Održani poslovni susreti privrednika iz BiH i Turske
VTKBiH/Š.M Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je poslovne susrete između bosanskohercegovačkih i turskih privrednika s ciljem unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, kao i povećanja postojećeg obima robne razmjene. Susretima, organizovanim u okviru posjete delegacije turskih kompanija Bosni i Hercegovini, predvođenim Privrednom komorom Bandirme, prisustvovali su predstavnici kompanija koje posluju u oblastima: tekstil, transport, turizam, građevina (obrada kamena i mermera), poljoprivreda, metal, drvo i proizvodnja namještaja, prehrana, poljoprivredna mehanizacija, trgovina, i sl. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković je u svom uvodnom obraćanju istakao, između ostalog, da BiH raspolaže značajnim prirodnim resursima i potencijalima za razvoj, a to se prije svega ogleda kroz najzanačajnije sektore bh. privrede, kao što su metaloprerađivački i elektro sektor, drvo-prerađivački sektor, građevinski i energetski sektor, a u posljednje vrijeme ubrzano se razvija i IT sektor i sektor turizma. „BiH i njena privreda prolazi kroz reformske procese i iz godine u godinu postiže kontinuirani rast BDP-a, povećanje izvoza, kao i povećanje broja zaposlenih. U protekloj godini je ostvaren spoljnotrgovinski promet u iznosu od 24,1 milijardi evra, uz značajan rast izvoza i uz pokrivenost uvoza izvozom od 63,1%“, kazao je Marinković i dodao da od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 2004. godine, robna razmjena BiH i Republike Turske u kontinuitetu bilježi rast, te je do sada povećana za više od sedam puta. „U 2022. godini sa R. Turskom ostvaren je obim robne razmjene od 934,8 miliona evra, od čega je uvoz u BiH iznosio 769,8 miliona evra, uz pokrivenost uvoza izvozom od 21,4%. U prvih šest mjeseci 2023. godine u poređenju sa prvih šest mjeseci 2022., bilježimo smanjenje obima razmjene tj. izvoza za 6,8% te uvoza za 9,8%. Smatramo da je i ovi današnji poslovni susreti, ali i druge aktivnosti koje se preduzimaju ili će se preduzeti, trebaju ići ka povećanju obima razmjene, ali i ka postepenom smanjenju debalansa u međusobnoj trgovini“, istakao je Marinković. U nastavku događaja upriličena je prezentacija o poslovnom okruženju i investicionim prilikama u Bosni i Hercegovini. Na prezentaciji je istaknuto da je Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u BiH i da je najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor, zdravstvo, itd. Bileteralnim sastancima prisustvovali su predstavnici 16 bosanskohercegovačkih i 16 turskih kompanija.
Kompaniji Coca-Cola HBC BiH produžena koncesija za korištenje pitke vode u Hadžićima
Akta.ba/Š.M Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici donijela Odluku kojom se Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo daje saglasnost za obnavljanje Ugovora o koncesiji za korištenje pitke podzemne vode iz bunara B-1 sa koncesionarom “Coca-Cola HBC B-H” d.o.o. Sarajevo. Po zahtjevu “Coca-Cola HBC B-H” d.o.o. Sarajevo za obnavljanje Ugovora o koncesiji za korištenje pitke podzemne vode iz bunara B-1, koji je 2013. godine zaključen između Vlade Kantona Sarajevo i “Coca-Cola HBC B-H” d.o.o. Sarajevo, Ministarstvo privrede KS, nakon što je provelo postupak obnavljanja navedenog Ugovora o koncesiji, u kojem je koncesionar “Coca-Cola HBC B-H” d.o.o. Sarajevo ispunio potrebne uslove, predložilo je Vladi KS ovu odluku. Vlada KS podržala je prijedlog Ministarstva privrede KS i dala saglasnost za produženje koncesije. Predviđeno je da se Ugovor obnovi na period od pet godina, čime će “Coca-Cola HBC B-H” d.o.o. Sarajevo ostvariti pravo korištenja pitke podzemne vode u obimu od dvanaest litara u sekundi, odnosno u obimu od 378.683,42 m³ na godišnjem nivou, iz bunara koji se nalazi u proizvodnom krugu ove kompanije. Pitka podzemna voda iz ovog bunara koristit će se za proizvodnju bezalkoholnih pića i osvježavajućih napitaka, proizvodnju pitke vode obogaćene mineralima-stolne mineralne vode i za tehnološke potrebe. Potpisivanjem Ugovora rasteretit će se sistem vodosnabdijevanja u Kantonu Sarajevo, doprinijet će se razvoju privrede konkretno na području Općine Hadžići, u kojoj značajnu ulogu ima proizvodnja bezalkoholnih pića. Pored toga obnavljanje navedenog Ugovora predstavlja jedan vid poticaja investicijama kojima se ostvaruje ekonomski rast, omogućava dodatna sredstva putem naknade za koncesiju kao i povećanje javnih prihoda kroz poreze. Ugovor o obnavljanju predmetnog Ugovora o koncesiji će u ime Vlade KS kao koncesora potpisati ministar privrede KS Zlatko Mijatović i ovlašteno lice pravnog lica “Coca-Cola HBC B-H” d.o.o. Sarajevo kao koncesionara. Iz Vlade KS nije saopćeno pod kojim uslovima su sa Coca Colom i ostalima potpisali koncesione ugovore o korištenju vode za piće. “Takve “sitnice” su kantonalnim zakonom strogo čuvana tajna”, navode iz Ekoakcije.
Kompanija za proizvodnju municije “Igman” iz Konjica zaposlila 350 novih radnika
Klix.ba/Š.M Kompanija Igman Konjic je nedavno donijela odluku o prijemu 350 novih radnika u radni odnos na godinu dana, a riječ je o jednostavnim poslovima na mašinama i postrojenjima. U javnom oglasu, koji je objavljen 14. juna ove godine, kompanija traži 350 izvršilaca na određeno vrijeme, odnosno na godinu dana. Riječ je o radnom mjestu Radnik za jednostavne poslove (poslužilac mašina i postrojenja) za koji je jedan od uslova najmanje završena četiri razreda osnovne škole, navodi Klix.ba. U pozivu nije navedeno šta je razlog povećanja broja zaposlenika za nekoliko stotina, a direktor Đahid Muratbegović je istaknuo opće uslove i potrebnu dokumentaciju za apliciranje. Nakon provedene konkursne procedure, 350 radnika je i primljeno u radni odnos, a odluku je potpisao direktor. Ova kompanija je također u aprilu ove godine raspisala konkurs za prijem u radni odnos 24 osobe na poslovima referenta za plan, analizu i kontrolu troškova, finansijskog knjigovođe, čuvara, referenta nabavke i kontrole alata, podešivača mašina, metaloglodača, mašinbravara, metalostrugara, referenta za obradu rezultata ispitivanja, tehnologa čaure i tehnologa laboracije. Kasnije je obustavljeno održavanje pismenih i usmenih ispita u vezi sa prijemom u radni odnos na ove pozicije, a što je prije mjesec ponovo nastavljeno. Kompanija postoji od 1950. godine po odluci Josipa Broza Tita i danas proizvodi vojno i lovačko streljivo različitih kalibara. “Igman” je u većinskom vlasništvu Vlade FBiH (51 posto), a 49 posto je u privatnom vlasništvu. “Igman” trenutno zapošljava više od 1.300 ljudi, a među kojima je 700 žena koje rade na manje teškim poslovima, odnosno poslovima koji zahtjevaju preciznost, a ne veliki fizički napor. Odluku o novim zaposlenjima i spisak primljenih radnika možete pročitati ovdje.
Poznato ko je najveći kupac električne energije proizvedene u BiH
Akta.ba/Š.M Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), tokom prvih pola godine iz Bosne i Hercegovine je izvezena električna energija u vrijednosti većoj od 671 miliona konvertibilnih maraka, odnosno oko 343 miliona eura Hrvatska je ove godine najveći kupac električne energije koju proizvodi Bosna i Hercegovina, koja zbog malih kapaciteta svoje industrije raspolaže značajnim viškom tog strateški važnog energenta, navedeno je u podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni tokom prvih šest mjeseci. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), tokom prvih pola godine iz Bosne i Hercegovine je izvezena električna energija u vrijednosti većoj od 671 miliona konvertibilnih maraka, odnosno oko 343 miliona eura. Najveći dio te struje u iznosu većem od 103 miliona eura kupila je Hrvatska. Veliki kapaciteti za izvoz struje Drugi veliki kupac bila je Srbija koja je iz Bosne i Hercegovine uvezla električnu energiju u vrijednosti od 88 miliona eura, a treća na popisu kupaca je Švicarska koja je uvezla struje u vrijednosti od 58 miliona eura, prenijela je Hina. Vrijednost struje koju je Hrvatska kupila od Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci 2022. godine bila je nešto veća nego u istom razdoblju ove godine i iznosila je 107 miliona eura, ali je tada prva na popisu kupaca bila Srbija koja je uvezla struju u vrijednosti od 157 miliona eura. Ekonomisti su saglasni kako je jasno da će Bosna i Hercegovina i ubuduće imati kapaciteta za izvoz struje jer je ta zemlja tokom rata i nakon njega ostala bez brojnih proizvodnih kapaciteta koji su bili veliki potrošači, a kapaciteti energetskih postrojenja su istovremeno povećani gradnjom novih elektrana.
BBI finansiranje za privrednike sa područja Kantona Sarajevo uz profitnu stopu od 0 posto
Biznis.info/Š.M Produžen rok za subvencioniranu liniju Kantona Sarajevo do kraja oktobra 2023. godine Privrednici iz Kantona Sarajevo još uvijek imaju priliku ugovoriti finansiranja u BBI banci po stopi od nula posto. Projekat koji realizira BBI banka uz subvenciju Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, odlična je prilika za privrednike, za sklapanje ugovora za povoljna finansijska sredstva i to do 31.10.2023. godine. BBI banka je u ovu svrhu obezbjedila 49,5 miliona KM iz vlastitih izvora, a Ministarstvo privrede KS pokriva troškove regresiranja profitne marže, pa privrednici mogu dobiti sredstva po stopi od nula posto, nakon subvencije. Maksimalni iznos finansiranja po jednom korisniku je milion KM, sa rokom otplate u zavisnosti od vrste i visine zahtjeva za finansiranje do 84 mjeseca. Prioritet u ostvarenju prava na poticajna sredstva finansiranja imaju poslovni subjekti koji u podnesenom zahtjevu za finansiranje navedu da će obezbijediti nova zapošljavanja. Stimulativna finansijska sredstva namijenjena su subjektima za obezbjeđenje tekuće likvidnosti, produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti, nabavku osnovnih sredstava i investicije i finansiranja za trajna obrtna sredstva. Zahtjevi za finansiranja sa potrebnom dokumentacijom podnose se u zatvorenim kovertama sa naznakom “Zahtjev za finansiranje iz linije Kantona Sarajevo” lično na protokol ili preporučenom poštom, na adresu: BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Sarajevo, Trg djece Sarajeva b.b., 71000 Sarajevo ili putem elektronske pošte: linijakantonasarajevo@bbi.ba. Javni poziv subjektima male privrede za podnošenje zahtjeva za odobrenje finansiranja u PDF formatu možete preuzeti na linku ovdje.
Službeni rezultati potvrdili: ASA CENTRAL OSIGURANJE najveće osiguravajuće društvo u BiH
Biznis.info/Š.M ASA CENTRAL OSIGURANJE, najveće osiguravajuće društvo u BiH, je prema službenim podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH ostvarilo najbolji premijski rezultat na tržištu u prvih šest mjeseci 2023. godine. Lidersku poziciju ASA CENTRAL OSIGURANJE osigurava inovativnim rješenjima i ulaganjima u razvoj. Ukupan iznos premije koju je realiziralo ASA CENTRAL OSIGURANJE u navedenom periodu iznosi 56.021.381KM. “Na kraju prve polovice 2023. godine možemo reći da smo zadovoljni i spremni nastaviti ovaj niz iznimnih rezultata. Fokusirano ćemo jačati strateške segmente i iskoračiti prema novim poslovnim izazovima. Učvrstili smo svoju poziciju tržišnog lidera u Bosni i Hercegovini i sigurnim koracima nastavljamo prema novim poslovnim izazovima“, izjavili su iz Uprave ASA CENTRAL OSIGURANJA. Potičući timski rad i ulaganje u profesionalni razvoj ASA CENTRAL OSIGURANJE je, nakon procesa spajanja, početkom godine, nastavilo s kontinuiranim rastom, što i službeni rezultati potvrđuju. Poseban iskorak je napravljen na području digitalizacije usluga osiguranja, što je jedno od ključnih strateških opredjeljenja ove najveće osiguravajuće kuće. Rezultat tih aktivnosti je unaprijeđeni ASA CENTRAL webshop, suvremena online platforma za usluge prijave šteta, ali i uvođenje online narudžbenica. Online narudžbenica dobrovoljnog zdravstvenog osiguranje klijentima ASA CENTRAL OSIGURANJA pruža osiguravajuće pokriće za medicinsku uslugu u jednoj od ugovorenih poliklinika. U skladu s odredbama ugovora, klijenti ASA CENTRAL OSIGURANJA po osnovu izdate narudžbenice nemaju obavezu plaćanje troškova medicinske usluge. „Na najjednostavniji mogući način želimo biti tamo gdje nas klijenti trebaju i u vrijeme kada im je to potrebno. Kao prva osiguravajuća kuća u našoj zemlji, u suradnji s Eurofarm Centrom, smo uveli online narudžbenice za dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Uvođenjem online narudžbenica benefiti za klijente ASA CENTRAL OSIGURANJA su mnogi, a oni najvažniji se odnose na jednostavan način podnošenja zahtjeva za online narudžbenicu, jednostavan odabir željenog medicinskog pregleda kod jedne od ugovorenih poliklinika te ažurno informisanje klijenata o terminu medicinskog pregleda putem VIBER ili SMS poruka“, zaključili su u ASA CENTRAL OSIGURANJU. S više od 500 zaposlenih, 121 poslovnicom u 5 prodajnih regija i 64 stanice tehničkog pregleda ASA CENTRAL OSIGURANJE je najveće osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini koje posluje u svim većim centrima naše zemlje, a s ciljem najbolje zaštite svojih osiguranika, kreirajući dodatne vrijednosti za klijente i zajednicu u kojoj djeluje.
VTKBiH: Uvoz vode i bezalkoholnih pića i dalje prekomjeran, veći od izvoza
Akta.ba/Š.M Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića, u prva dva kvartala iznosio je 22.568.668 KM što je više za 10,9 odsto od izvoza u istom periodu lani, kada je izvezeno 20.342.117 KM. Uvoz vode, sokova i bezalkoholnih pića u BiH i dalje je prekomjeran, tako da je u prvom polugodištu iznosio 80.043.144 KM, što je više za 16,9 odsto nego u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je uvezeno ove robe u vrijednosti od 68.489.664 KM, rečeno je Srni iz Vanjskotrgovinske komore BiH. U prvih šest mjeseci uvoz je količinski iznosio 76,4 miliona litara, odnosno 3,9 milion litara više u odnosu na isti period 2022. godine, što čini povećanje od 5,4 odsto. Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića, u prva dva kvartala iznosio je 22.568.668 KM što je više za 10,9 odsto od izvoza u istom periodu lani, kada je izvezeno 20.342.117 KM. Kada se posmatra izvoz količinski, primjećuje se pad od 8,6 odsto, te se može zaključiti da je količinski robna razmjena manja i da se samo radi o povećanju izvozne jedinične vrijednosti, ističu iz Komore. U prvih šest mjeseci ukupan obim razmjene iznosio je 102,6 miliona KM, što je više za 13,8 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, odnosno predstavlja povećanje od 15,5 odsto. Iz Vanjskotrgovinske komore navode da je pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosila 28,2 odsto, a u istom periodu prethodne godine 29,7 odsto. Komentarišući ovoliki uvoz, iz Komore podsjećaju da je BiH je potpisnica Cefta sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji između ostalog regulišu trgovinske odnose zemalja u regionu i EU i doprinose liberalizaciji trgovine. “Slobodno tržište, kontinuiran marketing uz promociju i distributivni kanali daju prednost vodi i bezalkoholnim pićima iz uvoza. Ipak, ukoliko potrošači konačno shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a i konzumiraju vjerovatno i kvalitetniju vodu, možda i smanjimo prekomjeran i nepotreban uvoz“, ističu iz Komore. Iz Spoljnotrgovinske komore su dodali da se ovaj jaz može smanjiti jedino većom zaštitom domaće proizvodnje u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza robe iz susjednih zemalja, povećanom marketinškom kampanjom domaćih brendova i intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda.
Bh. firme iz drvne industrije planiraju povećanje izvoza: Imaju i nove brendove
Biznis.info/Š.M U okviru projektnih aktivnosti i redovnog obilaska članica, predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine posjetili su osam kompanija u sektoru namještaja, građevinske stolarije, proizvodnje podova i sl. Tokom posjeta, predstavnici Komore upoznali su se sa proizvodnim kapacitetima i asortimanom proizvoda, te strategijama i planovima kompanija kada je u pitanju istup na stranim tržištima. Kompanija Smarvet d.o.o. iz Ključa bavi se proizvodnjom namještaja od masiva za dječije i spavaće sobe, te proizvodnjom sportske opreme od drveta. Izvozno je orijentirana i u narednom periodu će, uz podršku Komore, intenzivno raditi na promociji na evropskom tržištu putem izlaganja na sajmu Imm u Kelnu. Laurel d.o.o. iz Prijedora također namjerava ojačati izvozne aktivnosti izlaganjem na štandu Bosne i Hercegovine na sajmu Imm, gdje će u januaru 2024. godine evropskom tržištu prezentirati svoj program stolova u kombinacija metal/ puno drvo (hrast). Na štandu Bosne i Hercegovine, izlagat će i brend tapeciranih stolica QSit, čiji se proizvodi razvijaju u pogonima firme Felix d.o.o. iz Gradiške. Felix zapošljava 30 radnika i veći dio proizvodnje izvozi na tržište EU, a učestvuje i u projektima opremanja objekata na domaćem tržištu. U Bosanskoj Otoci još od 1957. posluje porodična firma Aldža & Elvis d.o.o., a nudi široku paletu proizvoda – od vrata i prozora, do masivnog namještaja i kuhinja po mjeri. Kako za svoju građevinsku stolariju treba posjedovati CE znak, prijavila se za podršku Komore za „Pripremu MSP za uvođenje standarda kvalitete u MSP s ciljem internacionalizacije preduzeća“, u okviru projekta „Napredna implementacija Akta o malom biznisu u BiH2EU – SBA u BiH2EU“ koji implementira Eda – Agencija za razvoj preduzeća u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, a finansira Švedska. U pomenutom projektu pripreme MSP za uvođenje standarda kvalitete, želi sudjelovati i kompanija Agroflora d.o.o. iz Kozarske Dubice. Radi se o značajnom pokretaču lokalnog razvoja i zapošljavanja. Kompanija ima potrebu za uvođenjem CE znaka za drvene podove koje izvozi na tržište EU, a ima značajne pilanske i kapacitete za proizvodnju podova, ploča, te lamiranih drvenih konstrukcija. Za CE znak zainteresirana je i kompanija Niwex d.o.o. iz Dervente, s obzirom da proizvodi građevinsku PVC stolariju za koju se na tržištu EU traži usaglašenost sa regulativom za sigurnost građevinskih proizvoda. Niwex planira u budućnosti povećati izvoz svoje stolarije na tržišta Zapadne Evrope, pa je u tom smislu već surađivao sa Komorom pri unapređenju digitalnog marketinga i web-stranice firme. U Žepču posluje kompanija Saga d.o.o. koja u dobro opremljenom pogonu zaokružuje cijeli ciklus proizvodnje, od trupca do finalnog proizvoda – dječijeg namještaja od punog drveta. Saga je već sudjelovala u projektu VTKBiH za internacionalizaciju firmi i pristup ciljnim tržištima (u ovom slučaju Italije), a sada žele pokazati svoju posvećenost održivom razvoju uvođenjem standarda upravljanja okolinom EN ISO 14001, uz podršku VTKBiH i gore pomenutog projekta. Konačno, predstavnice VTK/ STK BiH Nina Dabić i Lejla Međedović, tim za podršku firmama iz drvnog sektora u Bosni i Hercegovini, posjetile su nedavno otvoren salon namještaja Como preduzeća GMP Kompani d.o.o. u Banjaluci. Salon na 4.000 m2 prezentira namještaj domaćih brendova, uključujući i novi brend Volumen firme Gmp Kompani, kao i svjetske brendove high-end namještaja, te je jedinstven primjer ovakvog koncepta u našoj zemlji.
Uprkos poremećajima na tržištima mljekarski sektor održava stabilnost
Akta.ba/Š.M Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019. – 2022. godina. Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019. – 2022. godina, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Prema ovoj analizi, sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost usprkos poremećajima na tržištu nastalim uslijed pandemije Covida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane, saopćeno je nakon sjednice Vijeća ministara BiH. U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 miliona litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 miliona litara, ovčjeg 12,9 miliona litara i kozjeg 7,23 miliona litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 postp u usporedbi s prethodnim godinama. Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 posto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 hiljada tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istodobno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 i 60 posto. U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, a njihova iskorištenost je oko 60 posto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH. Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su poticajnih sredstava. Tokom 2022. godine isplaćen je 81 milion KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 miliona ili 11 posto više nego godinu ranije. Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tokom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM. Obujam ukupne vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 miliona KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66 posto, a izvoza oko 34 posto. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 miliona KM i zabilježila je rast od 29 posto u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 miliona KM, što predstavlja rast od 21 posto. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza utjecalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 posto i u razdoblju od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 posto. Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Europske unije (rekordnih 203,34 miliona KM), što je povećanje za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Evropske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 miliona KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 miliona KM, što je povećanje za 28 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Lukavac Cement vodeća kompanija u regionu
Akta.ba/Š.M Sistem upravljanja usklađenošću baziran je na principima etike i integriteta u poslovanju, dobrog upravljanja, proporcionalnosti, transparentnosti, odgovornosti i održivosti. Nakon uspješno održanog certifikacijskog audita Lukavac Cement je okončao postupak certifikacije za Sistem upravljanja usklađenošću i time postao ponosni vlasnik međunarodnog certifikata ISO 37301:2021 kao prva kompanija u BiH i na Zapadnom Balkanu. “Ovo je veliki uspjeh za sve nas. Još jednom smo dokazali da smo vodeća cementara u BiH i regionu i da je jedna od naših temeljnih vrijednosti biti uvijek korak ispred. ISO 37301:2021 je međunarodna norma koji pruža smjernice za implementaciju učinkovitog sistema upravljanja usklađenošću. Primjenom ovog standarda Lukavac Cement pokazuje svoju predanost usklađenosti sa relevantnim zakonima, kako domaćim tako i evropskim, zatim raznim regulatornim zahtjevima, industrijskim kodeksima, organizacijskim standardima i drugim primjenjivim propisima. Posebno želim istaći da je ISO organizacija ovu novu normu objavila u aprilu 2021. godine, a Institut za standardizaciju BiH u maju 2023. godine“, kazao je Nihad Begić, član Uprave Lukavac Cementa. Od momenta objave ISO organizacije o uvođenju ISO 37301:2021 Lukavac Cement je počeo raditi na pripremama za implementaciju sistema prema novoj normi, te je ovaj proces trajao nešto više od 2 godine. Sam postupak uvođenja se provodio u više složenih faza, dok je posljednja bila samo certificiranje. Sistem upravljanja usklađenošću baziran je na principima etike i integriteta u poslovanju, dobrog upravljanja, proporcionalnosti, transparentnosti, odgovornosti i održivosti. “Naši kodeksi ponašanja jasno definiraju standarde ponašanja koji se očekuju kako od naših uposlenika tako i od trećih lica koji rade sa, za ili u ime Lukavac Cementa. Ovim standardom podržavamo i deset načela UN-a te ciljeve održivog razvoja. I veoma je važna činjenica da je ovaj standard integriran u druge sisteme upravljanja u Lukavac Cementu, što je garancija da je usklađenost sastavni dio svakog relevantnog poslovnog procesa u našoj kompaniji“, dodao je Begić.