Susret osiguravača i reosiguravača ‘SorS’ – Štete rastu brže od premije osiguranja
Štete rastu brže od premije osiguranja, istaknuto je danas na konferenciji za novinare povodom tradicionalnog 34. Susreta osiguravača i reosiguravača Sarajevo (SorS) koji je i ove godine okupio vodeće ljude industrije osiguranja iz regiona i svijeta. Predsjednik Uprave Bosna reosiguranja Sarajevo Zlatan Filipović je govoreći o tržištu osiguranja u BiH naveo da je protekla godina prošla dosta dobro s obzirom na sve izazove i inflaciju. Ostvarena ukupna premija iznosila je oko 881 milion KM, što je rast od 7,6 posto. Bilo je dominatno osiguranje od automobilske odgovornosti s učešćem 48,5 posto i zabilježen je rast od pet do 30 posto u svim vrstama osiguranja, osim kod tračnih vozila, osiguranja plovila i osiguranja troškova pravne zaštite. Filipović je dodao da su predstavnici Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH nedavno imali koristan sastanak sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem i federalnim dopremijerom i ministrom finansija Tonijem Kraljevićem, a teme razgovora su se odnosile na situaciju na tržištu osiguranja i inicijative koje imaju za cilj zaštitu osiguranika i osiguravatelja. Predsjednici uprava vodećih društava za osiguranje ili reosiguranje predstavili su osnovne pokazatelje za prošlu i trendove u ovoj godini na tržištima osiguranja zemalja iz kojih dolaze. Član Izvršnog odbora Dunav osiguranja Beograd Milo Marković je rekao da je tržište osiguranja u Srbiji u 2022. imalo dvocifreni rast premije, 12,16 posto, pri čemu je malo više raslo neživotno osiguranje – 14 posto, a životno osiguranje oko pet posto. – Problem je što štete značajno više rastu, dakle dijelimo sudbinu tržišta osiguranja regiona. Štete rastu u kasko osiguranju i autoodgovornosti, dok dobrovoljno zdravstveno osiguranje bilježi enormni rast čak od 20 do 30 posto – rekao je Marković dodajući da je rast šteta ublažen u prva tri mjeseca ove godine. Slovensko tržište osiguranja, kako je rekao član Uprave Zavarovalnice Triglav Ljubljana Tadej Čoroli, zabilježilo je rekorde u prošloj godini i vrijednost ukupne premije osiguranja iznosila više od tri milijarde eura. Lani su štete rasle brže od premije što, kako je dodao, ranije nije bio slučaj. Kada je riječ o Hrvatskoj, predsjednik Uprave Groupama osiguranje Zagreb Sanel Volarić je rekao da je na tom tržištu zabilježen jak rast neživotnih osiguranja, te stagnacija i mali pad kod životnih osiguranja. Matjaž Božič, izvršni direktor Lovćen osiguranja Podgorica, ocijenio je da se na području sektora osiguranja Crne Gore osjeća stabilnost, te dodao da je premija lani rasla skoro deset posto. Generalni direktor Osiguritelna polisa S. Makedonija Vladimir Toševski rekao je da na makedonskom tržištu djeluje 16 kompanija, te da prošlu godinu karakteriše da je ukupna premija životnog i neživotnog osiguranja porasla za 32, 5 posto u odnosu na godinu radnije. Osim o stanju tržišta osiguranja u regiji, učesnici ovogodišnjeg SorS-a diskutovat će i o uticaju energetike na poslovanje tog sektora, implementaciji ESG standarda, te inovacijama i digitalizaciji u osiguranju.
SASE – Bez zabilježenih porasta vrijednosti dionica
Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet od 841,35 KM, a u sklopu pet transakcija ukupno je prometovano 329 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 808,75 poena. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,32 indeksna poena na 1.047,78 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 10,27 indeksnih poena na 1.762,32 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,58 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 2,55 indeksnih poena na 11.377,36 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 1,54 indeksnih poena na 17.044,25 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,01 posto. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet 411,75 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 295 dionica. Najveći promet je ostvaren dionicama ZIF Prof Plus d.d. Sarajevo u iznosu 285 KM. Kurs tog fonda iznosio je 2,85 KM. Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet 429,60 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovane su 34 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama Sarajevo Osiguranja d.d. Sarajevo u iznosu 288 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 12 KM. Na Slobodnom tržištu – ST2, Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Nije bilo zabilježenih dnevnih porasta vrijednosti dionica, dok je najveći dnevni pad registriralo Sarajevo Osiguranje od 17,24 posto sa cijenom 12 KM.
ŽZH u 2022. godinu potrošila 6,8 milijuna KM na lijekove
Vlada Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) na sjednici održanoj u četvrtak u Širokom Brijegu usvojila je, među ostalim, Izvješće o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje (ZZO) ZHŽ-a za 2022. godinu. Pored redovitih poslova, Zavod je u lipnju 2022. godine započeo s izdavanjem elektroničkih zdravstvenih iskaznica koje u potpunosti mijenjaju postojeću papirnatu zdravstvenu iskaznicu, te će izravno utjecati na povećanu sigurnost i ispravnost podataka osiguranika, smanjenje administracije i brže korištenje medicinskih usluga. U 2022. godini Zavod je izdao ukupno 30.319 elektroničkih zdravstvenih iskaznica, priopćeno je iz Vlade ZHŽ-a. Za lijekove s Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavoda izdvaja se 11,5 posto ukupnih prihoda ZZO-a, što je u 2022. godini iznosilo 6.836.234,69 maraka. Prosječna potrošnja lijekova po osiguraniku je 85 maraka, dok je prosječna potrošnja lijekova na teret Zavoda po osiguraniku u FBiH oko 100 maraka. Ukupna potrošnja u 2022. godini za ortopedska pomagala iznosila je 1.558.145 maraka. Visina premije za prošlu godinu iznosila je 20 maraka, odnosno ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodne godine. Osiguranik koji ima markicu i ovjerenu zdravstvenu iskaznicu oslobođen je plaćanja participacije za izvršene zdravstvene usluge. U djelokrugu Službe za odnose s osiguranicima je i rad povjerenstava Zavoda, koja sudjeluju u postupcima priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osim liječničkih povjerenstava, od početka 2012. godine pri Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar djeluje i Zajedničko povjerenstvo utemeljeno od strane ovog Zavoda, ZZO Hercegovačko-neretvanske županije, ZZO Hercegbosanske županije i SKB-a Mostar, a zadaća mu je upućivanje osiguranika na liječenje u zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj temeljem sporazuma koji je s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje potpisan 2012. godine. Temeljem tog sporazuma svi troškovi liječenja osiguranika koji obuhvaćaju ukupno deset dijagnoza, idu na teret proračuna Republike Hrvatske (RH) iz stavke „Pomoć za liječenje hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH“, koja iznosi 15.000.000 HRK. Riješeno je 120 predmeta iz područja inozemnog osiguranja, a također odobrena su i 33 zahtjeva za biomedicinski potpomognutu oplodnju u ukupnom iznosu od 120.000 maraka, čije troškove je, sukladno zakonskim propisima, od 1. siječnja ove godine preuzeo Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Vlada ŽZH je donijela i Odluku o isplati sredstava s pozicije „Tekući prijenosi knjižnicama“ iz Proračuna ZHŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 120.000 maraka. Sredstva iz ove odluke raspodjeljuju se u jednakim iznosima od po 30.000 maraka u svrhu sufinanciranja djelatnosti za koje su osnovane, sljedećim javnim ustanovama: JU Narodna knjižnica Široki Brijeg, JU Narodna knjižnica Posušje, JU Kulturno-športski centar Ljubuški i JU Kulturni dom Antun Branko Šimić Grude. Donesena je i Odluka o isplati sredstava s pozicije „Tekući prijenosi galerijama i muzejima: Humac, Široki Brijeg, Posušje i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka SVETI STJEPAN PRVOMUČENIK Gorica“ iz Proračuna ZHŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 100.000 maraka. Ova sredstva raspodjeljuju se u iznosu od po 25.000 maraka, u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti ustanovama JU Franjevački muzej „sv. Ante Padovanskog“ Humac, Ljubuški, JU Franjevački muzej „U kući oca mojega“ Posušje, JU Muzej i Galerija Franjevačkog samostana na Širokom Brijegu i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka „Sveti Stjepan Prvomučenik“ Gorica, Grude.
Jedan kanton u BiH bilježi ogroman trgovinski suficit: Lekcija Sarajevu
Pokirivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH iznosi svega 62,8 posto, prema podacima za prva tri mjeseca ove godine. To znači da i dalje bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit. No, stanje se u tom pogledu veoma razlikuje po kantonima, izvještava BiznisInfo.ba. Najbolje stanje je u Bosansko-podrinjskom kantonu gdje je pokrivenost 169,7 posto, odnosno izvoz premašuje uvoz u značajoj mjeri. To nije čudno ako se zna da je riječ o kantonu u kojem su smješeni brojni industrijski pogoni iz kojih se roba izvozi u države širom svijeta. Još tri kantona su u plusu kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, a to su Unsko-sanski, Zeničko-dobojski i Kanton 10. Ostali kantoni bilježe deficit u razmjeni s inostranstvom, a ubjedljivo najgori je Sarajevski kanton u kojem je pokrivenost uvoza izvozom svega 30,2 posto. Naravno, djelimični razlog je to što se predstavništva mnogih uvozničkih kompanija nalaze u Kantonu Sarajevo, iako se roba koju uvoze prodaje na teritoriji cijele BiH. Najveća kompanija u Goraždu po ukupnim prihodima za 2022. godinu je Emka Bosnia sa oko 89,5 miliona KM. Ovo je deset najvećih kompanija u Goraždu prema ukupnim prihodima u 2022., a na osnovu baze podataka bonitetne kuće Dun & Bradstreet.