Marx.ba

U trećem kvartalu 2024. godine, fondovi rizičnog kapitala (VC) investirali su 3,9 milijardi dolara u startupe koji se bave generativnom umjetnom inteligencijom, kroz 206 pojedinačnih ulaganja, pokazuju podaci PitchBooka. Od tog iznosa, 2,9 milijardi dolara otišlo je američkim startup kompanijama.

Generativna AI, široka kategorija tehnologija koja uključuje generatore teksta i slika, asistente za kodiranje, alate za automatizaciju kibernetičke sigurnosti i druge, ima svoje kritičare. Stručnjaci dovode u pitanje pouzdanost te tehnologije, a u slučaju generativnih AI modela koji su trenirani na zaštićenim podacima bez dozvole, i njenu legalnost.

Međutim, ulagači efektivno ulažu na temelju pretpostavke da će generativna AI pronaći svoje mjesto u velikim i profitabilnim industrijama te da njezin dugoročni rast neće biti značajno pogođen izazovima s kojima se trenutno suočava.

Izvještaj Forrestera predviđa kako će 60% skeptika prema generativnoj AI tehnologiji prihvatiti tu tehnologiju, svjesno ili nesvjesno, za zadatke kao što su sažimanje podataka ili kreativno rješavanje problema.

– Veliki klijenti uvode proizvodne sisteme koji iskorištavaju alate startupa i open-source modele. Najnoviji AI modeli pokazuju kako mogu briljirati u znanstvenim poljima, pretraživanju podataka i izvršavanju računalnog koda, rekao je Brendan Burke, viši analitičar za nove tehnologije u PitchBooku, u intervjuu za TechCrunch.

Jedna od najvećih prepreka širokoj primjeni generativne AI tehnologije su ogromni računarski zahtjevi koje ta tehnologija postavlja. Analitičari iz Baina kako će generativna AI potaknuti kompanije da grade podatkovne centre gigavatne veličine, koji troše 5 do 20 puta više energije nego prosječni današnji podatkovni centri, što će dodatno opteretiti već napete lance opskrbe radnom snagom i električnom energijom.

Već sada, potražnja za energetskim kapacitetima podatkovnih centara, potaknuta generativnom AI tehnologijom, produžuje životni vijek termoelektrana na ugljen. Morgan Stanley procjenjuje da bi, ako se ovaj trend nastavi, globalne emisije stakleničkih plinova do 2030. godine mogle biti tri puta veće nego da generativna AI nije razvijena.

Nekoliko najvećih svjetskih operatera podatkovnih centara, uključujući Microsoft, Amazon, Google i Oracle, najavilo je investicije u nuklearnu energiju kako bi smanjili sve veće oslanjanje na neobnovljive izvore energije, piše Poslovni puls.

VEZANO

Saga Microsofta i OpenAI-a: Bliskost, nesuglasice, pomirenja, ovisnost