Marx.ba
Kako se zima približava na sjevernoj hemisferi, mnogi se ljudi vesele što će pobjeći od vrućine i uživati u hladnijem, ugodnijem zimskom okruženju. Međutim, postoji i druga grupa koja se s nostalgijom prisjeća topline i sunca koje smo sada ostavili iza sebe.
Poznato je da ljudi imaju različite sezonske sklonosti i često sebe opisuju kao “vruće” ili “hladne” te imaju snažna mišljenja o idealnoj temperaturi. Ono što bi moglo biti iznenađujuće je da naš emocionalni odgovor na vrijeme više oblikuje naše subjektivno iskustvo nego stvarni uvjeti.
Nedavna studija u BMC Psychology koja istražuje kako lokalizirani vremenski uvjeti utječu na percepciju okoliša i nivo udobnosti kod pojedinaca. Učesnici su ispunjavali ankete na svojim pametnim telefonima tijekom ljeta, a GPS i vremenski podaci omogućili su povezivanje vremenskih uvjeta s njihovim odgovorima.
Istraživači su očekivali snažnu povezanost između stvarnog vremena i načina na koji su ljudi opisivali temperaturu – je li im bilo vruće ili hladno te koliko su se udobno osjećali. Međutim, bili su u krivu.
Čak i na danima kada je temperatura bila iznad 32 °C, neki su se ljudi osjećali potpuno ugodno, dok su drugi na 22 °C i sunčanom vremenu osjećali nelagodu i prehladu.
Još je važnije da su otkrili vezu između nelagode zbog temperature i negativnih emocija – ljudi koji su se osjećali neudobno vruće izvještavali su o većem umoru, stresu i općenito lošijem raspoloženju.
No, ova se povezanost vidjela samo kod onih koji su rekli da ih vrućina čini nelagodnima. Na danu s 35 °C, mnogi su ljudi priznali da je vruće, ali nisu se osjećali neugodno, što znači da ekstremne temperature nisu nužno negativno utjecale na njih.
Ovo ističe važnu stvar – nelagodnost prirodno dovodi do negativnih emocija jer je sama po sebi neugodno iskustvo. Ono što je još iznenađujuće je koliko individualne razlike u udobnosti i percepciji temperature nadmašuju stvarne vremenske uvjete.
Ovo otvara zanimljiva pitanja zašto ljudi tako različito doživljavaju temperaturu i udobnost. Iako fiziologija igra ulogu – sastav tijela, dob, fizička kondicija i hormoni utječu na termoregulaciju – to je samo jedan dio slagalice.
Čini se da osobine ličnosti također mogu igrati ulogu. Preliminarna istraživanja sugeriraju da osobina poput neuroticizma može pojačati povezanost između nelagode zbog temperature i negativnih emocija.
Dakle, ako se slažete ili ne slažete s cimerima ili kolegama oko podešavanja termostata ove zime, možete se tješiti znajući da ne postoji “tačna” temperatura – sve je to subjektivno.
VEZANO
