Marx.ba

Američka kompanija za upravljanje imovinom Apollo Global Management potpisala je s britanskim energetskim div BP-om ugovor o kupovini udjela u Transjadranskom plinovodu (TAP) za milijardu dolara. Apollo će postati manjinski dioničar u BP Pipelines TAP Limitedu koji drži 20 posto udjela u TAP-u.

BP želi prodajom imovine pribaviti dvije do tri milijarde dolara do kraja godine, a transakcija s Apollom trebala bi biti zaključena u četvrtom tromjesečju, prenosi Hina, nakon pribavljanja potrebnih regulatornih dozvola.

Plinovod je gradio konzorcij koji čine britanski BP, azerbejdžanski SOCAR i italijanski Snam s udjelima od po 20 posto, belgijski Fluxys s udjelom od 19, španski Enagás sa 16 i švicarski Axpo s udjelom od pet posto. Ukupna je vrijednost projekta iznosila 3,9 milijardi dolara.

Plinovod je dovršen u oktobru 2020. i doprema plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera kroz Tursku do granice s Grčkom Transanatolskim plinovodom (TANAP), dugim gotovo 2.000 kilometara.

U Grčkoj TAP transportira plin 550 kilometara dugom dionicom do Albanije, gdje nakon 205 kilometara izlazi na obalu Jadranskog mora i cijevima na potezu dugom 110 kilometara stiže u prihvatni terminal u Italiji. Projekt bi trebao omogućiti transport deset milijardi prostornih metara plina godišnje, a u konačnici kapaciteti bi mu mogli biti udvostručeni.

– TAP u roku od 45 do 65 mjeseci može udvostručiti svoj kapacitet i proširiti se, u fazama od po 20 milijardi prostornih metara, rekla je u martu 2022. voditeljica komercijalnog odjela Marija Savova.

U planu je i gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plin dopremao i u Hrvatsku, a gradi se i krak prema Bugarskoj i Rumuniji.

Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije i spojio se na TAP, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u junu prošle godine nakon samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Podgorici.

– To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konsultacije s Azerbejdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu, rekao je tom prilikom Plenković.

Projekt TAP-a podržao je u septembru 2018. i tadašnji američki ministar energetike Rick Perry, istaknuvši na završetku trećeg samita Inicijative triju mora da je energetska sigurnost ključna za nacionalnu sigurnost.

– To je posebno važno za ovu regiju gdje se zemlje srednje i istočne Evrope i dalje suočavaju s izazovima energetske sigurnosti i ovisnošću o jednom opskrbljivaču te ruskom agresivnom postavljanju, rekao je Perry.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je znatno smanjila uvoz ruskog plina i danas najviše plina kupuje od Norveške, pišu Financije.