Dobit Intesa Sanpaolo Banke veća za četiri miliona KM
Bloomberg Adria/Š.M. Intesa Sanpaolo Banka je u prvoj polovini 2023. godine zabilježila veću neto dobit u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine i to za skoro četiri miliona KM. Dobit Banke u prvoj polovini godine iznosila je 18,7 miliona KM, a povećanje je rezultat većih prihoda od kamata, naknada te manjih troškova rezervisanja za kreditne gubitke, navode iz banke. Neto prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi iznosili su 31,5 miliona KM, dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 15,4 miliona KM. Rezervisanja za sudske sporove su znatno porasla u prvoj polovini ove godine i to sa 52.944 KM na 2.719.105 KM, prenosi Bloomberg Adria. Neto efekti promjene vrijednosti finansijske imovine/finansijskih obaveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha također bilježe značajan rast sa 7.624 KM na 23.892 KM, kao i dobici od dugoročne finansijske imovine sa 5.316 KM na 37.144 KM. Ukupna neto dobit od 26 miliona KM raspoređena je na isplatu dividende od 21 milion KM i u rezerve banke u iznosu od pet miliona KM. Prošlu godinu banka je završila s neto dobiti od 26 miliona KM, što je niže za 4,6 miliona ili 15 posto u odnosu na profit koji su ostvarili godinu ranije. “Smanjenje dobiti je rezultat značajnog povećanja rezervisanja za kreditne gubitke, većih operativnih troškova, naročito troškova zaposlenih, i povećanog operativnog prihoda, naročito u dijelu neto prihoda od provizija i prihoda od trgovanja”, naveli su tada iz banke. Rast na nivou grupacije Bankarska grupacija Intesa Sanpaolo zabilježila je u prvoj polovini 2023. rast neto profita od 80 posto u odnosu na isti period 2022. godine – s prošlogodišnjih 2,35 na sadašnjih 4,22 milijarde eura, predvođenih neto profitom od kamata. Generalni i izvršni direktor Intesa Sanpaolo Carlo Messina poručio je da im poslovni model banke, “koji definišu tradicionalna snaga u komercijalnom bankarstvu, vodeća pozicija u upravljanju imovinom, njenoj zaštiti i savjetodavnim uslugama, kao i napredna digitalna infrastruktura”, omogućava da iskoriste aktuelne okolnosti, te da im osigurava otpornost i profitabilnost na dugi rok.
Počela prodaja ulaznica za SFF: Odlične projekcije za 29. Sarajevo Film Festival
Š. Mašinović U ljetnom kinu Coca-Cola, jednoj od najatraktivnijih festivalskih lokacija, podignuto je najveće filmsko platno u regiji. Filmska i festivalska groznica uzdrmala je glavni grad Bosne i Hercegovine. Zvanično je započela prodaja ulaznica za 29. po redu Sarajevo Film Festival koji će ove godine okupiti brojne regionalne i svjetske, filmske zvijezde. Pripreme lokacija za održavanje 29. Sarajevo Film Festivala u punom su jeku. U ljetnom kinu Coca-Cola, jednoj od najatraktivnijih festivalskih lokacija, podignuto je najveće filmsko platno u regiji. Također, od 11. do 8. augusta, u periodu održavanja SFF-a, u odličnim filmskim projekcijama na otvorenom, moći će uživati i publika u Mostaru i Tuzli. Open Air programom, tačnije kinom na otvorenom, obuhvaćeno je 15 izvrsnih projekcija među kojima je i film otvorenja POLJUBITE BUDUĆNOST (KISS THE FUTURE) Nenada Čičina-Šaina. Projekcije u Mostaru se održavaju četvrtu godinu zaredom, a od ove godine po prvi put i u Tuzli, zahvaljujući partnerstvu s kompanijom Bingo Group. Filmovi iz programa 29. Sarajevo Film Festivala u Mostaru će biti prikazivani u dva termina: u BH Telecom Ljetnom kinu Mostar (plato Plaza Centra) u 21:30 sati te u kinu Cineplexx Plaza Mostar s početkom u 18 sati, dok u Bingo Ljetnom kinu Tuzla na Trgu slobode projekcije počinju u 20:30 sati. Evo koje filmove možete gledati u Open Air kinima. ADAPTACIJA. / ADAPTATION.SAD, 2002, 115 min. Charlie Kaufman je zbunjeni scenarista iz Los Angelesa opterećen samopotcjenjivanjem, seksualnom frustracijom, samoprezirom i scenarističkim ambicijama brata blizanca, grebatora Donalda. Dok se muči da adaptira knjigu Susan Orlean „Kradljivac orhideja“, Kaufmanova patetična svakodnevnica postaje sve bizarnija. Kaufmanov život i Orleaničina knjiga čudnovato se prepliću kada se potjere za strašću u njima sudare. BOSANSKI LONACHrvatska, Austrija, Bosna i Hercegovina, 2023, 103 min. Faruk Šego, neuspješni bosanski pisac, bit će deportovan iz Austrije ukoliko ne dokaže da je doprinio kulturnom životu svoje nove domovine. Njegova posljednja prilika je pozorišna grupa koja može postaviti na scenu njegovu mladenačku dramu. Farukov nevoljki povratak u pozorište natjerat će ga da shvati što je uistinu važno u životu. POLJUBITE BUDUĆNOST / KISS THE FUTURESAD, Irska, 2023, 103 min. Neizbježno aktuelna priča o sarajevskom otporu tokom opsade grada devedesetih godina prošloga vijeka. Gradska alternativna scena koristila je muziku i umjetnost kako bi dovela do promjene i privukla svjetsku pažnju, a postratni koncert grupe U2 bio je proslava teško osvojene pobjede grada nad nacionalizmom. Film POLJUBITE BUDUĆNOST zasnovan je na memoarskoj knjizi Billa S. Cartera „Budale srljaju gdje se anđeli boje kročiti“. SAMO KAD SE SMIJEMHrvatska, Srbija, 2023, 73 min. Tina živi u naizgled idiličnom braku u gradu na jadranskoj obali. Ona je domaćica koja brine o šestogodišnjoj kćerkici, dok njen suprug Frane zarađuje za obitelj. Njihov odnos počinje se mijenjati kada Tina izrazi želju da završi fakultet koji je napustila zbog trudnoće. Unatoč prvotnom pristanku i podršci, Frane počinje pokazivati negodovanje koje se na početku svodi na sitne sabotaže. S vremenom, sukobi postaju sve češći, a svađe sve nasilnije. UMRI PRIJE SMRTIBosna i Hercegovina, Hrvatska, 2023, 94 min. Kada uspješan ginekolog, koji je cijeli život proživio brinući se ni za koga drugog osim za sebe, dobije dijagnozu karcinoma u terminalnoj fazi, u crnohumornom procesu organizovanja vlastite sahrane prisiljen je suočiti se s posljedicama svojih postupaka, uključujući i neuspjeli pobačaj svoje posljednje pacijentkinje. Ulaznice za 29. SFF su od danas zvanično u prodaji u glavnom Box Officeu u Bosanskom kulturnom centru (Branilaca Sarajeva 24) kao i online: na web stranici Sarajevo Film Festivala www.sff.ba, na tickets.sff.ba ili putem nove mobilne mobilne aplikacije Sarajevo Film Festivala, čiji je razvoj podržao Mastercard. Online kupovinom ulaznica Mastercard karticama ostvarujete 20% popusta, a dodatnih 10% popusta možete ostvariti na online kupovinu ulaznica uz UniCredit Bank d.d. Mastercard kartice. Kupci ulaznica za filmove u programu 29. Sarajevo Film Festivala online putem mogu glasati za najbolji film/seriju za UniCredit nagradu publike.
Počinje Addiko SME Akademija, partner projekta EBRD
Š.M. Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka organizuju prvu zajedničku SME akademiju u gradovima širom BiH, prijave moguće do 31. augusta. Predstavnici malih i srednjih preduzeća iz cijele Bosne i Hercegovine ove godine imaju priliku da učestvuju u novom programu Addiko Banke, SME akademiji, koja prvenstveno ima za cilj da predstavnicima malih i srednjih preduzeća omogući kvalitetan sadržaj koji će biti koristan za brojne izazove sa kojima se biznisi susreću prilikom svakodnevnog poslovanja. Akademija počinje 6. septembra i bit će u potpunosti besplatna za sve učesnike, a održavat će se u pet gradova: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla i Doboj. “U skladu sa našim strateškim opredjeljenjima, kroz različite projekte podržavamo razvoj preduzetništva u Bosni i Hercegovini, naročito u dijelu malih i srednjih preduzeća koja imaju značajnu ulogu u ekonomskom prosperitetu svake države. Veliko mi je zadovoljstvo što će Addiko banka za više od stotinu učesnika omogućiti izuzetno kvalitetan edukativni sadržaj, ali i mogućnost umrežavanja i razmjene iskustava preduzetnika iz različitih djelatnosti”, istakao je Jasmin Spahić, Predsjednik Uprave Addiko Bank Sarajevo. Značaj projekta Addiko SME Akademije na tržištu Bosne i Hercegovine prepoznala je i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja će biti sponzor ovog projekta. Učesnici će od početka septembra do 21. decembra imati priliku da se tokom šest modula edukuju iz oblasti liderstva i komunikacije, razumijevanja finansijskih koncepata, digitalne transformacije i razumijevanja ESG koncepta, upravljanja stresom, internog poduzetništva i inovacija u poslovanju, a imat će priliku i da unaprijede svoje prezentacijske vještine. Program je primarno namijenjen donosiocima odluka u malim i srednjim preduzećima, a učestvovati mogu klijenti Addiko Banke, ali i oni koji to nisu. Svi zainteresovani predstavnici malih i srednjih preduzeća na ovogodišnju Addiko SME akademiju mogu se prijaviti online, putem LINKA gdje mogu saznati i više detalja o samom projektu. Proces selekcije prijavljenih kandidata će vršiti stručni konsultanti i predavači odabrani od strane Addiko banke i EBRD-a, a koji se mogu pohvaliti višegodišnjim iskustvom u radu sa malim i srednjim preduzećima.
Usvojen Program utroška skoro 13 miliona KM za ublažavanje negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize
Š.M. Vlada Federacije BiH je odlukom usvojila Program utroška sredstava „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Podrška Evropske unije BiH u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize“ utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godine Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Ukupan iznos finansijskih sredstava namijenjenih za realizaciju Programa iznosi 12.912.315 KM. Program se donosi sa ciljem provođenja Akcionog plana/Mape puta za Ugovor o paketu energetske podrške za državu i izgradnju otpornosti u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA III za 2023. godinu), i to za realizaciju mjere 3 iz cilja I Akcionog plana „Podrška za provođenje mjera energijske efikasnosti u mikro, malim i srednjim preduzećima“. Za realizaciju Programa zadužena su federalna ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i finansija, te Fond za zaštitu okoliša FBiH, svako u okviru svoje nadležnosti. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ove odluke, cjelokupan iznos sredstava prenijeti Fondu za zaštitu okoliša FBiH na otvoren namjenski račun. Ova sredstva predstavljaju državnu pomoć male vrijednosti i dodjeljivat će se putem Fonda krajnjim korisnicima kao bespovratna sredstava u skladu sa Programom. Nadzor i provjeru namjenskog trošenja sredstava vrši Fond, a eventualna neutrošena sredstva Fond je dužan vratiti u Budžet FBiH po okončanju Programa. Dodjelu sredstava krajnjim korisnicima Fond za zaštitu okoliša FBiH vrši putem javnog poziva koji se objavljuje u Službenim novinama Federacije BiH, na web stranicama Vlade FBiH, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, te u najmanje dvoje dnevnih novina dostupnih na teritoriji Federacije BiH. Namjena finansijskih sredstava se odnosi na sufinansiranje jedne ili više sljedećih mjera energijske efikasnosti: toplotna izolacija vanjskih zidova, stropa/krova, poda, zatim zamjena vanjske stolarije (prozori i vrata), unaprjeđenje sistema za proizvodnju i distribuciju toplotne energije za grijanje i/ili hlađenje prostora i/ili pripremu potrošne tople vode instalacijom kotlova na pelet, toplotnih pumpi, kondenzacijskih kotlova, solarnih kolektora za proizvodnju potrošne tople vode, te zamjene neefikasnih klimatizacijskih uređaja novim energijski efikasnim. Predmet sufinansiranja može biti i sistem unutrašnjeg razvoda grijanja, ali samo u slučaju ako se prijavljuje za mjeru instalacije kotla/toplotne pumpe, potom unapređenje energijske efikasnosti unutrašnje rasvjete, unaprjeđenje energijske efikasnosti u proizvodnim procesima poput korištenja otpadne toplote, mjere na povećanju efikasnosti rada elektromotornih pogona i slično, kao i za izgradnju fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije isključivo za vlastite potrebe. Rezultati javnog poziva bit će objavljeni na web stranicama Vlade FBiH, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. O utrošenim sredstvima Fond za zaštitu okoliša FBiH će kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta koje će izvještavati Federalno ministarstvo finansija. Kako je, između ostalog, navedeno u Programu utroška sredstava konačni cilj realizacije ovog programa je pružanje bespovratne finansijske pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) kroz sufinansiranje mjera energijske efikasnosti koja će rezultirati smanjenjem operativnih troškova poslovanja, odnosno povećanjem konkurentske sposobnosti MMSP-a, i to za njih minimalno 264, kao indikatoru uspješnosti provedbe mjere 3 cilja I Akcionog plana. Poseban fokus poticanja su mikro preduzeća i preduzeća u većinskom vlasništvu žena. U Programu je, također, navedeno i da pravo na korištenje sredstava mogu ostvariti mikro, mali i srednji subjekti male privrede definirani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede koji su registrirani po Zakonu o privrednim društvima.
Pad industrije BiH za 8,1% u odnosu na prošlu godinu
Š.M. Zabilježen je pad u rudarstvu i vađenju kamena, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji, proizvodnji kože, tekstila i baznih metala. Prema posljednjih podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupan desezonirani promet industrije u Bosni i Hercegovini u junu 2023. u poređenju sa majem 2023. ostvario je pad od 2,3%. Ako uporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilјežen je rast za 2,2% i na stranom tržištu zabilјežen je pad od 5,9%. U junu 2023. u poređenju sa junom 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u Bosni i Hercegovini bilјeži pad za 8,1%. Ako uporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilјežen je rast za 4,4% i na stranom tržištu pad za 16,6%. Rast je registrovan u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 10,8 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica 22,1 posto, proizvodnji namještaja od 0,7 posto. U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom za šest mjeseci ove godine u poređenju sa istim periodom lani zabilježen je pad 0,9 posto.
Koliko će koštati nacionalni stadion u BiH i hoćemo li ga imati uskoro?
N. Demirović Imamo novog fudbalskog selektora Mehu Kodru i imamo šanse da se kroz baraž Lige nacija dokopamo Evropskog prvenstva, ali još uvijek nemamo dom fudbalske reprezentacija Bosne i Hercegovine, nemamo nacionalni stadion. Kada ćemo ga imati ne zna se, a na ruku na srce neće to biti nimalo lagan, a ni jeftin zadatak. Primjera radi jedan nedavno otvoreni stadion mogao bi biti dobar putokaz. U Osijeku je završena izgradnja stadiona kapaciteta 13.005 sjedišta koji se nalaze ispod 20.000 kvadratnih metara krova. Sve izgleda fantastično, a izgradnja je trajala četiri godine i uloženo je 80 miliona eura. Istina, nije nacionalni stadion, ali je svakako dobar reper. S druge strane komšiluka u Srbiji uveliko su napravljeni planovi. Nacionalni stadion će zauzimati površinu od 32 hektara, a kapacitet bi trebalo da bude oko 55.000 mjesta, uz mogućnost dodatnih i privremenih mjesta zbog ispunjavanja kriterija koje propisuju FIFA i UEFA za velike i značajne fudbalske događaje. Prema procjenama, stadion trebalo bi da bude završen do početka ili polovine 2026. godine. Početak njegove izgradnje odgodila je prije nekoliko godina i pandemija koronavirusa, a posljednjih godina je procjena o krajnjem trošku drastično porasla, pa su procjene isprva govorile oko 250 miliona eura, a u januaru ove godine je procijenjeno da će koštati čak 540 miliona eura. Jasno, po broju gledalaca, za Bosnu i Hercegovinu bi trebao nešto veći stadion nego u Osijeku, ali sigurno manji od onog planiranog u Srbiji, pa prema tome treba gledati i troškove. Iako se kod nas puno govori i gradnji ovakvog stadiona, jasno je da se stvari trebaju postaviti tako da objekat ili niz objekata budu samoodrživi i u svom kompleksu imaju sadržaje koje donose prihode. Sada postoje i dileme gdje bi se pravio stadion koji će bar prema najavama iz Nogometnog saveza BiH biti njihov projekat što jasno govori da bi novac stigao iz UEFA i FIFA. Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić u maju je objavio da će stadion biti izgrađen u naselju Rajlovac. – “Općina Novi Grad Sarajevo već je izdala urbanističku saglasnost za izgradnju stadiona IV kategorije kapaciteta 32.000 gledalaca na lokalitetu Rajlovca. Većina zemljišta potrebnog za izgradnju je u već državnom vlasništvu. Danas je postignut načelni dogovor da općina u saradnji sa Vladom KS do kraja ove godine osigura sredstva za potpuno rješavanje imovinsko pravnih odnosa i izradu glavnog projekta“, napisao je Efendić. Međutim, od maja do danas čini se da NS BiH ima i druge lokacije na koje je bacio oko. Prije svega pominje se stadion Koševo. – “Činjenica jeste da sam obavio niz sastanaka sa zvaničnom delegacijom Nogometnog saveza naše zemlje sa ciljem lobiranja da se upravo na Koševu gradi nacionalni stadion, obzirom da su skoro sve sarajevske općine iskazale tu namjeru, pa čak i neki drugi gradovi u Federaciji BiH. Mislim da bi bilo ispunjenje sna svih nas navijača Sarajeva i reprezentacije BiH, da upravo na Koševu izgradimo moderan, evropski stadion na kojem ćemo gledati i utakmice našeg kluba, ali i naše reprezentacije. Sarajevo to zaslužuje”, poručio je ovih dana načelnik sarajevske Općine Centar Srđan Mandić. Sve u svemu interesa ima… NS BiH traži lokaciju, pa se nadati da su i milioni spremni (desetine miliona neće biti dovoljne), ali nikako se ne treba nadati da će sve ići glatko. Najbolji primjer je rekonstrukcija terena u BiH, kada je kasnilo sve što je moglo kasniti.
Aerodrom Tuzla dobio ponudu od Montenegro Airlines, u toku pregovori
Akta.ba/Š.M. Direktor Montenegro Airlines Mark Anžur dolazi u Tuzlu, gdje će razgovarati o letovima ove kompanije iz Tuzle, piše portal zamaaero.com. Podsjećamo, Tuzla je očajna nakon ukidanja baze Wizz Aira i drastičnog smanjenja broja linija ove kompanije, pa nastoji na sve načine kompenzirati Wizz Air-ov odlazak. Montenegro Airlines je tokom 2015. kratko i neuspješno letio na liniji Tuzla – Beč. Montenegro Airlines ima problem jer nema certifikat zračnog operatera BiH AOC, a s obzirom da nije kompanija Europske Unije, menadžment tuzlanskog aerodroma mora riješiti taj problem. Linija Tuzla – Podgorica ili Tuzla – Tivat nemaju nikakve šanse za uspjeh, pa čak i sa visokim subvencijama.
BiH prva u regionu po kvalitetu usluga
Bloomberg Adria/Š.M. S najboljom uslugom u regiji i ove se godine istaknula Bosna i Hercegovina ostvarivši rezultat od 83,93 posto, iako je ostvarila najveći pad rezultata uspoređujući rezultate po državama, i to za 3,69 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. Riječ je o 15. istraživanju kvalitete usluga u regiji koje je od 1. juna do 7. jula provela Heraklea u suradnji s agencijama za tajnu kupnju iz BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Tajni kupci posjetili su ukupno 800 prodajnih mjesta iz različitih djelatnosti – autoindustrije, benzinskih postaja, financijske industrije, maloprodaje, turističko-ugostiteljskih objekata i objekata uslužnih djelatnosti. U istraživanju se mjere osnovni elementi kvalitete usluge, a to su: pozdrav, utvrđivanje potreba, odnosno želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda te zahvala na posjetu, prema engleskom akronimu GUEST (Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank). Na drugom mjestu je ove godine Sjeverna Makedonija s rezultatom od 78,63 posto i najvećim porastom od 3,04 postotna boda u odnosu na 2022. godinu, a na trećem mjestu je Slovenija s rezultatom od 78,6 posto. Na četvrtom je mjestu s rezultatom od 73,33 posto Crna Gora. Hrvatska je s Crnom Gorom i Srbijom ispod ovogodišnjeg prosjeka, koji iznosi 73,94 posto, te je zauzela peto mjesto s rezultatom od 69,68 posto. Srbija je i ove godine ostvarila pad, od 1,61 postotnog boda, pa je s rezultatom od 66,31 posto na šestom mjestu. U svih šest zemalja regije najbolji ukupni rezultat, kao i prethodnih godina, ostvaren je u kategoriji poznavanja proizvoda, 93,81 posto, iako bilježi pad od 0,58 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
Usvojen set reformskih energetskih zakona koji pojednostavljuju administrativne procedure
Š.M Zakonom se pojednostavljuju administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja. Dom naroda FBiH prihvatio je jučer i Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, čime je usvojen set energetskih zakona kojima se u oblasti energetike uvode evropski standardi. Prije tog zakona, Dom naroda je usvojio Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH i Zakon o električnoj energiji FBiH. Set energetskih zakona ranije je usvojio i Predstavnički dom Parlamenta FBiH na svojoj sjednici. U obrazloženju zakonskog rješenja federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić je naveo da Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije omogućava građanima da bez formiranja pravnih osoba budu ravnopravni sudionici energetskog sektora i proizvode struju. Kada je riječ o razlozima za donošenje zakona, oni se odnose na unapređenje pravnog okvira u sektoru električne energije i preciznije definiranje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika na tržištu, potom unapređenje pravnog okvira za efikasnu regulaciju djelatnosti u sektoru električne energije. Zakonom se pojednostavljuju administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije. Delegati su usvojili zaključak kojim se zadužuju Elektroprenos i FERK da razmotre mogućnosti vodova za prenos energije, odnosno elektromreža i usklade svoje planove povećanja kapaciteta posebno za izvozne pravce, da bi proizvedena energije pronašla svoje kupce. Tokom rasprave je istaknuto da je konačni cilj povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Apelirano je da se što prije usvoje podzakonski akti kojih je oko 60 i educiraju građani o novim mogućnostima koje donose ovi reformski zakoni.
Zaposleni u agenciji Akvarijus će raditi četiri dana u sedmici
RTRS/Š.M Produženi vikend, manje stresa, više odmora, bolje raspoloženje zaposlenih, a jednaka plata i produktivnost bili su vodič za donošenje odluke o četverednevnom radnom vremenu. Direktorica Akvarijusa, Brankica Јanković kaže da je ova odluka jedna od mnogih koje su uveli kako bi zaposlenim, koji predstavljaju srž kompanije, omogućili još bolje uslove. – Svi mi koji radimo u Akvarijusu ćemo od sada imati više vremena za porodicu, prijatelje, privatne obaveze. Često zaboravljamo na te stvari zbog posla, čekajući odmor koji to ne može uvijek da nadoknadi. Zato smo pokušali da omogućimo našim zaposlenim da dobiju još jedan dan sedmično za sebe – rekla je Јankovićeva. Ona kaže da je ovo odluka koja nije donesena preko noći i da je rezultat odnosa izgrađenih na povjerenju između menadžmenta i zaposlenih. – Mi smo se vodili logikom da će svaki zaposleni, na osnovu povjerenja i slobode koju dajemo, rasporediti svoje obaveze tako da se jedan radni dan manje u sedmici neće odraziti na njihovu produktivnost, koja ne treba da podrazumjeva sjedenje u kancelariji od 8 do 16 h, već dobro obavljen posao i zadovoljnog klijenta – kaže Јankovićeva, dodajući da od ove odluke očekuje samo benefite u vidu motivisanijih i odmornijih zaposlenika, a samim tim i bolje organizovanog posla i usluga koje pružaju. Važno je naglasiti da Akvarijus, kao agencija i dalje radi svih pet dana u sedmici, jer su zaposleni podijelili slobodne dane na način da jedan dio ne radi petkom, a drugi ponedjeljkom. Tako je omogućeno da se poslovanje kompanije odvija nesmetano i da je u svakom trenutku neko na usluzi klijentu. Inače, Akvarijus je full service marketinška agencija koja ima 65 zaposlenih koji će biti obuhvaćeni ovom odlukom. A, kako kažu, nadaju se da će kao pionir ovakvog poslovanja u BiH, biti pokretač promjena na bolje, kako u kreativnoj industriji, tako i u ostalim kompanijama.