Marx.ba

U ovoj godini zlato ostaje jedan od glavnih stubova globalnog finansijskog sistema. Centralne banke širom svijeta i dalje ga koriste kao sigurno utočište u turbulentnim geopolitičkim vremenima, zaštitu od inflacije i geopolitičkih rizika, ali i kao instrument monetarne stabilnosti. Najviše rezervi, 60 posto drže SAD i evropske zemlje.

Prema Svjetskom vijeću za zlato (World Gold Council), tokom posljednje tri godine centralne banke su kupovale zlato rekordnim tempom, a trend se nastavlja i u ovoj godini. Za centralne banke, rezerve u zlatu su itekako važne, prevashodno zbog sigurnosti, likvidnosti i povrata, te njihove rezerve prema podacima Vijeća, čine oko petinu ukupnog zlata koje je iskopano kroz historiju, prenosi ekapija.

Da ono nije pasivna rezerva, već značajan finansijski instrument, potvrđuje primjer Francuske, koja je kroz svoje rezerve ostvarila dobit od oko 15 milijardi dolara, zahvaljujući visokim cijenama zlata, bez promjene ukupne količine (oko 2.437 tona). Praktično, Francuska je ostvarila dobit ne zato što je trgovala zlatom, već zato što je cijena zlata porasla, pa su njene postojeće rezerve postale vrednije.

Kada je o BiH riječ, jedan dio deviznih rezervi Centralne banke BiH (CBBiH) jeste zlato.

– Mi u ovom trenutku imamo 3,5 tone monetarnog zlata ili 112.000 unci. Krajem 2024. godine smo kupili dvije tone zlata. Ovo je u historiji Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordno visok iznos zlatnih rezervi i s obzirom na to kakve su cijene u ovom trenutku i na naša ograničenja, koje imamo našim internim dokumentima, koji se odnose na stratešku alokaciju deviznih rezervi, u ovom trenutku ne planiramo kupovati nove količine zlata, kazala je za Forbes BiH guvernerka CBBiH Jasmina Selimović dodajući: ” 3,5 tone možda može zvučiti nekom malo ili puno, ali ako pogledate region, Srbija je zemlja sa najvećom količinom monetarnog zlata. Nakon Srbije dolazi Slovenija i mi smo nakon Slovenije. Dakle, treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata.”