Marx.ba
Tehnološki newsletter SemiAccurate objavio je da su “pročitali e-mail o pokušaju preuzimanja cijelog Intela”. Prema SemiAccurateu, vjerodostojnost e-maila “potvrđivana je mjesecima”, a iz njega proizlazi da neimenovana kompanija namjerava kupiti Intel u cijelosti, a ne samo njegove pojedine dijelove. Vijest je toliko ozbiljno primljena da je Intelova dionica poskočila u petak 8 posto.
Nudi se gotovo dvostruko
Intel nije mala, nevažna kompanija, već ogromna po broju zaposlenih, važnosti ne samo za potrošačko tržište već i za američku sigurnost.
Sve to čini je vrlo vrijednom, ali neko ima dovoljno razloga da se upusti u pregovore i ponudi, kako se priča, oko 150 milijardi dolara, gotovo dvostruko prema tržišnoj vrijednosti Intela koja trenutno iznosi približno 82,39 milijardi dolara.
Ogromna vrijednost Intela
Intel ima napredne proizvodne pogone u Arizoni, Oregonu i Irskoj. Portfelj intelektualnog vlasništva obuhvata ključne patente za x86 arhitekturu, dizajn procesora i proizvodne procese.
Kompanija drži dominantnu poziciju na tržištu serverskih procesora s približno 90 posto udjela, uz dugogodišnje partnerske odnose s vodećim proizvođačima računala.
Mnogi misle da su sazreli uvjeti za akviziciju Intela, prvenstveno zbog njegove teške finansijske i unutrašnje kadrovske situacije a s druge strane zbog dugoročnog rasta potražnje za naprednim procesorima i čipovima. Razvoj umjetne inteligencije stvara sve veću potrebu za specijaliziranim procesorima optimiziranim za rad s neuronskim mrežama, dok paralelno izgradnja 5G infrastrukture zahtijeva sofisticirane komponente za obradu signala.
Dodatni zamah dolazi iz segmenta IoT uređaja, gdje analitičari predviđaju preko 75 milijardi povezanih uređaja do 2025. godine. Ova konvergencija različitih faktora rasta čini Intelove proizvodne kapacitete i tehnološko znanje izuzetno vrijednim strateškim resursom.
Procijene aspekta nacionalne sigurnosti
Ako bi se preuzimanje i dogovorilo, postoje zakonske prepreke. Američki CFIUS morao bi procijeniti aspekte nacionalne sigurnosti, dok bi antimonopolska tijela SAD i EU analizirala utjecaj na tržišnu konkurenciju.
Finansijski, u preuzimanje Intela mogu se upustiti samo najveći svjetski igrači, s obzirom na to da tržišna vrijednost kompanije premašuje 150 milijardi dolara. No cijena dionica je samo početak, nakon preuzimanja trebaju konstantna ulaganja, pri čemu samo jedna nova tvornica čipova košta oko 20 milijardi dolara.
Iako je sve u sferi špekulacije, potencijalno preuzimanje je u skladu s konsolidacijom industrije poluvodiča, što pokazuju nedavne akvizicije poput AMD-ove kupnje Xilinxa i preuzimanja Maxim Integrateda od strane Analog Devicesa. Uz to, američka vlada je aktivna u koordiniranju investicijskih aktivnosti industrije, specifično kroz akt poput CHIPS-a. Možda postoji privatni kapital koji je spreman ulagati u Intel da vlada više ne mora osiguravati poticaje za proizvodnju poluvodiča u SAD, piše Bug.
VEZANO
