Š.M.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija suočavaju se s izazovima održive mobilnosti dok Europska Unija potiče brze vozove i noćne vožnje i zalaže za održivija rješenja za putovanja na cijelom kontinentu. U ovim zemljama, željeznička infrastruktura prolazi kroz obnovu kako bi postala ključna komponenta zelenijih i održivijih putovanja u Adria regiji.
Plan je jačanje međugradskih i prekograničnih veza s politikom Transeuropske prometne mreže (TEN-T) i financiranjem željezničke infrastrukture, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, dpa, FENA, HINA i STA u okviru European Newsroom-a.
Dok je potražnja za željezničkim prijevozom velika, nacionalni operateri i startupi takmiče se s “nerazumno niskim cijenama” letova, noćni vozovi doživljavaju renesansu, a stručnjaci pozivaju na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi.
Političari i prometni stručnjaci podjednako kritiziraju stanje željezničke infrastrukture, veliko subvencioniranje zračnog prijevoza i naizgled nedostatak političke volje.
U borbi protiv klimatskih promjena, Europska komisija želi da do 2030. godine europskim prugama vozi dvostruko više brzih vozova, a do 2050. tri puta više. Time se želi smanjiti emisija CO2 u prometnom sektoru.
Skupi vozovi, jeftini letovi
Klimatski prihvatljiv željeznički prijevoz često je skuplji od putovanja avionom na istoj ruti, zaključila je ekološka organizacija Greenpeace nakon usporedbe cijena karata za oba prijevozna sredstva na 112 ruta širom Europe u nekoliko termina za rezervaciju.
Prema podacima te organizacije, 71 posto karata za željeznički promet bilo je skuplje od onih za zračni promet, što više šteti klimi.
Ispitivači su zabilježili razliku u cijeni na relaciji Barcelona-London, koja vozom košta do 384 eura, što je 30 puta više od avionske karte čija je cijena bila 12,99 eura.
“Sve više i više ljudi želi putovati vozom i bez letova, ali nepostojanje poreza na kerozin i daljnje klimatski štetne subvencije za avionsku industriju narušavaju cijene. Ovo je prinudno slijetanje za mnoge dobre namjere i zaštitu klime “rekla je cestovna stručnjakinja Greenpeacea Marissa Reiserer, pozivajući na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi od 50 centi po litri.
U BiH, neizvjesno stanje željezničke infrastrukture pripisuje se ratu 1990-ih i nedovoljnim financijskim ulaganjima. Međutim, Edin Forto, ministar prometa i komunikacija u zemlji, kao prioritet svog mandata postavio je izgradnju i revitalizaciju željezničke infrastrukture u zemlji i inostranstvu.
Neki pomaci na tom polju su se desili započinjanjem rekonstrukcije željezničke mreže na relaciji Sarajevo – Mostar kao i nabavom nove kompozicije Talgo vozova namijenjenih putničkom prijevozu. Projekt je koštao oko 67,5 miliona eura, a ovi putnički vozovi s maksimalnom brzinom od 220 kilometara na sat već prometuju u BiH. Također, željeznička pruga nalazi se na Koridoru 5c. Tako čak više od 50 posto željezničke pruge od Budimpešte do Ploča pripada BiH (406,6 kilometara) i nju treba modernizirati i održavati.
U Hrvatskoj, gdje završava Koridor 5C, mreže autocesta bile su fokus ulaganja desetljećima, ostavljajući željezničku infrastrukturu u prilično zapuštenom stanju. Vlada ima za cilj poboljšati stvari, ali za to će biti potrebno vrijeme i sredstva. U toku su projekti izgradnje i modernizacije kojima je cilj revitalizirati i modernizirati 30 posto (780 kilometara) ukupne mreže prema standardima EU povećanjem kapaciteta željezničkih pruga, brzine putovanja i sigurnosti.
Kroz slovenski teritorij prolaze dva temeljna europska koridora transeuropske prometne mreže, Mediteranski koridor i Baltičko-jadranski koridor. Država funkcionira kao tranzitna zemlja i ima nešto više od 1200 kilometara željezničkih linija. U 2023. godini Slovenska direkcija za infrastrukturu može iskoristiti 423,7 miliona eura za ulaganja u željezničku infrastrukturu. Država je također iskoristila prilike kroz razne mehanizme Europske unije.
Bloomberg Adria
