Marx.ba
(Foto: EPA)
Evropski parlament dao je zeleno svjetlo za nastavak pregovora o uvođenju digitalnog eura, stabilne digitalne valute kojom Evropska središnja banka (ESB) želi osigurati monetarni suverenitet Evrope i ponuditi građanima sigurnu alternativu za plaćanje. Iako su kriptovalute poput Bitcoina trebale donijeti revoluciju u plaćanjima, zbog velikih oscilacija vrijednosti i dalje najčešće koristimo gotovinu i kartice, piše Deutsche Welle.
U potrazi za monetarnim suverenitetom
Uvođenje digitalnog eura nije samo tehnološka nadogradnja, već i geopolitička potreba. Evropa je uveliko ovisna o američkim platnim sistemima poput Vise i Mastercarda, a usluge mobilnog plaćanja kao što su Google Pay, Apple Pay ili PayPal stvaraju dodatnu razinu ovisnosti. U svijetu u kojem američka vlada nenadano mijenja trgovinska pravila ili pooštrava kontrole izvoza, nezavisnot vlastite valute postaje sve važnija.
“Kad bi se sve transakcije u svijetu obračunavale u dolarima, a digitalni euro ne bi postojao, to bi ograničilo mogućnost Evropske središnje banke da upravlja vlastitom valutom”, rekao je za DW Bas van Donselaar iz konzultantske tvrtke PaymentGenes. Kako se trgovina sve više seli na internet, digitalni euro mogao bi pomoći u boljem upravljanju novčanom masom i zaštiti eura od vanjskih šokova. Druge velike ekonomije već su otišle korak dalje, a prednjači Kina sa svojim digitalnim juanom (e-CNY) za koji je od 2020. otvoreno više od 230 miliona privatnih i gotovo 19 miliona poslovnih digitalnih novčanika.
Privatnost bez nadzora
Pitanje privatnosti i dalje je jedna od najvećih briga potrošača. Neki strahuju da bi digitalna valuta središnje banke mogla omogućiti državni nadzor nad financijama, a kritičari povlače usporedbe s kineskim sistemom socijalnog kreditiranja. Auriol smatra da takva usporedba nije opravdana. “Sistemi socijalnog kreditiranja nemaju nikakve veze s digitalnim eurom. Zaštita privatnosti može se uskladiti s mjerama za suzbijanje kriminala, bez stvaranja instrumenata društvenog nadzora”, rekla je za DW.
ESB također planira omogućiti izravna plaćanja između pametnih telefona. Time bi se u svakodnevnim transakcijama mogla očuvati anonimnost slična onoj koju pruža gotovina. Evelien Witlox, direktorica projekta digitalnog eura pri ESB-u, opisuje planove kao “sigurnu javnu opciju za digitalna plaćanja koja spaja jednostavnost i praktičnost modernih načina plaćanja s povjerenjem i stabilnošću gotovine”.
Kako pridobiti banke?
Trgovci trenutačno pri svakom kartičnom plaćanju plaćaju naknade koje se kreću između 0.5 i 1.5 posto, a koje dijele banka i pružatelj platnih usluga. Digitalni euro trebao bi smanjiti te troškove, no banke ističu da upravo tim naknadama financiraju digitalnu infrastrukturu. “Pronalaženje ravnoteže između modela naknada za banke i trgovce presudno je. Niže naknade za trgovce svakako su razumljive, ali najveći dio posla obavljat će banke i zato i one trebaju održiv poslovni model”, izjavio je van Donselaar.
Koji su idući koraci?
Iako je do primjene još dug put, Evropski parlament je ovog četvrtka dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora s Vijećem EU i Evropskom komisijom. Evropski donositelji odluka žele usvojiti pravni okvir još tijekom ove godine. Pilot-projekt planiran je za 2027., dok bi puna primjena mogla uslijediti 2029. godine.
