Marketing X Business

Analiza: Šta očekuje tržišta regiona kada se radi o broju letova, Aerodrom Sarajevo zaslužan za rast BiH

Marx.ba

(Foto: Aerodrom Sarajevo)

Tržišta širom bivše Jugoslavije su spremna za mješovito ljeto na osnovu postojećih nivoa kapaciteta na redovnim letovima tokom drugog i trećeg kvartala, piše u svopjoj analizi Ex YU aviation. Konkretno, Wizz Airovo prizemljenje više od četrdeset aviona zbog pregleda motora i naknadni rezovi na brojnim istočnoevropskim tržištima, uključujući Sjevernu Makedoniju i Srbiju, imat će utjecaj tokom ljeta.

Očekuje se da će se planirani kapacitet Sjeverne Makedonije smanjiti za oko 5 posto u odnosu na prošlu godinu, sa 107.000 mjesta manje nego u istom periodu 2023. godine.

S druge strane, nivoi kapaciteta u Srbiji će ostati nepromijenjeni, uz minimalan rast u narednih šest mjeseci. Sam Wizz Air će imati povećanje kapaciteta od 0,1% u Q2 i Q3 u prošloj godini u svojoj velikoj mreži.

Planirani kapacitet Hrvatske povećat će se za više od dva miliona sjedišta u odnosu na prošlu godinu, potaknut širenjem Ryanaira u Zagrebu i Zadru, kao i otvaranjem njegove baze u Dubrovniku. Sveukupno, broj raspoloživih mjesta će se povećati za 20,4 posto.

Kapacitet Crne Gore će premašiti dva miliona sjedišta tokom ljetnih mjeseci, a Air Montenegro će povećati svoje operacije, kao i nove usluge Pegasus Airlines, SAS, Flynas, Smartwings Poland i El Al’s Sun d’Or. Osim toga, brojni avioprevoznici će značajno povećati broj letova i kapacitet u odnosu na prošlu godinu, uključujući Norwegian, Turkish Airlines, Eurowings i LOT.

Za Bosnu i Hercegovinu planirani kapacitet će ostati sličan prošlogodišnjem, uz rast od 0,6 posto. Uprkos snažnom povećanju operacija na Aerodromu Sarajevo, neće moći nadoknaditi zatvaranje Wizz Airove baze u Tuzli prošlog septembra i smanjenje operacija u Banja Luci.

S druge strane, Slovenija će nastaviti sa oporavkom, sa skoro 20 posto povećanja planiranog kapaciteta sjedišta u šestomjesečnom periodu 2023. Međutim, tokom drugog i trećeg kvartala, Slovenija ostaje drugo tržište koje se najsporije oporavlja u Evropi u odnosu na vrijeme prije pandemije 2019, ispred samo Bjelorusije.

Treba imati na umu da su podaci zasnovani na planiranom kapacitetu sjedišta koji je trenutno dostupan u globalnom distributivnom sistemu. Ne uključuje čarter letove, koji igraju značajnu ulogu na odabranim tržištima. Dalje promjene su vjerovatno kako ljeto bude odmicalo. Kapacitet sjedišta Prištine nije uključen jer je većina njenih letova kategorisana kao čarter.

Povezani članci