Još jedan iskorak: Zeleni vodik u evropskoj raketi Ariane 6
Marx.ba Nova evropska raketa Ariane 6 koristi tekući vodik i tekući kisik kao gorivo za svoj glavni i viši stepen. Vodik u plinovitom obliku (H2) rijetko se nalazi na Zemlji, pa se trenutno proizvodi u Francuskoj Gvajani iz parne reformacije metanola (CH3OH). Europska svemirska agencija ESA i francuski Nacionalni centar za svemirska istraživanja CNES žele prijeći na proizvodnju vodika elektrolizom vode na solarni pogon koja može znatno smanjiti količinu ugljičnog dioksida koji se emitira postojećim metodama proizvodnje, a cilj im je isporučiti vodik s niskim udjelom ugljika generiran elektrolizom vode na solarni pogon do 2026. godine. Ta se tranzicija u proizvodnji vodika odvija kroz projekt Hyguane, za koji je pripremljeno ulaganje od 40,5 miliona eura u solarnu farmu i distribucijske sisteme. Postrojenje Hyguane bi moglo uštedjeti više od 3.000 tona ekvivalentnih emisija ugljičnog dioksida godišnje kada će biti operativno, dok bi zadovoljilo do 12% potreba Ariane 6 za devet lansiranja godišnje. Projekt se ne zaustavlja na svemirskom sektoru, već će se isporukom vodikovih gorivih ćelija omogućiti rad vozila s niskim udjelom ugljika i generatora električne energije na vodik u Francuskoj Gvajani. – Zeleni vodik je spreman za let. Tehnička revolucija je na putu, izjavio je Teddy Peponnet, voditelj ESA-inog projekta.
Naučnici tragaju za novim izvorima geotermalne energije: Koliko su uspješni u tome
Marx.ba U planinama zapadne Jute, bušenje tla u potrazi za vrućim stijenama, moglo bi obezbijediti geotermalnu energiju za mnogo ljudi širom svijeta, piše Glas Amerike. Naime, tradicionalna geotermalna energija koristi podzemnu toplu vodu i njenu paru – kako bi pokrenula turbine koje proizvode struju, a to zavisi od stalnog prisustva izvora tople vode blizu površine. Međutim, istraživanje koje američko Ministarstvo za energetiku sponzoriše u Juti – pokušava da obuhvati sve moguće izvore geotermalne energije. John McLennan, koji predvodi tehnički dio ovog projekta, ističe da je princip za to da se buše kanali u dubinu, kako bi se došlo do toplote. – Zatim se stvaraju hidraulične pukotine koje povezuju te kanale, tako da se stvara sistem za razmjenu toplote. Tako možete da cirkulišete hladnu tečnost kroz jedan kanal. Zatim, ta tečnost prolazi kroz hidraulične pukotine koje ste stvorili. Prikuplja se u drugom kanalu koji ste izbušili da presječete te pukotine i ta topla voda izlazi na površinu, navodi Meklenan. Tako dobijena topla voda može se koristiti za grijanje ili proizvodnju struje, baš kao i obična geotermalna energija. To je dio inicijative administracije Joa Bidena – „Energija Zemlje“ – sa ciljem da se do 2050. godine dostigne nulta emisija ugljenika, u ovom slučaju korištenjem geotermalne energije ojačane uz pomoć inženjeringa, na relativno malom području. – Izbušili smo dva kanala i vjerovatno zauzeli tri ili četiri hektara da to izbušimo. Kada to uporedite sa efektima nekih drugih obnovljivih izvora energije, to je prilično skromno, navodi John McLennan. Ono što se događa u podzemnoj terenskoj laboratoriji privuklo je pažnju širom sveta, kaže menadžer projekta Joe Moore.
Čvršće, jeftinije, zelenije: Proradila je prva vjetroturbina na drvenom stubu
Marx.ba Vjetroturbine postavljene na stubove izrađene od drveta je razvila švedska kompanija Modvion. Stubovi za postavljanje tih vjetroturbina načinjeni su od laminiranog drveta, što je materijal jeftiniji od kombinacije čelika i betona. Laminirano drvo opisano je kao “prirodno ugljikovo vlakno”, kojim je moguće stvarati konstrukcije nove generacije. Materijal je to čvršći od čelika pri usporedivoj masi, što znači da će sami stubovi moći biti lakši i bez skupih temelja i potpornih konstrukcija. Konstrukcija se izrađuje u modulima, pa ju je lakše transportirati do mjesta ugradnje, a činjenica da je u iskorištenom drvetu “zarobljen” ugljikov dioksid pridonosi i smanjenju ugljičnog otiska cijelog projekta. Prva takva vjetroturbina na “drvenoj banderi” nedavno je puštena u pogon. Modvion ju je instalirao na domaćem terenu, u Švedskoj, kod mjesta Skara, sjeveroistočno od Goteborga, za klijenta iz energetskog sektora, Varberg Energi. Prva je to, dakle, komercijalna vjetroturbina, na drvenom stubu. On je visine 105 metara, izrađen u 7 sekcija s ukupno 28 modula. Stranice stuba sastoje se od 144 sloja laminiranog drveta, a svaki sloj debeo je 3 milimetra. Sve je načinjeno od drveta održivo uzgojene smreke, ukupno je u projektu utrošeno nešto više od 200 stabala, a Modvion je usput zasadio više stabala nego što ih je za proizvodnju utrošio. Ukupna visina vjetrenjače s lopaticama je 150 metara, a opremljena je generatorom snage 2 MW, što je dovoljno za napajanje 400-tinjak domaćinstava električnom energijom. Šveđani već najavljuju instaliranje sljedeće, još više, vjetroturbine. Nakon toga, do 2027. godine, planiraju otvoriti tvornicu za serijsku proizvodnju, gdje će se sklapati stotinu sličnih drvenih stubova godišnje, prenosi Bug.
Kineski BYD protiv Tesle: Nastavlja se utrka za tron u prodaji električnih automobila
Marx.ba Kineska kompanija BYD sustiže firmu Tesla po prodaji električnih automobila (EV) a prema prognozama Bloomberga, Tesla bi mogla izgubiti prednost već u tekućem kvartalu. Forbes je nešto oprezniji, ali i on predviđa da će razlika između američkog i kineskog diva proizvodnje EV biti znatno manja u 2024. godini. Prema toj prognozi, Teslin prihod od prodaje električnih automobila će u 2024. godini biti 114 milijardi dolara, a prihod BYD-a 112 milijardi dolara. Predjsednik ruske grupe kompanija Favorit motors Vladimir Popov smatra da BYD ima sasvim realne šanse da prestigne Teslu, prenosi Komersant. – Odnos cijene i kvaliteta jasno govori u korist Kine. Nijedna kompanija ne može da ima takav obim proizvodnje kao proizvođači u toj azijskoj zemlji, tvrdi Popov. Prema njegovim riječima, ključne prednosti Kine su ogromno domaće tržište koje snažno podržava država i velike investicije u takozvane gigafabrike za proizvodnju baterija za električne automobile. – Nerealno je takmičiti se sa kineskim proizvođačima električnih vozila, zaključio je Popov.
Revolucija kroz saradnju Kineza i Volkswagena: Stiže prvi automobil sa novim tipom baterije
Marx.ba JAC Motors, kineski proizvođač automobila iz kojeg stoji Volkswagen predstavit će uskoro prvo serijski proizvedeno električno vozilo sa novim tipom baterije. U pitanju je natrijum-jonska baterija, a koristit će je automobili pravljeni pod novim brendom – Yiwei. Iako je tehnologija natrijum-jonskih baterija još u povoju, ima niže troškove, obilnije zalihe i superiorne performanse po hladnom vremenu u odnosu na široko rasprostranjene litijum-jonske, pa sve to može pomoći da se ubrza njihovo masovno usvajanje EV. Kako piše CarNewsChina, isporuke JAC Yiwei EV modela će početi u januaru. Inače, u pitanju je novi brend koji je pokrenut ove godine, a VW ima 75 posto udjela u akcijama JAC-a i posjeduje 50 posto njegove matične kompanije, JAG, dok drugu polovinu posjeduje kineska vlada, prenosi Engadget. Čini se da je Yiwei EV rebrendirana verzija hatchbacka Sehol E10X (na slici), koji je najavljen ranije ove godine, a u pitanju je automobil sa dometom od 25 kWh dometa do 252 km. Kada je JAC u maju zvanično predstavio brend Yiwei, rekao je da će odustati od naziva Sehol i rebrendirati sva svoja vozila u JAC ili Yiwei (ne znamo da li će zadržati E10X oznaku). U aprilu, JAC je predstavio poseban EV pod nazivom Yiwei 3 na sajmu automobila u Šangaju, koji je u junu krenuo sa isporukama, a ima LFP bateriju. Novi YiWei EV navodno koristi cilindrične natrijum-jonske ćelije iz HiNA baterije.
Budućnost odjeće: Šta nam donose digitalni pasoši tekstilnih proizvoda
Marx.ba Digitalni pasoši tekstilnih proizvoda postat će obavezni u Evropskoj uniji od 2030. godine, donoseći revolucionarne promjene u načinu informisanja potrošača o održivosti odjeće. Kroz skeniranje QR koda, kupci će imati pristup detaljnim informacijama o svakom proizvodu, uključujući ekološki otisak, materijale, životni ciklus, vlasništvo, popravke i garanciju. Ovi digitalni pasoši, bazirani na oblaku ili blokchainu, osiguravaju visok nivo validnosti podataka tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda, sprječavajući retroaktivne manipulacije informacija. Inicijativa je dio EU strategije za održiv i cirkularni tekstil, sa ciljem promovisanja transparentnosti i odgovornog potrošačkog ponašanja. Tekstilna industrija, odgovorna za 10% globalnih emisija gasova staklene bašte, postavlja se kao četvrti sektor sa najvećim utjecajem na klimatske promjene u Evropi. Evropska unija odabrala je tekstil, baterije i materijale za građevinsku industriju kao prve proizvode podložne propisima o Digitalnom pasošu proizvoda. Informacije u pasošu obuhvataju detalje o proizvodu, lanac snabdijevanja, materijale, potrošnju energije, životni ciklus, popravke, recikliranje i priznanja za ekologiju. Pilot projekti, poput Trace4Value u Švedskoj, već testiraju ove pasoše, a brendovi poput Loro Piana, Burberry i H&M istražuju njihovu implementaciju. Iako postoje izazovi u standardizaciji podataka i koordinaciji napora, jasno je da je saradnja između vlasti, brendova, proizvođača i tehnoloških kompanija ključna za uspješnu implementaciju ovih inovativnih pasoša.
Xiaomi predstavio svoj prvi električni automobil, doseg čak 1.200 kilometara
Marx.ba Kineski proizvođač pametnih telefona Xiaomi u četvrtak je predstavio svoje prvo električno vozilo i odmah najavio da namjerava postati jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača automobila. Limuzina, nazvana SU7, dugo je iščekivani model za koji se očekuje da će maksimalno iskoristiti zajednički operativni sistem s popularnim telefonima kompanije. Ipak, automobil ima svoj debi u vrijeme kada se najveće svjetsko tržište automobila bori s prevelikim proizvodnim kapacitetima i usporavanjem potražnje koji su potaknuli veliki rat cijenama. – Naporno radeći u sljedećih 15 do 20 godina, postat ćemo jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača automobila, nastojeći podići cjelokupnu kinesku automobilsku industriju, rekao je izvršni direktor Lei Jun na predstavljanju modela SU7. Uložit će 10 milijardi dolara u automobile, a ističu i autonomne mogućnosti. Proizvodit će se u tvornici u Pekingu koja ima kapacitet proizvodnje 200.000 automobila godišnje. Za softverski dio automobila bit će zadužen HyperOS operacijski sistem koji stiže i u nov emobitele, što bi trebalo omogućiti jednostavnu vezu među uređajima. Xiaomi je objavio i kako bi auto trebao ubrzavati za 2,78 sekundi do 100 km/h. Kako prenose kineski mediji, surađivali su s CATL-om na izradi baterije kapaciteta 150 kWh koja bi prema navodno trebala osigurati dosed od 1200 km (CLTC). Na cesti se očekuje 2025.
Evropska unija: Koja zemlja ima najveći udio obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji
Marx.ba Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na nivou Evropskoj uniji dostigao je 23 posto u 2022. godini, što u poređenju sa 2021. predstavlja rast od 1,1 procentnog poena (pp). Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji podigla je ciljeve EU za učešće obnovljive energije do 2030. godine sa 32 na 42,5 posto (sa ciljem da se poveća na 45 procenata). Stručnjaci smatraju da bi na osnovu Direktive sve zemlje trebalo da intenziviraju svoje napore da zajednički ispune novi cilj EU do 2030. godine, koji između ostalog zahtijeva povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji za skoro 20 pp. Prema podacima Eurostata, Švedska prednjači među zemljama EU sa skoro dvije trećine (66 posto) bruto finalne potrošnje energije koja potiče iz obnovljivih izvora. Švedska se prvenstveno oslanjala na vodu, vjetar, čvrsta i tečna biogoriva, kao i toplotne pumpe. Slijedi Finska sa udjelom od 47,9 posto, koja je takođe crpila energiju iz vode, vjetra i čvrstih biogoriva. Na trećem mestu je Latvija koja ne zaostaje mnogo za Finskom u korištenju energije iz obnovljivih izvora sa 43,3 procenata. Danska, a zatim Estonija, dobile su većinu obnovljive energije iz vjetra i čvrstih biogoriva, prva sa učešćem od 41,6 posto, a druga sa 38,5 procenata. Na šestom mjestu nalazi se Portugal sa 34,7 posto koji se oslanjao na čvrsta biogoriva, vjetar, vodu i toplotne pumpe, dok je Austrija (33,8 procenata) koristila uglavnom vodu i čvrsta biogoriva. Najmanji udio obnovljivih izvora energije zabilježen je u Irskoj (13,1 posto), Malti (13,4 posto), Belgiji (13,8 procenata) i Luksemburgu (14,4 posto). Ukupno 17 od 27 članica EU prijavilo je udio ispod prosjeka Unije od 23 posto u 2022. godini.
Evropska direktiva: Šta tačno znači norma Euro 7 za kupce automobila
Marx.ba Evropsko veće i Evropski parlament dogovorili su se o Euro 7 uredbi za homologaciju motornih vozila, objavio je Thierry Breton, evropski povjerenik za unutrašnje tržište. Iako je istovremeno dogovoreno da se produži norma Euro 6 za automobile i kombije, što se smatra “pobjedom” lobija automobilske industrije, doneseno je i podosta novih zanimljivih pravila, posebno kada je reč o baterijama električnih vozila. Euro 7 postavlja minimalne granice degradacije, kojih se proizvođači moraju pridržavati, a propisi nalažu da automobilske baterije ispunjavaju ova dva uslova: U slučaju kombija, važe različiti parametri: 75% kapaciteta nakon pet godina ili 100.000 kilometara, te najmanje 67% kapaciteta nakon osam godina ili 160.000 kilometara. Kako se dalje navodi, Euro 7 postavlja uslove za električne automobile – uvođenjem novih ograničenja, a privremeni sporazum će povećati i ograničenja za autobuse i kamione. Osim emisija gasova, uvode se stroža pravila vezana za čestice koje nastaju abrazivnim djelovanjem kočnica, naročito kod e-vozila. Što se tiče emisija kočionih čestica, poznatih i kao sitne čestice (PM10), uvedena su nova pravila: 3 mg/km za električna vozila i 7 mg/km za hibridna vozila i vozila na gorive ćelije vodonika. Euro 7 norma predviđa da će svako vozilo imati tzv. ekološki pasoš, koji će sadržavati informacije o njegovoj ekološkoj efikasnosti u trenutku registracije. Sve u svemu, auto-industrija je insistirala na što blažoj Euro 7 normi i uspjela je u tome.
Baterije za električna vozila: Kako je sve počelo, historija i budućnost u automobilima
Marx.ba Korijeni modernih baterija mogu se pratiti do 19. vijeka kada je britanski naučnik Michael Faraday demonstrirao upotrebu srebrnog sulfida i olovnog fluorida kao čvrstih elektrolita. Tokom sljedećeg stoljeća razvoj baterija uglavnom je bio vezan uz laboratorijske eksperimente. Međutim, kako je osobna elektronika postala sve važnija krajem 20. vijeka, rasla je i potražnja za manjim, snažnijim baterijama koje su trajale duže od njihovih prethodnika, piše HAK. Historija baterija (kako ih je prepoznala kompanija za analizu podataka i savjetovanje GlobalData): 600. pne. – Tales iz Mileta otkrio je da se električni naboj može stvoriti trljanjem krzna o staklo. 1740. – Izum Leyden Jara za pohranu električnog naboja. Povezani set staklenki stvara visoki napon, što zapravo postaje prva baterija. 1800. – Alessandro Volta izumio je Voltansku hrpu koja se sastoji od izmjeničnih diskova od bakra i cinka odvojenih s krpom koja je natopljena slanom vodom. 1834. – Michael Faraday prikazuje kretanje iona kroz tekuće i čvrste elektrolite. 1859. – Gaston Plante izumio je punjivu olovnu bateriju i 1881. godine Camille Faure otkriva kako ih proizvoditi. 1884. – Emil Warburg pokazuje vodljivost natrijevih iona kroz staklo. 1897. – Walther Nernst razvija Nernstovu svjetiljku koja zagrijava keramičku šipku do te mjere da postaje žarna. 1902. – Thomas Edison razvija bateriju željezo-nikal, kasnije dodajući litijev hidroksid elektrolitu kako bi poboljšao performanse. 1914. – Carl Tubandt i Erich Lorenz karakteriziraju vodljivost srebrnog jodida na visokim temperaturama. 1967. – Neill Weber i JT Kummer razvijaju natrijevo-sumpornu bateriju dok rade u Fordu. Kao elektrolit koriste čvrstu keramičku membranu. 1973. – Inženjer Motorole, Martin Cooper, uputio je prvi poziv s ručnog, nevezanog mobilnog telefona. 1975. – Peter Wright proizvodi prvi polimerni elektrolit, koji sadrži natrijeve i kalijeve soli sadržane u polietilen oksidu. 1976. – Exxon najavljuje litij-titan bateriju, ali ne može zaustaviti njihove eksplozije. 1980. – John Goodenough razvija litij-kobalt-kisikovu bateriju – preteču današnje litij-ionske tehnologije. 1982. – Nokia je predstavila automobil s telefonom od 10 kg. 1983. – Podružnica AT&T pokreće prvu komercijalnu staničnu mrežu za automobilske telefone. 1986. – Cijena nafte dramatično pada, što je natjeralo Exxon, GE i GM da zaustave svoja istraživanja nove tehnologije baterija. 1991. – Sony razvija prvu litij-ionsku bateriju za komercijalnu upotrebu za ručni fotoaparat. 1995. – Motorola predstavlja lagane mobitele MicroTac i StarTac na bazi litij-jona. Zasdnji je težio samo 87,9 g. 2006. – Tesla Roadster lansiran, pokrećući komercijalni posao s električnim automobilima. 2007. – Apple unosi promjenu na tržište s prvim iPhoneom, koristeći litij-ionske baterije. 2008. – GM je odabrao LG Chem za opskrbu baterijama za Chevy Bolt, sve do 2017. godine. 2009. – Obamina administracija odlučila je finansirati razvoj tehnologije baterija i izdvojila 2 milijarde dolara saveznih sredstava. 2012. – Kompanija A123 Systems, koju financira američka vlada, prijavljuje bankrot – jedan od mnogih od start up-ova baterija. 2014. – Tesla i Panasonic potpisali su ugovor o projektu Gigafactory za litij-ionske baterije vrijedan 5 milijardi dolara. 2014. – Tesla počinje prodavati Powerwall domaće i komercijalne sisteme za pohranu energije. 2015. – Automobilska kompanija BYD objavljuje najveći svjetski promet prodaje električnih automobila, uglavnom električnih autobusa u Kini. 2015. – Kineske kompanije za pametne telefone Huawei i Xiaomi započele su prodaju Apple i Samsung uređaja na kineskom tržištu. 2016. – Tesla najavljuje cilj da proizvede 500.000 električnih vozila Modela 3 do 2018. godine. 2016. – Proizvodnja započinje u Teslinom Gigafactoryu. 2017. – Pojavljuju se prve serije Chevy Bolta i Tesla Modela 3. 2018. – Bolt i Model 3 prelaze u masovnu proizvodnju. 2021. – Električni Robo – taksi pokrenut u “kontroliranim zonama” u nekolicini gradova. 2023. – Prvi EV-i pojavljuju se s SSD baterijama – oni će biti ograničeni na vrhunske modele. 2025. – Električni automobili čine 25% prodaje novih automobila. 2030. – Tržište litij-ionskih baterija doseglo je 100 milijardi dolara. 2030. – Uvođenje čvrstih baterija u masovna električna vozila koja omogućuju veći domet, brže vrijeme punjenja i veću sigurnost.