Gdje se u BiH grade brze ceste?
Biznis.info/Š.M Budući da Koridor 5C ne prolazi kroz sve dijelove države, opredjeljenje Vlade FBiH i JP Autocesta FBiH je izgradnja brzih cesta na prostoru cijele Federacije kako bi se omogućio ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih kantona, te kako bi postali još atraktivniji za privlačenje kako domaćih, tako i stranih investicija, kažu iz Autocesta FBiH. Finansiranje brzih cesta u FBiH vrši se iz Budžeta Federacije BiH. Vlada FBiH svake godine donosi Odluku o usvajanju programa utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta”, utvrđenim Budžetom FBiH. Sredstva su namijenjena za finansiranje troškova projektovanja, eksproprijacije, radova i nadzora. Brze ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine su: Ugovori za izvođenje radova potpisani su za brze ceste Prača – Goražde (Tunel Hranjen) i Lašva – Travnik – Jajce, dionica Lašva – Nević Polje (LOT 5 izlaz iz poslovne zone Vitez – Nević Polje), te posljednja dionica Sarajevske obilaznice od Vlakova do Mostarskog raskršća – LOT 3B. Ostale dionice su u fazi pripreme za građenje. Tunel Hranjen Probijeno više od 50% glavne i servisne tunelske cijevi Tunel Hranjen ukupne dužine 5,5 kilometara koji je u izgradnji, sastavni je dio projekta brze ceste Prača – Goražde duge 18,5 kilometara (Hrenovica – Hranjen – Goražde), koja će spojiti Sarajevo i Goražde. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekat za Goražde jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara. Tunel Hranjen sastojat će se od dvije cijevi. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Radi sigurnosti učesnika u saobraćaju tunel će imati 16 prolaza za evakuaciju pješaka, pet poprečnih prolaza za interventna vozila (u slučaju požara) kao i 10 parkirnih niša za zaustavlja vozila u kvaru. Od početka projekta radovi se odvijaju na probijanju i izradi primarne pograde. Drugim ugovorom je osim probijanja, predviđena i ugradnja sekundarne obloge tunela Hranjen, odnosno izrada temelja, hidroizolacije, bočnih drenaža i betoniranja. Do sada je ukupno probijeno više od 50% glavne i servisne tunelske cijevi. Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a Nadzor nad izvođenjem radova vrši IPSA Institut d.o.o. Sarajevo. Trenutni ugovor sa Izvođačem radova ističe u septembru 2023. godine, a u pripremi je tender za završetak probijanja tunela Hranjen u iznosu od oko 123 miliona KM bez PDV-a. Sredstva će biti obezbjeđena dijelom iz redovnih prihoda JP Autoceste FBiH, a dijelom iz redovnih transfera iz Budžeta Federacije BiH za period od naredne tri godine, a što će biti definisano između Vlade FBiH i JP Autoceste FBiH. Tenderska dokumentacija za novi ugovor je u pripremi, te se u narednom periodu očekuje objava i odabir najpovoljnijeg Izvođača radova i Konsultanta za nadzor nad građevinskim radovima. Završen je i Glavni projekat za izvantunelski dio trase brze ceste Prača Goražde (dužine 13 kilometara) i u postupku je ishodovanje urbanističke saglasnosti. Imovinsko pravni odnosi su završeni na dijelu trase od sjevernog portala tunela do Hrenovice, dok je na dijelu od južnog portala tunela do Goražda eksproprijacija zemljišta u toku. Lašva – Nević Polje, LOT 5 Brza cesta kroz srednju Bosnu Na području Srednjobosanskog kantona u toku je izgradnja jednog dijela dionice brze ceste Lašva – Nević Polje, LOT 5 u dužini od 4,8 kilometara. Ostala četiri LOT-a ove dionice čine Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), te Poslovna zona Vitez (petlja Vitez – od ulaza do izlaza iz Poslovne zone). Buduća cesta Lašva – Nević Polje bit će ukupne dužine od 24,3 kilometra. Na LOT-u 5 grade se četiri mosta i jedan vijadukt. Početak sekcije LOT-a 5 se nalazi poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (Poslovna zona Vitez). Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa denivelirani kružni tok. Na mjestu petlje, brza cesta se pristupnim rampama priključuje na magistalni put M-16.4 Nević Polje – Bugojno. LOT 5 je riješen kao cesta sa karakteristikama brze ceste sa dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja. U sklopu izgradnje ove dionice brze ceste je predviđena i regulacija rijeke Lašve na mjestima gdje je u koliziji sa trupom ceste. Na gradilištu su u toku radovi duž cijele trase. Na glavnoj trasi radi se na škarpiranju i humusiranju kosina nasipa, iskopu i ugradnji nasipa, iskopu jaraka za prikupljanje oborinske vode sa desne strane ceste, izradi kolektora za fekalnu odvodnju, izradi cjevastog propusta i kanalice jarka, te ugradnji betona i montaži cijevi propusta. Radovi su u toku na slijedećim objektima: mostovi Mali Mošunj 1 i Mali Mošunj 2, Stara Bila 2 i Stara Bila 3, Nova Bila i Pečuhe. Vrši se iskop i regulacija korita rijeke Lašve. Vrijednost ugovorenih radova je 74.904.570,00 KM sa PDV-om. Izvođač radova je Hering d.d. Široki Brijeg, a Nadzor Divel d.o.o. i Zagrebinspekt d.o.o. Mostar. Buduća brza cesta će povezati centralna područja BiH sa autocestom na Koridoru Vc u blizini petlje Lučani (Lašva), te će predstavljati važan putni pravac za Federaciju BiH u smjeru zapad – istok. Odlukom Vlade FBiH je utvrđeno da je JP Autoceste FBiH implementator i korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju dionice brze ceste Lašva – Nević Polje na prvom, drugom, trećem i petom, a JP Ceste Federacije BiH na četvrtom LOT-u. Izgradnja se finansira namjenskim sredstvima iz Budžeta Vlade FBiH. Sarajevska obilaznica – LOT 3B Poduzete aktivnosti s ciljem nastavka i završetka izgradnje Trasa brze ceste LOT 3B je spoj petlje Vlakovo sa petljom na Mostarskom raskršću na magistralnu cestu M-17/M-5, ukupne dužine 1,44 kilometra. Izgradnjom LOT 3B omogućit će se bolja saobraćajna povezanost autoceste na Koridoru Vc sa mrežom saobraćajnica nižeg ranga, magistralnim i lokalnim cestama. Konkretnije, omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo na autocesti dolaze sa kružnog toka na Mostarskom raskršću, odnosno iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića. LOT 3B predviđen je kao gradski put sa dvije
Još jedan pokušaj: Elektroprenos rekonstruiše objekte u banjalučkom sjedištu
Akta.ba/Š.M Elektroprenos – Elektroprijenos BiH raspisao je tender za rekonstrukciju poslovnih i pomoćnih objekata u sjedištu OP Banja Luka, javlja Akta.ba. Otvoreni postupak se odnosi na adaptaciju, sanaciju, dogradnju i nadogradnju poslovnih i pomoćnih objekata “Nabavka radova koja kao dodatni predmet nabavke ima nabavku robe i materijala s ugradnjom koja je neophodna za potpunu funkcionalnost građevine koja je predmet ove javne nabavke, te usluga izrade projektne dokumentacije izvedenog stanja i pribavljanje upotrebne dozvole”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji. Procijenjena vrijednost radova je 5,8 miliona KM bez PDV-a. Rok za realizaciju ugovora je maksimalno 730 kalendarskih dana od dana obostranog potpisivanja ugovora. Inače, tender za ove radove Elektroprenos raspisuje od 2017. godine kada je vrijednost radova bila duplo manja i iznosila je 2,7 miliona KM. Posljednjih šest godina, tender se objavljuje uz stalne izmjene i poništenja. Podsjetimo, Skupština dioničara kompanije “Elektroprenos-Elektroprijenos BiH” a.d. odobrila je usvojila je sredinom prošle godine Financijski plan kompanije za period od 2022. do 2024. Skupština je dala suglasnost za ulaganja u objekte od više od 1.000.000 eura. Osim rekonstrukcije rekonstrukcije poslovnog objekta OP Banja Luka i OP Tuzla, u planu je i izgradnja poslovnog objekta u kome će biti smješteno sjedište Operativnog područja Mostar.
U Raiffeisen banci očekuju ekonomski rast u BiH od 1,5 posto u ovoj godini
Bloomberg Adria/Š.M Najveći ekonomski izazovi 2023. godine u vidu visoke inflacije, energetske tranzicije i geopolitičkih previranja oblikovali su kretanja u prvom dijelu godine koja su karakterizirana ekonomskim usporavanjem, ograničenom potrošnjom i snažnijim performansom uslužnog sektora u odnosu na proizvodni, navode analitičari Sektora za istraživanje i strategiju Raiffeisen banke u BiH. “Ekonomija Bosne i Hercegovine snažno korelira sa trendovima euro područja, kao glavnog izvoznog tržišta, pa su se samim tim i negativni efekti usporavanja euro zone replicirali i na tržište BiH uz i dalje prisutnu uvoznu inflaciju koja opterećuje ekonomske tokove. Prvi službeni podaci ekonomskog rezultata objavljeni za prvi kvartal 2023. godine u potpunosti potvrđuju naša očekivanja za dati period. Realni ekonomski rast u BiH u prvom kvratalu 2023. godine je iznosio skromnih 1,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, podložan negativnim efektima i dalje prisutne inflacije koja je u datom periodu zadržala dvocifren nivo od 12,4 posto u prosjeku“, istakli su analitičari. “Efekti inflacije najviše su se odrazili na najveću kategoriju BDP-a – privatnu potrošnju koja je ostvarila pad od 0,4 posto yoy te na produbljenje neto negativne izvozne pozicije za tri posto yoy, rezultirajući najvećim negativnim uticajem ove dvije kategorije na cjelokupni rast u prvom kvartalu“. U datom periodu državna potrošnja je rasla 2 posto bilježeći iznadprosječan i rekordan nominalan iznos, te je zajedno za dvocifrenim rastom bruto investicija od 12,4 posto yoy, najviše doprinijela pozitivnom rezultatu u prvom kvartalu. Kretanje ključnih kategorija bruto društvenog proizvoda prema proizvodnom pristupu, ukazuje na značajno povoljniji položaj uslužnog sektora, vođenog rastom kategorija: trgovina na veliko i malo, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, IT i finansijske usluge, administrativne usluge te promet nekretnina. Oporavak turizma u 2023. godini daje snažan doprinos rastu uslužnog sektora uz tendenciju premašivanja rekordnih brojki iz 2019. godine i pozitivno utječe na rast prometa maloprodaje koji i dalje bilježi dvocifren prosječni rast uz očekivanu konsolidaciju do kraja godine na sedam posto uzimajući u obzir efekat usporavanja privatne potrošnje i visoku bazu od prošle godine, navode u Raiffeisen banci u BiH, prenose mediji. S duge strane, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, rudarstvo i građevinarstvo bilježe negativne stope rasta u prvom kvartalu. Pogoršana dinamika proizvodnog sektora direktno korelira sa usporavanjem vanjskotrgovinskih kretanja i tehničkom recesijom industrijske proizvodnje u BiH zaključno sa prvim kvartalom 2023. Naime, disbalans vanjske trgovine rezultirao je rastom trgovinskog deficita od sedam posto yoy u prvom kvartalu, što je nažalost trend koji će se zadržati do kraja godine, pogotovo uzimajući u obzir negativan efekt inflacije na vrijednost uvoza. Očekuje se da će inflacijska dinamika u BiH, poslije rekordnog rasta u 2022. godini, značajnije usporiti u drugom dijelu 2023. godine djelovanjem baznog efekta i postepenim slabljenjem mjesečne dinamike uzimajući u obzir pad cijena nafte i uticaj na ukupan indeks potrošačkih cijena. S tim u vezim prognozirani rast cijena u 2023. godini iznosi 7 posto u prosjeku, nakon čega se očekuje i dalje prisutan ali slabiji intenzitet inflacije u 2024. godini od 3 posto yoy. “Projekcije ekonomskih kretanja u 2023. godini bazirali smo na najslabijoj performansi upravo u prvom kvartalu, kada su najvidljiviji efekti prelijevanja ekonomskih usporavanja na domaću ekonomiju uz rast od 1,1 posto yoy, praćen opreznim i nešto intenzivnijim oporavkom u narednim kvartalima; 1,4 posto u drugom kvartalu godišnje, 1,6 posto u trećem kvartalu te najsnažnijim rastom 1,8 posto yoy u posljednjem kvartalu godine“. Sve u svemu, nakon objavljenih podataka za prvi kvartal 2023. sa rastom koji u potpunosti odgovara prognozi bankara, “naš bazni scenario za cijelu godinu zasnovan na realnom rastu od 1,5 posto yoy je na dobrom putu da se materijalizuje“. “Očekuje se da će isti pokretači rasta podržati ekonomsku aktivnost, prije svega investicije, državna potrošnja i privatna potrošnja za koje očekujemo da će izaći iz negativne zone nakon prvog kvartala. Nadalje, antiinflatorna borba u smislu povećanja kamatnih stopa u euro području bi trebala biti okončana do kraja 2023. godine, što ostavlja prostor za izraženiji rast u 2024. godini, kada očekujemo da će BiH ekonomija ostvariti rast od tri posto “, navode analitičari Raiffeisen banke.
U Kuvajtu će biti držana konferencija za privlačenje investicija u Kanton Sarajevo
Akta.ba/Š.M antonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju u Kantonu Sarajevo usaglasila je sa partnerima iz države Kuvajt održavanje investicione konferencije na kojoj će biti otvorene mogućnosti za dodatna ulaganja, osnivanje posebnog investicionog fonda te lakše ekonomsko povezivanje, posebno privatnog sektora. Planirano je da konferencija bude održana u posljednjem kvartalu ove godine i to u Kuvajtu uz podršku i pokroviteljstvo vlade Kuvajta na visokom nivou. To je rezultat nedavno uspostavljenih kontakata i posjete direktora Agencije Adnana Jašarevića prijateljskoj državi Kuvajt, a u okviru delegacije koju je predvodio zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Kemal Ademović. “Postoji značajan interes i volja partnera iz Kuvajta da se stvore mnogo bolji uvjeti za investiranje i oživi ekonomska saradnja. Imali smo niz vrlo sadržajnih sastanaka sa brojnim zvaničnicima i potencijalnim ulagačima. Dogovoreno je da se održi i forum, odnosno, konferencija, koja će biti snažan korak naprijed i poticaj za nove investicije, a tokom koje će se, osim zvaničnika obje zemlje, upoznati i ulagači sa vrlo konkretnim projektima i prilikama u Kantonu Sarajevo. To će biti šansa da se realni sektor poveže i da razvija projekte samostalno i uz pomoć okvira saradnje koju uspostavljamo“, istaknuo je Jašarević. Prema njegovim riječima, kuvajtski privrednici imaju podršku i poticaj od vlasti da ulažu u projekte u Bosni i Hercegovini, te uprkos nekim ranijim iskustvima i dalje imaju snažnu volju da iskoriste velike potencijale koji postoje. “Očekujemo da će se na temeljima i vezama koje uspostavljamo i obnavljamo razviti vrlo vidljivi ekonomski rezultati u narednom periodu i u različitim razvojnim oblastima, posebno tamo gdje naš kanton ima značajne potencijale i komparativne prednosti”, dodao je Jašarević, saopćeno je iz Kantonalne agencija za privlačenje investicija i privatizaciju u KS.
Povećane jednokratne naknade porodiljama u Starom Gradu
Š.M Na 28. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo, usvojen je novi Pravilnik o dodjeli jednokratne novčane naknade porodiljama kojim su naknade značajno povećane. Na prijedlog vijećnice Merime Arnautović, Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo jednoglasno je usvojilo prijedlog Pravilnika o dodjeli jednokratne novčane naknade porodiljama. Novim Pravilnikom o dodjeli jednokratne novčane naknade porodiljama, definisano je da za prvo i drugo novorođeno dijete naknada iznosi 500 KM, dok je ranije iznosila 300 KM. Za treće i svako naredno novorođeno dijete, naknada iznosi 750 KM, dok je ranije iznosila 450 KM. Također, porodicama koje dobiju blizance bez obzira na broj djece u porodici, predviđena je naknada od 1.500 KM. Ranije je ta naknada iznosila 600 KM ukoliko porodica nema prethodno dijete, a dobije blizance, dok su porodice koje su već imale jedno ili više djece, a dobile su blizance, dobijale 750 KM. Novim Pravilnikom, također je uvedeno da porodilji koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre u roku od 60 dana od dana rođenja, pripada joj pravo na jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 1.000 KM. „Pravilnik kojeg smo danas zamijenili novim datira iz 2016. godine kada su troškovi života bili značajno niži od troškova koje mladi roditelji imaju danas, kada je u pitanju opremanje novorođenčadi. Po drugoj strani općina Stari Grad u proteklom periodu i nije bila posebno atraktivna mladim bračnim parovima za zasnivanje porodice zbog nedovoljno dobre infrastrukture u pogledu dostupnosti predškolskih ustanova, dječijih igrališta, sportskih igrališta pa i obrazovnih institucija. Donošenjem novog Pravilnika, kojim će jednokratne novčane naknade porodiljama za opremanje novorođenčadi biti najveće u Kantonu Sarajevo, žele se privući mladi bračni parovi koji ne žive u Starom Gradu da porodicu zasnivaju u Starom Gradu, ali i pokušati spriječiti odliv mladih ljudi iz Starog Grada u druge općine Kantona i izvan Bosne i Hercegovine.“, rekla je Merima Arnautović, vijećnica u Općinskom vijeću Stari Grad. „Inicijativa o donošenju novog Pravilnika o dodjeli jednokratne novčane naknade porodiljama usvojena je jednoglasno na sjednici OV Stari Grad u martu ove godine, a sredstva za realizaciju povećanja naknada obezbjeđena su u rebalansu budžeta za 2023.g. u aprilu, čime su stvoreni preduslovi za izradu novog Pravilnika što je također zahtijevalo neko vrijeme.“, dodala je Arnautović. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Kantona Sarajevo.
Prolongirana liberalizacija u oblasti autoosiguranja
Bloomberg Adria/Š.M Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj mogu u idućem periodu očekivati prolongiranje utvrđenih rokova slobodnog određivanja cijena (premija) osiguranja od autoodgovornosti, odnosno liberalizaciju u oblasti autoosiguranja. Pored toga, biće proširena nadležnost Zaštitnog fonda Republike Srpske poslovima koji predstavljaju sastavni dio organizovane tranzicije s administrativnog na samostalno utvrđivanje cijena. Sve to definisano je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju koji je Vlada Republike Srpske usvojila juče. Ovim zakonom predloženo je da se djelimična liberalizacija cijena u oblasti osiguranja od autoodgovornosti prolongira do kraja 2026. godine, uz mogućnost reagovanja Agencije za osiguranje Republike Srpske po ovom pitanju ukoliko to tržišne okolnosti budu zahtijevale. U Vladi navode da se u Nacrtu predlaže da Zaštitni fond uspostavi i vodi centralnu elektronsku evidenciju podataka neophodnih za zaključivanje ugovora o osiguranju i rješavanje odštetnih zahtjeva. “Centralna elektronska evidencija, sa sveobuhvatnim višegodišnjim serijama podataka o karakteristikama osiguranika/vozača, vrstama i tipovima vozila, registarskim područjima i nastalim štetama za višegodišnji period, trebalo bi da omogući preciznije i kvalitetnije utvrđivanje sopstvenih cjenovnika za osiguranje od autoodgovornosti, ali i da doprinese pravičnoj naknadi štete nastale u ovoj vrsti osiguranja”, ističu u Vladi. Ministarstvo finansija je pripremilo Nacrt zakona uzevši u obzir stavove Agencije za osiguranje, kao regulatornog i nadzornog organa, i inicijative zaprimljene od Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske. Podsjećamo, predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske Bojan Popović ranije je rekao da smatra da trenutno ima mnogo manjkavosti u Zakonu o osiguranju, kao i na tržištu, te najavio da pristupaju izradi novog zakona. Digitalizacija je neminovan uslov za opstanak i rast svih društava za osiguranje u regiji, pa tako i kod nas. Osiguravajuće kuće je pogodila inflacija te su isplate šteta porasle i, ako nešto ne učinimo, mnoga društva biće u problemu da isplate adekvatan iznos štete, poručio je Siniša Kurteš iz istog Udruženja. Ukupno 25 osiguravajućih društava posluje u Bosni i Hercegovini (BiH) i lani su naplatili premiju od 881 milion maraka, što je za 7,6 odsto više u odnosu na godinu ranije, dok su istovremeno isplaćene štete rasle za 14,9 odsto i u 2022. godini su iznosile 398,6 miliona KM.
Aegean Airlines pokreće letove između Skoplja i Sarajeva
Bloomberg Adria/Š.M Grčki nacionalni avioprijevoznik Aegean Airlines, član udruženja STAR ALLIANCE, pokrenut će novu rutu između Skoplja i Sarajeva. Letovi bi trebali početi od 2. oktobra, objavio je operator skopskog aerodroma – TAV Makedonija. Aegean će započeti letove između dvaju glavnih gradova koristeći zrakoplov ATR72-600, s tri leta sedmično – ponedjeljkom, srijedom i petkom. “Ova ruta označava i naš povratak u Bosnu i Hercegovinu nakon izazova koje je postavila pandemija Covid-19″, rekao je Roland Jaggi, glavni komercijalni direktor Aegeana. U prvih šest mjeseci ove godine, oba makedonska aerodroma, u Skoplju i Ohridu, ukupno su prevezla 1,3 miliona putnika, što je godišnji porast od 41 posto. Lani je došlo do rasta i broj prevezenih putnika u Bosni i Hercegovini dostigao je 2.204.995. Ukupan broj prevezenih putnika registriranih na aerodromima u Bosni i Hercegovini (BiH) u 2022. godini skočio je za čak 81,5 posto u poređenju s 2021. godinom. Značajan rast posljedica je prije svega utjecaja pandemije COVID-19 tokom 2021. godine.
Vrijedna nekretnina na hrvatskoj obali vraćena Bosni i Hercegovini
Š.M Dječije odmaralište „Lozica“ kod Dubrovnika je nakon pravne bitke duge više od 30 godina vraćeno Crvenom križu Novo Sarajevo. Zajednički interes kantona, grada i općine je da zaštiti ovu vrijednu, višemilionsku imovinu od oko 4000 kvadrata zemljišta na vrlo atraktivnoj lokaciji i da joj vrati namjenu oporavilišta i odmarališta, kazala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić U pitanju je ogromno zemljište uz morsku obalu, veliki barokni dvorac, plaža, specijalno izgrađeni podvožnjak iza kojeg se nalazi hotel sa tri sprata i dvije luksuzne vile. Odmaralište je radilo tokom cijele godine, zimi i na proljeće su dolazili uglavnom penzioneri, a ljeti se prostor koristio za škole u prirodi i za oporavak djece nakon liječenja. “Sigurna sam da će nam koristiti izuzetno uspješni partnerski i prijateljski odnosi sa Gradom Dubrovnikom i uvaženim gradonačelnikom Matom Frankovićem. Vrijeme je za konkretno osnaživanje saradnje u oblasti infrastrukture, turizma, ali i očuvanja našeg vrijednog naslijeđa”, rekla je Karić.
Kompanija iz Žepča koja radi za BMW, Audi, VW, Daimler gradi novi pogon od 3500 kvadrata
Akta.ba/Š.M Ministar privrede Zeničko – dobojskog kantona Samir Šibonjić, posjetio je firmu Jifeng Automotive Interior BH d.o.o Žepče i razgovaro sa menadžmentom i zaposlenicima. “Najbolje je kada se spoje mladost, znanje i posvećenost nekom poslu. Uprvo to sam primijetio kod mojih današnjih domaćina. Kompanija Jifeng Automotive Interior BH d.o.o Žepče je jedan od najboljih primjera novije uspješne strane investicije u Bosni i Hercegovini. Potrudit ćemo se svi zajedno da ih bude što više. Puno uspjeha u daljem radu!”, kazao je ministar Šibonjić. Jifeng Automotive Interior BH d.o.o Žepče je osnovan u maju 2018. godine i u vlasništvu je Jifeng Automotive Interior GmbH Njemačka. Nakon osnivanja JAI GmbH Njemačka i početka proizvodnje konzola (nasloni za glavu i ruke) za interijere automobila na europskom tržištu u Češkoj, javila se potreba za dobavljačem presvlaka za ove proizvode. Tako je nastala ideja za proizvodnju presvlaka unutar grupe, pa je osnovana kompanija u BiH. Tako da od 2018 JAI BH se bavi proizvodnjom presvlaka za autodijelove, navlaka za glavu i naslona za ruke. Surađujemo i radimo za velike europske dobavljače automobila kao što su BMW, Audi, VW, Daimler – Mercedes, Škoda Auto, Ineos, Land Rover. “Tokom zadnjih 5 godina puno urađenog posla ostalo iza JAI BiH. Uspješno smo proveli preko 20 projekata, zaposlili preko 500 radnika, uspostavili nakon šivenja procese krojenja, montaže kompletnih gotovih proizvoda, brizganja pjene za Uzglavnike, otvorili odjel razvoja kompletnih proizvida, otvorena je druga lokacija u Zenici, koju ste posjetili. Trenuto radimo na 5000 kvadrata, medjutim ovdje nećemo stati, planovi za dalje širenje su već uveliko u toku i u roku pola godine ulazimo u novu halu od 3500 kvadrata u Zenici”, navode iz kompanije. Nominovani su za dodatne projekte, a početak proizvodnje očekuju sljedeće godine. “Ono čime se ponosimo i što je naša glavna snaga su naši ljudi, mlada ekipa koja s puno energije i truda čini sve da ovaj brzi rast firme ide u pravom smijeru. Ponosni smo što smo uspijeli da doprinesemo razvoju naše države, pogotovo našeg Ze-Do kantona, zapošljavanjem ljudi, razvojem novih do sada nepoznatih tehnologija, te podizanju izvoza, jer 100% proizvedenog ide u Evropu”, poručili su.
Nestlé objavio polugodišnje rezultate poslovanja, odličan rezultat i u BiH
Biznis Info/Š.M Nestlé, najveća prehrambena kompanija na svijetu, objavila je finansijske rezultate za prvih šest mjeseci 2023. godine, s fokusom na: Mark Schneider (izvršni direktor kompanije Nestlé) komentirao je: „Slijedili smo naše strateške prioritete disciplinirano i fokusirano u brzo mjenjajućem potrošačkom okruženju. Na temelju postojanog rada u prvoj polovini godine, poboljšavamo naše izglede za rast organske prodaje u 2023. Potrošnja kod kuće nakon COVID-a se normalizirala, otklanjajući negativan uticaj na rast nekih naših kategorija. Out-of-home kanali i dalje bilježe snažan trend rasat. Za preostali dio godine, sigurni smo da ćemo ostvariti pozitivnu kombinaciju volumena i kombinacije proizvoda, poboljšanje bruto marže i značajan porast u marketinškim investicijama. Uz kontinuirano upravljanje porfoliom i optimizaciju, kao i nastavak provedbe naših incijativa održivosti dobro smo pozicionirani za rast i stvaranje vrijednost za naše dionike.“ Nestlé Bosna i Hercegovina „Izuzetno sam ponosan i zahvalan bh. Nestlé timu čija je posvećenost i trud dovela do najvećeg organskog rasta u geografskim regijama Sjevernog Jadrana, koji iznosi 19,8%. Odlični rezultati – dvocifreni rast u šest kategorija uz Nutriton od preko 50% – pokazuju našu snažnu usredotočenost na postizanje sjajnih rezultata i odražava našu agilnost i posvećenost ispunjenju naše ambicije i nastavku dobrog trenda. Iza vrlo dobrih poslovnih rezultata stoje naši zajednički napori i strateške inicijative, uz NutriPlate preko Zdrava! Baka/Nana ima vodeću ulogu u proteklih šest mjeseci u ostvarivanju Nestlé ambicije u Bosni i Hercegovini. Gledajući u budućnost, uvjeren sam da ćemo uz našu zajedničku viziju i napore nastaviti da postižemo još veće uspjehe i osigurati da naše poslovanje ostane otporno na stalno mijenjajućem tržištu.” istakao je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Grupna prodaja Organski rast iznosio je 8,7%. Cijene su dosegnule 9,5%, što pokazuje uticaj inflacije troškova tokom posljednje dvije godine. RIG je iznosio -0,8%, pri čemu je oko 60 baznih poena bilo negativno pogođeno akcijama optimizacije portfolia. Rast je bio širokog spektra u većini geografskih područja i kategorija. Kad je riječ o kategorijama proizvoda, proizvodi Purina PetCare najviše su pridonijeli organskom rastu, i to zahvaljujući brendovima Purina ONE, Purina Pro Plan i Friskies, koji su zabilježili dvocifreni rast. Prodaja kafe nastavila je rasti visokom jednocifrenom stopom i registrovan je pozitivni rast prodaje za sve brendove. Konditorski proizvodi zabilježili su dvocifreni rast, među kojima se posebno ističe brend Kit Kat. Kad je riječ o kanalima, organski rast maloprodaje ostao je snažan i iznosio je 8,0%. Prodaja povezana s e-trgovinom porasla je za 13,5% te je dosegnula 16,7% ukupne prodaje Grupe. Organski rast out-of-home kanala iznosio je 17,1%. Zona Evropa Organski rast iznosio je 8,9% (uz cijene od 11,3%). RIG je iznosio –2,4% s obzirom na visoku bazu za poređenje u posljednje dvije godine i mjere povezane s optimizacijom portfolia. Rast u evropskom području bio je podržan cijenama, snažnim razvojem prodaje za e-trgovinu i stalnim rastom za out-of-home kanale. Područje je zabilježilo povećanje tržišnog udjela u pogledu hrane za kućne ljubimce, konditorskih proizvoda i prehrane za dojenčad.