Š.M
Osjećaj bespomoćnosti, razočarenja i potpune iscrpljenosti često su glavni simptomi psihičkog sagorijevanja ili burnout-a. Burn out sindrom je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom. Negativni efekti sagorijevanja ili burnout-a prelivaju se u sve sfere života – uključujući vaš dom, posao i društveni život. Izgaranje također može uzrokovati dugoročne promjene u vašem tijelu koje vas čine ranjivim na bolesti poput prehlade i gripe.
Burnout je postepen proces. Ne dešava se preko noći, ali se vrlo lako može desiti da se pritaji i prikrade. Znakovi i simptomi su u početku suptilni, ali se pogoršavaju kako vrijeme odmiče. U stanju burnouta, javljaju se iscrpljenost i neučinkovitost kao odgovor na izloženost hroničnom stresu na radnome mjestu. Zaposlenik se osjeća iscrpljeno, bez mogućnosti da se odmori, a nedostaje mu energije za suočavanje s još jednim radnim danom ili osobom na radnom mjestu
Poznato je da stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije dvadesetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a od tada se stres na poslu još više povećao zbog produbljena globalne krize i nezaposlenosti.
Prva pomoć kod “sagorijevanja”
Pojedini zaposlenici imaju bolju sposobnost savladavanja stresa nego drugi te je prihvaćen stav da bi se menadžeri morali moći bolje suočiti i nositi sa stresom nego drugi zaposlenici. No to nije nužno uvijek tako. Već pri pojavi prvih simptoma potrebno je reagovati, a najlakši način da pomoći sebi jeste uzimanje slobodnih dana i posvećivanje vremena svom umu i psihičkom odmoru. Pored adekvatnog odmora, potrebno se fokusirati na zdravu i pravilnu ishranu jer hrana bogata antioksidansima i vitaminima ne samo da će popraviti opće stanje našeg organizma već će pomoći tijelu u psihičkom ojačavanju.
Ishrana bogata svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može obezbijediti potrebne hranjive materije za optimalno funkcionisanje organizma tokom stresnih situacija. Također, važno je znati da prekomjerna konzumacija kofeinskih napitaka, pretjeran unos šećera može izazvati fluktuaciju raspoloženja i energije. Redovita tjelesna aktivnost, poput lagane šetnje, trčanja ili joge ima pozitivan utjecaj na smanjenje stresa. Vježbanje pomaže u otpušanju endorfina, tzv. “hormona sreće”, koji poboljšava raspoloženje i poznat je kao prirodni analgetik. Također, fizička aktivnost pomaže u opuštanju mišića i smanjenju napetosti koja se često javlja kao posljedica stresa. Aktivnosti poput meditacije, dubokog disanja ili opuštajućih hobija mogu pružiti mentalni odmor od svakodnevnih stresora i učiniti da se osjećate bolje.
