N. D.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je prošle sedmice usvojilo i uputilo odmah Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini u novom tekstu, s oznakom „EI“ kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima u toj oblasti.

Novi zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini trebao bi se naći danas na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

BiH je dobila 2019. godine rok za usklađivanje zakonske regulative sa zakonodavstvom EU, koji istječe 6.11.2024. godine. U tom razdoblju je potrebno donijeti Zakon (u proceduri), a nakon toga u roku od 12 mjeseci donijeti odgovarajuće pravilnike za njegovu provedbu.

Prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar za Marx.ba iznio je analizu onoga što bh. vinarstvu može donijeti ovaj zakon.

– Sam Zakon je samo dobar temelj, a njegova provedba ili „oživotvorenje“ u praksi se odvija putem podzakonskih akata (pravilnika). Zakon tretira sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla i zemljopisnog porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima. Dakle, naši vinari se u cijelosti usklađuju sa vinogradarsko-vinarskim praksama u EU. Posebno je važno da je ostavljeno dovoljno vremena da se domaćim proizvođačima omogući neometano obavljanje vanjskotrgovinskog prometa na evropskom i svjetskom tržištu i nakon novembra 2024. godine, koji je Evropska komisija odredila kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u području vina i vinogradarstva sa standardima EU-a, kaže profesor Ivanković.

Svakako radi se o veoma bitnoj oblasti za Bosnu i Hercegovinu.

– Sektor vinogradarstva i vinarstva, prema podacima Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, trenutno ima cca 3.750 hektara, što je cirka 65 posto predratnih površina pod vinogradima. Sektor je izuzetno važan za područje Hercegovine, gdje se u dvije županije (Hercegovačko-neretvanska i Zapadno hercegovačka) proizvodi 92,50 posto svih količina vina u BiH, te je sektor od strateškog značaja. Možda bi bilo dobro, s obzirom na posebnost sektora i njegovu posebnu reguliranost u EU, donijeti strateški dokument razvitka vinogradarstva i vinarstva u BiH do ulaska BiH u punopravno članstvo EU. Sadašnji broj hektara pod vinogradima je vrlo mali i ne može biti temelje za održivost sektora, naglašava za Marx.ba Ivanković.

On je optimističan kada se radi o budućnosti ove oblasti u našoj zemlji.

– Dodatni iskorak u ovoj oblasti se može napraviti, ali uz koordiniranu akciju svih nivoa vlasti. Prvi iskorak je podizanje novih nasada vinograda do nivoa održivosti i konkurentnosti sektora, što je 10.000 do 12.000 hektara. Za postizanje ovoga cilja neophodna su stimulativna nova investicijska ulaganja iz domaćih i EU izvora. Trenutno je u pripremi kreditna linija Razvojne Banke Federacije (RBF) u kojoj je predviđeno 25 posto nepovratnih sredstava za podizanje dugogodišnjih nasada. Naravno, nije dovoljno samo potaknuti primarni sektor, nego su paralelno s ovim ulaganjima potrebna ulaganja duž lanca vrijednosti („farm to fork“). Sektor je specifičan jer vino nije homogen proizvod kojeg možete prodavati na robnim berzama kao na primjer pšenicu. Uvjeren sam da sektor može aktivno doprinositi zaustavljanju iseljavanja i depopulaciji ruralnih područja Hercegovine, poručuje, prof. dr. sc. Marko Ivanković.