Uprkos poremećajima na tržištima mljekarski sektor održava stabilnost
Akta.ba/Š.M Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019. – 2022. godina. Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019. – 2022. godina, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Prema ovoj analizi, sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost usprkos poremećajima na tržištu nastalim uslijed pandemije Covida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane, saopćeno je nakon sjednice Vijeća ministara BiH. U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 miliona litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 miliona litara, ovčjeg 12,9 miliona litara i kozjeg 7,23 miliona litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 postp u usporedbi s prethodnim godinama. Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 posto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 hiljada tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istodobno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 i 60 posto. U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, a njihova iskorištenost je oko 60 posto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH. Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su poticajnih sredstava. Tokom 2022. godine isplaćen je 81 milion KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 miliona ili 11 posto više nego godinu ranije. Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tokom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM. Obujam ukupne vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 miliona KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66 posto, a izvoza oko 34 posto. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 miliona KM i zabilježila je rast od 29 posto u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 miliona KM, što predstavlja rast od 21 posto. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza utjecalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 posto i u razdoblju od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 posto. Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Europske unije (rekordnih 203,34 miliona KM), što je povećanje za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Evropske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 miliona KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 miliona KM, što je povećanje za 28 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Lukavac Cement vodeća kompanija u regionu
Akta.ba/Š.M Sistem upravljanja usklađenošću baziran je na principima etike i integriteta u poslovanju, dobrog upravljanja, proporcionalnosti, transparentnosti, odgovornosti i održivosti. Nakon uspješno održanog certifikacijskog audita Lukavac Cement je okončao postupak certifikacije za Sistem upravljanja usklađenošću i time postao ponosni vlasnik međunarodnog certifikata ISO 37301:2021 kao prva kompanija u BiH i na Zapadnom Balkanu. “Ovo je veliki uspjeh za sve nas. Još jednom smo dokazali da smo vodeća cementara u BiH i regionu i da je jedna od naših temeljnih vrijednosti biti uvijek korak ispred. ISO 37301:2021 je međunarodna norma koji pruža smjernice za implementaciju učinkovitog sistema upravljanja usklađenošću. Primjenom ovog standarda Lukavac Cement pokazuje svoju predanost usklađenosti sa relevantnim zakonima, kako domaćim tako i evropskim, zatim raznim regulatornim zahtjevima, industrijskim kodeksima, organizacijskim standardima i drugim primjenjivim propisima. Posebno želim istaći da je ISO organizacija ovu novu normu objavila u aprilu 2021. godine, a Institut za standardizaciju BiH u maju 2023. godine“, kazao je Nihad Begić, član Uprave Lukavac Cementa. Od momenta objave ISO organizacije o uvođenju ISO 37301:2021 Lukavac Cement je počeo raditi na pripremama za implementaciju sistema prema novoj normi, te je ovaj proces trajao nešto više od 2 godine. Sam postupak uvođenja se provodio u više složenih faza, dok je posljednja bila samo certificiranje. Sistem upravljanja usklađenošću baziran je na principima etike i integriteta u poslovanju, dobrog upravljanja, proporcionalnosti, transparentnosti, odgovornosti i održivosti. “Naši kodeksi ponašanja jasno definiraju standarde ponašanja koji se očekuju kako od naših uposlenika tako i od trećih lica koji rade sa, za ili u ime Lukavac Cementa. Ovim standardom podržavamo i deset načela UN-a te ciljeve održivog razvoja. I veoma je važna činjenica da je ovaj standard integriran u druge sisteme upravljanja u Lukavac Cementu, što je garancija da je usklađenost sastavni dio svakog relevantnog poslovnog procesa u našoj kompaniji“, dodao je Begić.
Direktna strana ulaganja u BiH u prvom kvartalu veća su za 80 posto u odnosu na 2022.
Akta.ba Novi saziv Savjeta za strane investitore Federacije Bosne i Hercegovine (SSI) održao je danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, prvu, konstitutivnu, sjednicu. Predsjednik Savjeta je federalni ministar trgovine Amir Hasičević, a za zamjenicu je izabrana federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder. Ministar Hasičević je novom Savjetu zaželio uspješan rad, predloživši da uz redovna izvještavanja Savjet ubuduće konkretizuje svoje prijedloge, mišljenja i savjete, a sve s ciljem stvaranja što boljih preduslova za povećanje stranih investicija. SSI FBiH je savjetodavno tijelo Vlade FBiH, osnovano radi pomaganja i podsticanja stranih investicija, unapređivanja ukupnog poslovnog ambijenta za strane investitore u Federaciji, a koje upotpunjava koordinaciju i saradnju institucija federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa u oblasti stranih investicija. Zadaci savjeta, između ostalog, su analiza poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganje poduzimanja mjera i postupaka radi otklanjanja prisutnih ograničavajućih faktora za strane investitore, ali i inicira izmjene propisa kojim se podstiču i olakšavaju strana ulaganja. Pred Savjetom je danas bila Informacija FIPA o stanju direktnih stranih investicija u BiH, koja je napravljena na osnovu podataka Centralne banke BiH. Prema prvim preliminarnim podacima direktna strana ulaganja u BiH u prvom kvartalu 2023. godine, a prema platnom bilansu BiH, iznose 426,61 miliona KM od kojih 52 posto ili 222,5 miliona KM čine procijenjene reinvestirane zarade. Također, direktna strana ulaganja u BiH u prvom kvartalu ove godine, prema preliminarnim podacima, veća su za 80 posto u odnosu na prvi kvartal 2022. godine. Savjet se upoznao i sa Informacijom Federalnog ministarstva trgovine o registrovanim predstavništvima stranih osoba u FBiH zaključno sa krajem juna ove godine. Ova informacija je napravljena na osnovu podataka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Podaci pokazuju da su 30. juna ove godine na teritoriji FBiH bila registrovana 363 strana predstavništva iz 41 zemlje, a najviše iz Hrvatske, Slovenije, SAD-a, Srbije, Njemačke… Najviše stranih predstavništava je registrovano na području Kantona Sarajevo i to 269, zatim u HNK 33 i ZHK 23, te u TK 16 i ZDK 14 predstavništava. Savjet je razgovarao i o bosanskohercegovačkoj dijaspori kao resursu u privlačenju i realizaciji direktnih stranih investicija. Vlada Federacije BiH je polovinom jula imenovala aktuelni saziv Savjeta na dvogodišnji mandat. Uz ministra Hasičevića i ministricu Pozder, članovi SSI su federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, sekretari Federalnog ministarstva prometa i komunikacija Jozo Bejić i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija Sanela Jakubović. U Savjetu su i pomoćnici federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Marinko Bošnjak i federalnog ministra prostornog uređenja Ljuba Tadić. Također, članovi Savjeta su kantonalni ministri privrede, Zlatko Mijatović iz Kantona Sarajevo, Samra Mehić iz Unsko-sanskog kantona, Edin Duraković iz Tuzlanskog kantona, Sedžad Milanović iz Srednjobosanskog kantona i Dario Sesar iz Zapadnohercegovačkog kantona. U Savjetu su i kantonalni ministar privrede, rada i prostornog uređenja Posavskog kantona Dragutin Živković, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK Vinko Marić, pomoćnici kantonalnih ministara privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Marin Ćorić, Bosanskopodrinjskog kantona Melida Hadžiomerović i Kantona 10 Ivana Suša, kao i predsjednik Vijeća stranih investitora BiH Branimir Muidža, te potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić. Današnjem sastanku su prisustvovali i predstavnici Saveza općina i gradova FBiH, VTK BiH i FIPA. Prvi saziv Savjeta za strane investitore Federacije BiH imenovan je u januaru 2017. godine.
Delegacija Parlamentarne skupštine BiH posjetila VTK/STK BIH
VTKBiH/Š.M Sarajevo, 12.7.2023. – Vanjskotrgovinsku/Spoljnotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine (VTK/STK) BiH posjetila je delegacija Predstavničkog doma Parlamenta BiH s ciljem unaprjeđenja saradnje parlamentarnih komisija i tijela Parlamentarne skupštine BiH s Komorom, kao nezaobilaznim partnerom institucija vlasti. Parlametarnoj delegaciji, koju su činili zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za vanjsku trgovinu i carine i drugi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Slavko Matić, član Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Dedić, predstavljene su aktivnosti Komore i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković govorio je o aktivnostima Komore i njenom značaju kao spone između privrednika i institucija vlasti. U kontekstu važnosti saradnje nadležnih institucija i Komore, a radi poboljšnja uvjeta poslovanja kompanija, podsjetio je na član 7 Zakona o vanjskoj trgovini, prema kojem zakone i druge propise iz oblasti vanjskotrgovinske i carinske politike, transporta i finansija koji se zaključuju s drugim zemljama nadležni organi BiH obavezno dostavljaju Komori radi pribavljanja mišljenja. Dopredsjednik Komore dr.sc Vjekoslav Vuković i potpredsjednik Ahmet Egrlić govorili su o pojedinim granama privrede te zahtjevima privrednika koje Komora uobličuje u inicijative i dostavlja nadležnim institucijama. Istaknuto je da je iz domena ključnih zakona iz oblasti akciza, poreza, carinske politike, zaštite potrošača i zelene i cirkularne ekonomije Komora u prethodnom periodu pokrenula 42 inicijative, a inicirano je potpisivanje mnogobrojnih međunarodnih trgovinskih i sporazuma o investicijama. Iz oblasti transporta, u prethodnom periodu posebna je pažnja posvećena pripremi bh. kompanija za ulazak Hrvatske u Schengen zonu, pa su pokrenute inicijative za eliminisanje ograničenja boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU te inicijativa za izmjene i dopune postojećeg ili potpisivanje novog Sporazuma o graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom. Članovi delegacije Parlamentrane skupštine BiH su informisani i da je Komora postavila digitalnu transformaciju kao jedan od prioriteta djelovanja, jer je to preduslov za podizanje konkurentnosti privrede, ali i za poboljšanje niza drugih procesa koji su presudni za BiH na njenom evropskom putu. U ovoj oblasti Komora je napravila i značajne iskorake u digitalizaciji vlastitih poslova, posebno u domenu vršenja javnih ovlaštenja i izdavanja javnih dokumenata, a dalji proces zavisi od usvajanja Zakona o elektronskom potpisu BiH. Također, Komora intenzivno radi i na internacionalizaciji kompanija i proširenju tržišta za bh. kompanije te uvođenju proncipa zelene i cirkularne ekonomije u proizvodne procese bh. kompanija. Dodatno, Komora veliku pažnju posvećuje edukaciji privrednika, pa je samo u prvoj polovini ove godine organizovano 26 edukativnih događaja, koje je pohađalo 626 polaznika.
Firma iz Donjeg Vakufa prva u komercijalnoj proizvodnji organskih kreveta u Svijetu
FederalnaTV/Š.M Nakon više od stoljeća tradicije u drvnoj industriji i proizvodnji građevinske stolarije, u Donjem Vakufu u pogonima smještenim na više od 35.000 kvadratnih metara za svjetsko, ali i domaće tržište proizvode namještaj. Među više od dvije stotine modela kreveta posebno mjesto zauzima organski krevet, po čijoj su komercijalnoj proizvodnji prvi u svijetu. Cilj im je da u ovoj plemenitoj priči ne samo udovolje tržištu nego osiguraju radna mjesta, sačuvaju šume, te potvrde vrijednost ručne izrade organskog kreveta koji bi vremenom postao dijelom porodičnog naslijeđa. Kada su prije desetak godina preuzeli posrnulu firmu, koja je do rata bila lider u proizvodnji građevinske stolarije, sa zastarjelom tehnologijom i malim brojem kvalificiranih radnika, zatečeno stanje nije davalo izglede za uspjeh, izvijestila je Federalna TV. Nakon analize tržišta i opredjeljenja za proizvodnju namještaja, imali su dvije mogućnosti: uložiti u tehnologiju, za koju nisu imali obučen kadar, ili da s mladim ljudima, kojima je trebalo radno mjesto, krenu u potpuno drugačiju priču. – Tehnološki, bilo je to možda puno lakše da se realizira kroz investiciju i da krenemo putem kojim ide većina kompanija, ali smo odlučili da pokušamo tu plemenitost koju ima naš čovjek, naš radnik pretvoriti u jedan proizvod – govori Ernad Smajić, glavni izvršni direktor kompanije. Kada su se potvrdili na stranom tržištu sa skoro četiri hiljade kreveta mjesečno, koje rade od jelovog drveta, za čiju izradu i oplemenjivanje trebaju ruke, a ne mašine, odlučili su se na realiziranje vlastite ideje organskog kreveta, koji je prvo izložen na sajmu u Kelnu. – Organski krevet nam je dao priliku da budemo prvi u svijetu koji su počeli komercijalno proizvoditi taj proizvod. Organski krevet je spoj plemenitosti rada naših majstora, naš majstorluk i povratak prirodi, da ne budemo okrutni prema njoj – objašnjava Smajić. Na organskom krevetu, koji je svaki unikatan i potpuno razgradiv, sve je prirodno, bez bilo kakvih primjesa štetnih po zdravlje, zbog čega se sve više traži i na domaćem tržištu. – Ovaj krevet malo je složenije proizvesti zato što je sve ručna obrada na njemu. Za proizvodnj treba izvjesno vrijeme. Jednostavno se montira, montiraju ga dva čovjeka za pet minuta – navodi kontrolor Ćamil Kišija. I ono što je krajnji cilj više od dvije stotine zaposlenih u proizvodnji, koja je u potpunosti zaokružena, jeste da svojim organskim krevetom mijenjaju svijest. Kako bi on ne samo trajao cijeli život, nego postao i dijelom porodičnog naslijeđa. I naravno, potvrdili vrijednost znanja i umijeća ljudskih ruku koje ni jedna mašina ne može zamijeniti.
ZAPOČETE AKTIVNOSTI NA IZRADI PRVE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA KANTONA SARAJEVO
Vlada KS/Š.M Prvi sastanak fokus grupe održan je prošle sedmice, čime je počeo rad na izradi strategije razvoja turizma Kantona Sarajevo. Prof. dr. Muamer Halilbašić i prof. dr. Almir Peštek sa Ekonomskog instituta Sarajevo, koji su angažirani na izradi ovog dokumenta, predstavili su metodologiju rada i prezentirali trenutno stanje turizma u Kantonu Sarajevo učesnicima fokus grupe, koju čine predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) i Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA prethodno su potpisali Memorandum o razumijevanju, kojim je dogovoreno da osiguraju sve neophodne uvjete za izradu prve strategije razvoja turizma Kantona Sarajevo. Danas je turizam jedan od glavnih izvora prihoda u mnogim državama, što ga čini i jednom od važnijih grana privrede. Turizam također stvara nove mogućnosti za zapošljavanje. Zato kreiranje strategije predstavlja izuzetno važan strateški dokument, koji će omogućiti sistemski razvoj turizma u KS. „Svjesni smo da Kanton Sarajevo ima mnogo toga za ponuditi, počevši od prirodnih ljepota, preko impresivne arhitekture, bogate historije i veoma raznovrsnog kulturnog sadržaja, pa sve do neodoljive gastronomske ponude, i na nama je da izradimo što kvalitetniju strategiju za razvoj turizma i na taj način u najboljem svjetlu predstavimo sve ono što Kanton Sarajevo nudi“, naveo je ministar privrede KS Zlatko Mijatović.
Poziv za Supplier forum i B2B sastanke u Kelnu
Cilj projekta je odabrane kompanije iz Bosne i Hercegovine i zemalja Zapadnog Balkana spojiti sa njemačkim kompanijama koje traže dobavljače roba i usluga iz traženih poslovnih djelatnosti. Vanjskotrgovinska komora BiH/Š.M Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH poziva kompanije da učestvuju na 9. Supplier Forum i B2B sastancima koji će biti održani 12. oktobra 2023. godine u Kelnu.Cilj projekta je odabrane kompanije iz Bosne i Hercegovine i zemalja Zapadnog Balkana spojiti sa njemačkim kompanijama koje traže dobavljače roba i usluga iz traženih poslovnih djelatnosti. Zainteresovane njemačke kompanije dolaze pretežno iz metaloprerađivačkog sektora, dobavljačkog sektora za autoindustriju, sektora prerade i proizvodnje materijala od plastike, kao i elektro i elektronskog sektora.Supplier Forum je zadnjih godina omogućio 3.500 B2B razgovora u okviru ovog projekta i to u ime Saveznog njemačkog ministarstva za ekonomiju i zaštitu klime u okviru Programa za razvoj stranih tržišta za mala i srednja preduzeća SR Njemačke, a u saradnji sa njemačkim Udruženjem za upravljanje materijalima, uvozom i logistikom. Kako aplicirati za učešće na Supplier Forumu i B2B razgovorima? Ukoliko ste se prepoznali kao potencijalni dobavljač te biste upoznali prijavljene njemačke kompanije, pozivamo Vas da se prijavite putem sljedećeg linka do 31. 7. 2023. godine: https://www.bmematchmaking.com/registerUpute za prijavu nalaze se u prilogu. • Važna napomena: Njemačke kompanije vrše selekciju i odlučuju koje kompanije iz BiH i regije će biti pozvane na Forum i B2B razgovore u Kelnu.• Nakon isteka roka za prijavu, bićete obaviješteni da li je prihvaćena Vaša prijava i jeste li pozvani na Forum i B2B razgovore.• Službeni jezik tijekom Foruma i B2B razgovora je engleski i/ili njemački.• Kotizacija za učešće na ovom događaju se ne naplaćuje.
Broj novozaposlenih u prvoj polovini godine veći za samo 5157 u odnosu na prošlu godinu
Š.M Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 30. juni 2023. godine po prebivalištu osiguranika iznosi 533.710 dok po sjedištu poslodavca ukupan broj zaposlenih iznosi 528.709, saopćeno je danas iz Porezne uprave ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Kako navode iz Porezne, u tabelarnom pregledu koji slijedi daje se pregled stanja broja zaposlenih radnika po kantonima na dan 30.06.2023. godine. Broj zaposlenih na dan 30.06.2023. godine veći je za 1.756 u odnosu na podatak od 31.05.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 541.084 .
Promjene na čelu kompanije Payten u BiH
Bloomberg Adria/Š.M Mirza Ustamujić nije više predsjednik Upravnog odbora i generalni direktor u Paytenu, IT kompaniji specijalizovanoj za platni promet i bankarstvo, a novi CEO je Alma Kratovac, navodi Bloomberg Adria. “Payten je prva IT kompanija u oblasti platnog prometa / bankarstva u Bosni i Hercegovini i osma u IT sektoru uopšteno”, objavio je Ustamujić i dodao da napušta kompaniju Payten i Asseco Group, ostavljajući je na liderskoj poziciji i sa divnim zaposlenima koji su omogućili da zajedno postignu pomenute rezultate. Ustamujić je osnivač i direktor u kompaniji UniSolar koja se bavi proizvodnjom i trgovinom električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora energije. Takođe je osnivač i Griffin Consultinga, kompanije za poslovno posredovanje i konsalting na tržištu bankarstva, telekomunikacija i informacionih tehnologija. Kratovac je bila angažovana u ESP BH d.o.o. i u ProCredit Bank BiH.
BiH u mjesecu maju najviše posjetili turisti iz Hrvatske i Srbije
Š.M Turizam u Bosni i Hercegovini se polako oporavlja, a dokaz tome su statistički podaci Agencije za statistiku BiH. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, Bosnu i Heregovinu su u mjesecu maju najviše posjetili turisti iz Hrvatske ostvarivši više od 18 hiljada noćenja te turisti iz Srbije sa čak 30 hiljada noćenja. U Bosni i Hercegovini u mjesecu maju 2023. turisti su ostvarili 164.625 posjeta, što je više za 31,3% u odnosu na april 2023. i za 16,6% više u odnosu na maj 2022. godine. Turisti su ostvarili 325.582 noćenja, što je više za 30,1% u odnosu na april 2023. godine i za 11,1% više u odnosu na maj 2022. godine. U mjesecu maju 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (14,1%), Hrvatske i Turske sa po (8,5%), Slovenije (7,5%), Njemačke (5,6%), SAD (3,8%), Holandije (3,3%) te Austrije (3,2%), što je ukupno 60,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 39,4 % noćenja. Sarajevo i Mostar su idalje na vrhu ljestvice turističkih destinacija u našoj zemlji.