Poznat kompletan program 2. Balkan solar summita u Banjoj Luci
N. D. Vrhunski učesnici i govornici oblikovaće diskusije i panel sesije na ovom prestižnom događaju koji će biti održan 8. i 9. februara u Banjoj Luci uključujući regionalne lidere industrije, stručnjake u oblasti obnovljivih izvora energije, donosioce odluka i inovatore. Banjaluku očekuje dva dana izvrsnih predavanja, razgovora i zaključaka, a kompletnu agendu možete pogledati na linku https://solarsummit.ba/#agenda. Balkan Solar Summit nije samo mjesto za učenje i razmjenu iskustava, već i platforma za povezivanje i stvaranje novih poslovnih prilika u dinamičnom sektoru obnovljivih izvora energije. Banjaluku će ovog februara, pored predstavnika kompanija iz BiH i Srbije, posjetiti i predstavnici kompanija iz Kine, Turske, Egipta i drugih zemalja. Game changer i ovogodišnjeg Balkan Solar Summita je kompanija Etmax koja duže od deceniju razvija tržište solarnih panela. – Mi u ETMAX-u opredjeljeni smo da na BALKAN SOLAR SUMMIT-u zajedno sa našim partnerima, globalnim liderima i premium proizvođačima, kompanijama Fronius i Qcells, predstavimo svoja dostignuća, kao i razvoj tehnologije u oblasti solarne industrije. Ove godine posebnu pažnju ćemo posvetiti velikim projektima, po kojima smo prepoznatljivi, njihovom strateškom i infrastrukturnom značaju za nas i za region. Osvrnućemo sa na važnost velikih projekata u oblasti solara, u smislu promjene energetske slike, značajnog povećanja udijela obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu, te šta to znači da budući razvoj, istakao je gospodin Siniša Maksimović, direktorkompanije ETMAX. Ovogodišnji događaj predstavlja jedinstvenu priliku za direktno uključivanje u najaktuelnije razgovore o budućnosti energetike i davanje doprinosa oblikovanju energetske politike u regionu. Pridružite nam se na Balkan Solar Summitu i budite dio energetske budućnosti. Za više informacija, registraciju i detalje o programu, posjetite našu web stranicu solarsummit.ba. Balkan Solar Summit se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine.
Kina našla dva “saveznika” za jaču proizvodnju električnih vozila: Jedan je u Evropi
Marx.ba Proteklih dana svjedočili smo preokretu na tržištu e-vozila, kada su objavljeni poslovni rezultati kineske kompanije BYD i američkog lidera Tesla. Naime, BYD se u četvrtom kvartalu 2023. istakao po prodaji, nadmašivši brojke koje je zabilježila Tesla. Jedno je jasno – Kina sve više dominira tržištem e-vozila i želi da bude “vođa”. Više od 5.000 električnih vozila “ukrcano” je ove sedmice na ogroman brod u kineskom Šenženu – za Njemačku i Nizozemsku. Ti automobili dolaze upravo iz kompanije BYD. Domaće tržište je pokoreno, ali da bi zadržao svoj poslovni uzlet, BYD sada mora agresivnije da krene u svijet. U tome će mu pomoći dva “saveznika”, odnosno dvije države – Mađarska i Meksiko. Iako nijedna od dvije zemlje nema veliko tržište automobila, prema pisanju CNN-a, “poslužit će kao odskočna daska” BYD-u da se nametne u Evropi i Sjevernoj Americi. Inače, kineska kompanija se u decembru obavezala da će otvoriti fabriku u Mađarskoj, što će biti njen prvi pogon za proizvodnju ličnih automobila u Evropi. Vlada premijera Viktora Orbana rekla je da je to “jedno od najvećih ulaganja u historiji zemlje”, i da će otvoriti hiljade radnih mjesta u Segedinu. Takođe, BYD je iskazao interesovanje da otvori pogon u Meksiku.
Lideri bh. privrede zauzimaju svoje mjesto u energetskoj tranziciji: Hifa Oil i ASA energija
Marx.ba Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliku razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu čiji potencijal se ogleda u brojnim područjima pogodnima za izgradnju objekata koji proizvode energiju iz prirodnih izvora. U vremenu kada se zbog klimatskih promjena i energetske krize sve veći fokus stavlja na obnovljive izvore energije, investicije u obnovljive izvore energije prave pomak na bh. tržištu i predstavljaju primjer koji je potrebno slijediti na putu energetske tranzicije naše zemlje. Važnu ulogu u tranziciji BiH imaju i privatne kompanije koje su među prvima prepoznale značaj i potrebu za promjenama u segmentu većeg iskorištenja potencijala obnovljivih izvora energije i krenule u vlastitu energetsku tranziciju. Kompanija Hifa-Oil, kao i ASA Grupacija svjesno ulažu u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čime doprinose kako energetskoj tranziciji BiH tako i svojoj energetskoj tranziciji omogućavajući dostupnost i veće korištenje obnovljive energije. Dokaz ovoj konstataciji je implementacija projekta izgradnje fotonaponske elektrane (FNE) snage 10 MW na području općine Bosanski Petrovac koju kao investitor implementira kompanija ASA Energija doo (članica ASA grupacije). Povjerenje za izgradnju navedene fotonaponske elektrane dato je kompaniji Hifa-Oil koja djelujući kroz sektor Euro Solar iza sebe ima uspješne projekte izgradnje nekih od najvećih fotonaponskih elektrana u BiH. Kao dokazano pouzdan partner Euro Solar je u stanju odgovoriti najzahtjevnijim projektima zahvaljujući partnerstvu i tehničkoj podršci svjetskih proizvođača solarne opreme kao što su Longi, Huawei, Trina, Risen, SMA… Oprema ovih renomiranih proizvođača korištena je prilikom izgradnje FNE u Bosanskom Petrovcu. Kompanija Hifa-Oil i Euro Solar osim vlastitog puta ka energetskoj tranziciji predstavljaju i pouzdanog partnera svim subjektima koji se odluče na ovaj korak i investicije u obnovljive izvore energije s ciljem ostvarivanja dodatnog profita kroz kupoprodaju električne energije ili za vlastitu potrošnju.
Xiaomi SU7 doživjet će manje dizajnerske izmjene prije izlaska na tržište
Marx.ba Xiaomi je nedavno zakoračio na tržište električnih vozila s lansiranjem svoje prve limuzine, SU7. Međutim, iako se nalazio tik pred izlaskom na tržište, ova tehnološka kompanija iz Kine odlučila je napraviti nekoliko prilagodbi u dizajnu prije nego što se vozilo pojavi pred javnošću. Prema informacijama koje su procurile iz kineskog Ministarstva industrije i informacijske tehnologije, Xiaomi je odlučio smanjiti veličinu svog brenda na SU7, što je jedan od ključnih koraka u njihovom prilagođavanju tržištu električnih vozila. Osim toga, dodali su novu dimenziju vozilu u obliku 21-inčnih točkova, raznobojnih kočionih čeljusti te poklopaca retrovizora od karbonskih vlakana. Cilj Xiaomija s ovim električnim vozilom je direktna konkurencija s renomiranim markama kao što su Porsche Taycan i Tesla Model S. Kako bi postigli visok stepen performansi, Xiaomi je opremio SU7 s dvostrukim motorima. Najimpresivniji model SU7 može se pohvaliti s iznenađujućih 664 konjskih snaga (673 PS / 495 kW), omogućujući mu ubrzanje od 0 do 100 km/h za svega 2,78 sekundi. Ovo postavlja Xiaomi u vrhunski segment tržišta električnih vozila. Jedna od ključnih karakteristika kojom se Xiaomi ističe je predviđeni doseg vozila od čak 800 km između punjenja. Ovaj impresivan doseg postiže se zahvaljujući arhitekturi od 800 volti koja omogućava brzo punjenje. Na stanicama za brzo punjenje, SU7 može vratiti doseg od 220 km u svega pet minuta, čineći ga praktičnim izborom za vozače koji traže dugotrajnu i učinkovitu vožnju. Finansijski analitičari poput Morgan Stanleyja predviđaju svijetlu budućnost za Xiaomijev ulazak u svijet električnih vozila. Prema njihovoj projekciji intrinzične vrijednosti, Xiaomijev odjel električnih vozila mogao bi doseći izniman iznos od 90 milijardi RMB (11,74 milijarde eura). Ovaj optimizam temelji se na Xiaomijevim inovacijama u naprednim ssitemima pomoći vozaču (ADAS) te njegovoj integraciji “pametnog telefona + EV + IoT”. Analiza Morgan Stanleyja sugerira da je pomak prema električnim vozilima paralelan s evolucijom potrošačke elektronike. Elektroničke komponente sve više zamjenjuju tradicionalne mehaničke dijelove, a Xiaomijev jedinstveni pristup, spajajući tehnologiju pametnih telefona s električnim vozilima i internetom stvari, čini ga liderom u tom trendu. Osim visokih performansi i impresivnog dohvata, Xiaomijev SU7 se ističe i svojom integracijom “pametnog telefona + EV + IoT”. Ova sinergija omogućava vozačima da imaju jedinstveno iskustvo vožnje, povezujući se s raznim pametnim funkcijama putem njihovih mobilnih uređaja. Ova inovativna integracija postavlja Xiaomija u središte budućnosti povezane mobilnosti. Xiaomijev ulazak na tržište električnih vozila obećava revoluciju u industriji. Njihova limuzina SU7 donosi visoke performanse, impresivan doseg te inovativne tehnologije koje ih izdvajaju od konkurencije. S obzirom na projekcije finansijskih stručnjaka, Xiaomijev odjel električnih vozila mogao bi postati ključni igrač na globalnoj sceni električnih automobila, pokazujući da tehnološki divovi imaju šta ponuditi i u svijetu automobilske industrije.
Otpornost na hladnoću: Da li vjetroturbine i dalje proizvode energiju u ekstremnim uslovima
Marx.ba Vjetrogeneratori su ključni učesnici u energetskom pejzažu Evrope, snabdijevajući gotovo petinu energetskih potreba regiona. Uprkos njihovoj efikasnosti u hladnijim klimama, skeptici ponekad šire dezinformacije. Nedavne tvrdnje o “masovnom gubitku proizvodnje električne energije” tokom hladnog talasa u Švedskoj su opovrgnute, ističući potrebu za tačnim informacijama. Vjetrogeneratori su dizajnirani da izdrže niske temperature, podnoseći i do -30 stepeni Celzijusa. Formiranje leda na lopaticama, što utiče na aerodinamiku i efikasnost, i dalje je zabrinutost. Mjere bezbjednosti uključuju zaustavljanje rotacije turbine kako bi se spriječilo bacanje leda, uz proračunatu bezbjednu udaljenost radi smanjenja rizika. Da bi se borili protiv leda, industrija koristi inovativna rješenja. Tehnologije odleđivanja, poput sistema grijanja, mehaničkih uređaja i premaza lopatica poput ugljeničnih vlakana, koriste se. Njemački proizvođač Nordex nudi “pakete za hladne uslove” koji smanjuju gubitke energije u ledenim uslovima. Strategije su često inspirisane avioindustrijom, pokazujući stalnu optimizaciju energetske tranzicije. Dezinformacije o vjetru došle su do izražaja tokom hladnog talasa u Teksasu 2021. godine, uzrokujući prekide u snabdijevanju strujom. Dok su neki okrivili vjetrogeneratore, veći dio od 30GW deficita poticao je od kvarova fosilnih goriva. Neočekivano ekstremno hladno vrijeme izložilo je turbine koje nisu bile prilagođene takvim uslovima, naglašavajući potrebu za pripremom. Kritičari su širili obmanjujuće slike, poput helikoptera koji navodno spašava teksaške turbine, koje su provjeravači činjenica opovrgli kao operaciju iz Švedske iz 2014. godine. Ovaj incident naglašava važnost ulaganja u obnovljive izvore energije, unaprjeđenje sistema prijenosa i skladištenja za otpornu i održivu energetsku budućnost. Fokus treba biti na suočavanju s izazovima ekstremnih vremenskih uslova, umjesto korištenja istih kao izgovora za diskreditaciju inicijativa za čistu energiju.
Brisel planira značajnu podršku tehnologiji za hvatanje CO2
Marx.ba Brisel navodno planira da pruži značajnu političku i finansijsku podršku tehnologiji hvatanja i skladištenja ugljen-dioksida (CCS), smatrajući je neophodnom za ostvarivanje ambicioznog cilja EU da do 2050. postigne klimatsku neutralnost, prema procurjelom nacrtu “industrijskog plana upravljanja ugljeničnim emisijama”. Dokument, koji je Euronews otkrio 16. januara, otkriva namjeru EU da godišnje hvata čak 450 miliona tona CO2 kako bi ostvarila cilj klimatske neutralnosti. Plan, koji se očekuje da bude zvanično objavljen 6. februara, uključuje i privremeni cilj smanjenja emisija do 2040. godine, preporučen od strane naučnih savjetnika da iznosi barem 90%. Nacrt predviđa privremeni cilj od 50 miliona tona godišnje do 2030. godine, usklađen s nedavno usvojenim Zakonom o neto nuli u industriji. Ovaj zakon obavezuje naftne i gasne kompanije da do kraja decenije obezbijede stalni kapacitet za skladištenje, o sopstvenom trošku. U odgovoru, Komisija razmatra različite oblike političke i finansijske podrške, uključujući razvoj regulatornog paketa za transport CO2 i saradnju sa geološkim službama radi stvaranja Atlasa investicija potencijalnih lokacija za skladištenje. Obaveza se proteže i na zajednički poziv za finansiranje sa državama članicama putem Fonda za povezivanje Evrope, sa budžetom od preko 20 milijardi eura za infrastrukturu prekograničnog transporta CO2, koja je prioritetna kao “važni projekti od evropskog interesa”. Procurjeli dokument također nagovještava uspostavljanje posvećenog visokog nivoa platforme za kontinuirani rad nakon 2030. godine. Ovaj pomak u strategiji usklađen je sa zahtjevima zagovornika CCS, posebno kompanija u oblasti petrohemijske industrije, koje CCS smatraju ključnim za dekarbonizaciju postojećih industrijskih procesa. Kris Davis, bivši britanski poslanik Evropskog parlamenta i čvrsti zagovornik CCS, istakao je priznanje Komisije da CCS treba da dobije širu podršku vlada širom EU kao legitimna opcija za dekarbonizaciju. Međutim, kritičari, uključujući ekološke aktiviste, izražavaju zabrinutost zbog nastavka oslanjanja na fosilna goriva i dovode u pitanje hitnost smanjenja emisija. Boris Jankoviak iz Climate Action Network (CAN) Europe protivi se stvaranju “poslovnog slučaja” za skladištenje, naglašavajući nužnost minimiziranja infrastrukture i potreba za skladištenjem CO2. On poziva na jasnije isključenje sektora sa dokazanim alternativnim rješenjima iz potencijalnog razvoja CCS, uz apel za sveobuhvatan i strateški pristup.
Evropa svake godine treba dodati 30 gigavata energije vjetra kako bi dosegla ciljeve za 2030. godinu
Marx.ba Evropsko udruženje industrije vjetra Wind Europe (WindEurope) objavilo je da bi Evropska unija svake godine trebala dodati 30 gigavata energije vjetra kako bi dosegla ciljeve postavljene za 2030. godinu. Prema podacima Wind Europe, prošle je godine EU dobila 14 gigavata novih kopnenih vjetroelektrana te još tri gigavata iz offshore vjetroelektrana, što je nešto više nego 2022. godine. Najviše novih vjetroelektrana izgrađeno je u Njemačkoj, a zatim u Nizozemskoj i Švedskoj. Lani je 19 posto električne energije proizvedene u Evropi dobiveno iz energije vjetra. Hidroelektrane su proizvele 13 posto, solarna energija osam, a biomasa tri posto. Sveukupno, 44 posto električne energije proizvedene 2023. dobiveno je iz obnovljivih izvora. Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, u periodu od 2024. do 2028. godine u Evropi će se godišnje instalirati 23 gigavata nove vjetroelektrane. Mjere predviđene EU paketom energije vjetra i Evropskom poveljom o vjetru pridonijet će povećanju godišnje izgradnje vjetroelektrana i jačanju evropskog lanca opskrbe energijom, navodi se u saopćenju organizacije Wind Europe, ističući da je provedba na nacionalnom nivou najvažnija. Ključne radnje uključuju daljnje pojednostavljenje izdavanja dozvola, poboljšanja u dizajnu dražbi za izgradnju novih vjetroelektrana i državnu finansijsku podršku za proizvodnju vjetroturbina i izgradnju ključne infrastrukture, saopćio je Wind Europe.
Volkskwagen slavio na domaćem terenu: Tesla ostala iza njemačkog proizvođača
Marx.ba Volkswagen je dominirao njemačkim tržištem električnih vozila u 2023., prestigavši Teslu, pokazuju podaci o registracijama objavljeni od strane Njemačke uprave za motorni promet (KBA). U protekloj godini, oko 70.600 potpuno električnih vozila iz Volkswagena je pronašlo put do njemačkih cesta, ostvariviši impresivan rast od 11,7% u usporedbi s prethodnom godinom. Dok su nove registracije Teslinih vozila zabilježile pad od 9% u odnosu na 2022., sa 63.700 vozila što im je dovoljno za drugu poziciju. Unatoč tome, Teslin Model Y zadržao je titulu najpopularnijeg električnog vozila u Njemačkoj s impresivnih 45.800 novoregistriranih automobila u 2023. godini. Ukupno gledano, 524.200 vozila s isključivo električnim pogonom registrirano je u Njemačkoj tokom 2023., što označava rast od 11,4% u odnosu na prethodnu godinu. Potpuno električna vozila sada čine 18,4% od ukupnih 2,84 miliona novoregistriranih vozila u zemlji, predstavljajući porast u odnosu na 17,7% zabilježenih 2022. godine. Pored Volkswagena i Tesle, i druge marke unutar Volkswagen grupe ostvarile su značajan prodajni uspjeh u segmentu električnih vozila u Njemačkoj. Audi je registrirao 30.600 vozila, Škoda 23.500, SEAT 17.500, dok je Porsche zabilježio 5.700 novih električnih automobila. Volkswagen grupa kao cjelina sada drži impresivnih 28% tržišnog udjela za novoregistrirana električna vozila u Njemačkoj. Stellantis grupa, koja obuhvata marke Citroen, Fiat, Peugeot i Opel zabilježila je gotovo 71.300 novoregistriranih električnih automobila u 2023. godini. Njemački divovi automobilske industrije – VW, Mercedes-Benz i BMW – ostvarili su značajne dobitke na tržištu električnih vozila. Analiza konsultantske kuće EY pokazuje da je broj novih registracija električnih automobila od strane ovih tri kompanije porastao za 32% u 2023., gotovo tri puta više nego na ukupnom tržištu. Njihov tržišni udio u sektoru električnih vozila povećao se s 38% u 2022. na impresivnih 46% u 2023. I dok su brendovi u vlasništvu kineskih proizvođača imali niži udio, njihov značajan porast na njemačkom tržištu posljednjih godina sada iznosi 9%, dvostruko više nego godinu ranije i osam puta više nego u 2021. godini. Ovaj dinamičan rast sugerira da će električna revolucija na njemačkom tržištu nastaviti s ubrzanjem, otvarajući prostor za inovacije i konkurenciju.
Da li bi tkanina od plute mogla biti “materijal budućnosti”
Marx.ba U vrijeme kada su vještački materijali svuda oko nas, što u enormnoj mjeri utiče na zdravlje naše planete, u isti mah se traga za održivijim rješenjima, odnosno za tzv. “materijalima budućnosti”. Jedan od njih mogla bi biti tkanina od plute. Kao ključna prednost plute, koja se dobija od drveta, ističe se njena šira primjena u modi, bez ugrožavanja drveća, i činjenica da služi kao „veganska koža“. Inače, pluta se koristi hiljadama godina unazad. U prošlosti, ljudi su bili fascinirani ovim prirodnim i veoma korisnim materijalom, ali je upotreba plute – kao savitljive tkanine – relativno nova. Prirodna tkanina od plute („pluta koža“) pravi se od strugotine dobijene direktno sa drveta hrasta (Quercus suber) – srednje veličine, porijeklom iz sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Evrope (Španija, Francuska, Italija, Portugal, Alžir, Tunis i Maroko). Proces dobijanja tkanine od plute počinje „berbom“, pri čemu se spoljašnji dio kore guli, da bi se „otkrila“ unutrašnja pluta, ali se sve odvija bez ugrožavanja drveta jer je spoljna kora u stanju da se sama regeneriše. Inače, neki stručnjaci su sugerirali da sakupljanje plute može čak produžiti životni vijek kore. Pluta se koristi u razne svrhe – za podove, izolaciju, čepove za boce vina, „ekološki prihvatljive“ prostirke za jogu i, sve više, za održive modne artikle kao što su novčanici, tašne, cipele. Njena glavna svojstva su to što je lagana i elastična. Pritom, u pitanju je materijal koji nije zapaljiv, otporan je na mrlje i ogrebotine, i slično vosku – odbija vodu.
Ovaj grad je proglašen zelenom prijestonicom Evrope
Marx.ba Valencia, treći grad po veličini u Španiji, ponosno nosi titulu Zelene prijestonice Evrope za 2024. godinu. Sa preko 400 planiranih aktivnosti, grad naglašava tri ključna ekološka problema – zagađenje, biodiverzitet i klimatske promjene. Slogan “U misiji zajedno” odražava saradnju gradske uprave i građana u ostvarivanju ciljeva klimatske neutralnosti. Gradonačelnica španskog grada će preuzeti Zelenu knjigu od zamjenika gradonačelnika Talina, prethodne Zelene prijestonice, simbolično ističući kontinuitet i zajednički rad gradova na ekološkim ciljevima. Valencia, osim kulturne i istorijske važnosti, ističe se i kao jedan od pet španskih gradova nagrađenih oznakom Misije EU za 2023. godinu. Ova oznaka potvrđuje gradove u njihovim planovima za postizanje klimatske neutralnosti do 2030. godine, omogućavajući im pristup javnom i privatnom finansiranju. Evropska komisija nagrađuje Zelene prijestonice Evrope od 2010. godine za gradove iznad 100.000 stanovnika, dok se manja urbana područja nagrađuju Evropskim zelenim listom. Viljnus, glavni grad Litvanije, već je proglašen Zelenom prijestonicom za 2025. godinu, dok su Viladekans (Španija) i Trevizo (Italija) osvojili titulu za Evropski zeleni list 2025. godine. S obzirom na to da većina evropskog stanovništva živi u urbanim područjima, ekološka svijest gradova postaje ključna, prenoseći globalne probleme na lokalni nivo. Od 2010. godine, brojni gradovi su nosili ovu prestižnu titulu, uključujući Talin (2023.), Grenobl u Francuskoj (2022.), Lahti u Finskoj (2021.), Lisabon (2020.), Oslo (2019.), i mnoge druge, pokazujući predanost evropskih gradova održivom razvoju i zaštiti prirode.