(Foto: Ilustracija)
Cijene plemenitih metala nastavile su rasti, pa se zlato ponovo približilo granici od 4.400 dolara po unci, dok srebro predvodi rast na tržištu. Prema podacima koje prenosi prenosi specijalizovani portal USAGold, unca zlata trgovala se oko 4.370 dolara, a srebra oko 67 dolara.
Zlato je tako drugu sesiju zaredom nastavilo oporavak nakon posljednje odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama. Ključni razlog za ovaj rast jeste pad cijena nafte, koji je povukao naniže i prinose na američke državne obveznice s višegodišnjih maksimuma. Kada prinosi na obveznice padaju, ulaganje u zlato postaje privlačnije, jer taj metal, za razliku od obveznica, ne donosi kamatu, pa mu niži prinosi idu u prilog.
Srebro je istog dana zabilježilo još snažniji rast, poskočivši za oko tri posto. Za razliku od zlata, koje se prvenstveno koristi kao sigurno utočište za novac u nesigurnim vremenima, srebro ima i široku industrijsku primjenu, od elektronike do solarnih panela, pa na njegovu cijenu utiču i kretanja u industriji.
Ovaj rast dio je izuzetno snažne godine za plemenite metale. Zlato je tokom 2026. godine već ostvarilo velike dobitke, nakon što je i prethodne dvije godine bilježilo rekordne skokove vrijednosti. Srebro je pak početkom godine nakratko probilo čak i granicu od 100 dolara po unci, da bi se potom cijena korigovala i stabilizovala na znatno nižem, ali i dalje visokom nivou.
Analitičari ostaju podijeljeni oko toga kuda dalje idu cijene. Pojedine velike investicione banke procjenjuju da bi zlato do kraja godine moglo dostići i 5.400 dolara po unci, prvenstveno zbog nesigurnosti u svjetskoj ekonomiji, sve većeg zaduživanja država i kupovine zlata od strane centralnih banaka. S druge strane, dio stručnjaka upozorava da ovako nagli i dugotrajni rast nosi i rizik od naglih padova, pa savjetuju oprez.
