanja situacije” su pale na međunarodnim tržištima prema 86 dolara. U Londonu se tako jučer nakon podneva trgovalo po 72 centa nižoj cijeni nego tokom jučerašnjeg zatvaranja dok se na američkom tržištu trgovalo po 66 centi nižoj cijeni.

No, napetost se još nije potpuno stišala jer je Iran treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema Reutersovim podacima, pa bi eskalacija ugrozila značajan dio opskrbe.

Američki zakonodavci naznačili su pak da bi mogli uvesti sankcije na iranski izvoz nafte, uključivši ih u paket pomoći Ukrajini koji čeka glasanje u Kongresu. Predložene su kaznene mjere za brodove, luke i rafinerije koje prerađuju iransku naftu i za transakcije kineskih finansijskih institucija vezane za kupovinu iranske nafte.