Njemački startup obećava: Vaš benzinac postaje EV za osam sati
Marx.ba Revoltirajući električnu automobilsku scenu, njemački startup e-Revolt tvrdi da može da pretvori benzinske automobile u električna vozila za nevjerovatnih osam sati. Njihov optimizovani proces uključuje zamjenu motora sa unaprijed dizajniranim ramom, što čini konverziju brzom i efikasnom. Sa tvrdnjom da posjeduju set koji odgovara čak 42 popularna modela automobila, uključujući Volkswagen Golf i Audi A3, e-Revolt tvrdi da može obaviti konverziju za samo jedan dan. Ova ekološki prihvatljiva transformacija, čija cijena varira između 12.000 i 15.000 eura, pruža ekonomičnu opciju za one koji se kolebaju da investiraju u potpuno novo električno vozilo. Uprkos skepticizmu nekih u automobilskoj industriji, e-Revolt vidi svoj pristup cirkularnoj ekonomiji kao rješenje za klimatsku krizu. Rolf Behling, direktor u e-Revoltu, primjećuje da, iako prodajni timovi mogu biti rezervisani, proizvođači automobila prepoznaju važnost cirkularne ekonomije. Sa procijenjenim dosegom od 250 do 300 kilometara sa jednim punjenjem, modularni dizajn e-Revolta nudi prilagodljivost za buduće nadogradnje, postavljajući temelje za održivu mobilnost. Novi pristup ove kompanije izaziva postojeće norme, predstavljajući alternativni put ka ekološkoj vožnji bez potrebe za potpuno novim vozilom.
Završetak ere fosilnih goriva: Nafta i gas u fokusu na COP28
Marx.ba Delegati u Dubaiju na Konferenciji o klimatskim promjenama (COP28) suočavaju se sa manjkom vremena u naporima da postignu dogovor o smanjenju emisija koje uzrokuju zagrijevanje planete i izbjegnu najgore posljedice klimatskih promjena. Sutra označava navodni kraj revolucionarnih klimatskih razgovora, mada su produžeci mogući ako dogovor izostane. Vikend je donio žustre rasprave o budućnosti fosilnih goriva, s pregovorima koji su zapeli oko različitih opcija za “postepeno ukidanje”. Ministar za klimatske promjene Vanuatua osudio je “malu manjinu” koja koči napredak, dok je EU klimatski lider Wopke Hoekstra kritikovao OPEC zbog apela grupacije da se odbaci sporazum usmjeren na fosilna goriva. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres ponovno je ušao u arenu, pozivajući pregovarače da “pređu u brzu vožnju” i suoče se s smanjenjem emisija gasova staklene bašte i pravdom u vezi sa klimom. Guterres se zalagao za globalni pregled koji nedvosmisleno “ukida sva fosilna goriva” kako bi se ograničilo globalno povećanje temperature na 1,5 stepeni Celzijusa. Upozorio je na opasnost od odlaganja akcije. – Stigli smo do kraja puta i gotovo nemamo vremena, rekao je. Sporovi i dalje traju, s nekim zemljama koje podržavaju “postepeno ukidanje” fosilnih goriva, dok druge traže blagi jezik koji omogućava nastavak sagorijevanja uz hvatanje zagađenja. Lisa Fischer iz E3G predvidjela je jezičke rupe, poput termina “neometano”, ostavljajući prostor za sagorijevanje nafte i gasa uz komplikovane i skupe mjere za hvatanje zagađenja. Simon Stiell, izvršni sekretar Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, istakao je hitnost kako su pregovori dostigli vrhunac. Priznao je suženi opseg opcija, naglašavajući potrebu za pregovaranjem o smanjenju emisija i podržanoj tranziciji. Na pitanje o mogućnosti napuštanja Dubaija bez dogovora, Stiell je istakao kolektivni neuspjeh kao ishod “pobijedi-gubi” mentaliteta, naglašavajući težinu situacije pred nadolazećim izazovima klimatskih promjena.
Industrija namještaja bježi od plastike: Rješenja traži u nevjerovatnim materijalima
Marx.ba Norveška kompanija Agoprene iz Osla ispituje mogućnost upotrebe školjki. Samljevene u prah, koriste se za izradu pjenastog materijala. Slično se radi s poljoprivrednim otpadom i drvenim vlaknima. – Probali smo hrpu različitih materijala, ali većina njih ispala je kao čvrsta pjena, bez fleksibilnosti, kaže Celine Sandberg, osnivačica Agoprene. Na kraju su došli do morske trave, koju su pretvorili u prah i ispekli u posebnoj pećnici. Procesom se stvara blok pjene, dovoljno mekan da se može koristiti u jastucima za stolice. – Pjena je 100 posto biorazgradiva. Možete je jednostavno ostaviti u tlu i ona će se prirodno razgraditi tokom osam mjeseci – brže ako je izrežete na manje komade, kaže Sandberg. Agoprene sada želi povećati proizvodnju preseljenjem u veći proizvodni pogon u nadolazećoj godini, piše BBC. Može li takva inovacija udaljiti industriju namještaja od plastike, korištene na brojne načine? Osim poliuretana, koji pruža amortizaciju, vanjski dio mekanog namještaja može sadržavati poliester – također dio plastične porodice. Za namještaj od umjetne kože može se upotrijebiti mješavina vinila, a on je prikladna skraćenica za cijelu klasu plastike. Isto tako, jeftiniji drveni namještaj često je samo drveni furnir zalijepljen za plastiku. Industrijski proizveden drveni namještaj često je premazan mješavinom hemikalija, što može uključivati polimere. To je ono što drvu daje onaj sjajni plastični izgled. – Postoje dobri razlozi za to što je plastika tako česta, objašnjava Christian Euler, asistent profesora hemijskog inženjerstva na Sveučilištu Waterloo u Ontariju. – Ima visok stepen fleksibilnosti, što omogućuje namještaju da bude mekan ili tvrd, kaže on, prenosi T-portal.
Revolucija: CATL najavio platformu za električna vozila neviđenih karakteristika
Marx.ba Kineska tehnološka kompanija CATL, specijalizirana za baterije i s njima povezane tehnologije, objavila je da je razvila novu univerzalnu platformu za razvoj i proizvodnju električnih automobila, potencijalno revolucionarnih karakteristika. Riječ je o tzv. “skateboard” šasiji, koja uključuje podvozje s ugrađenim ključnim komponentama – elektromotorima, baterijama i ostalim temeljnim dijelovima električnog automobila. Takve platforme pojednostavljuju daljnji razvoj, jer se na njih može nadograditi karoserija po izboru proizvođača, bez pretjerane intervencije u osnovnu platformu. Izrada vozila na “skateboard” šasiji smanjuje kompleksnost, snižava troškove proizvodnje, umanjuje masu vozila, a samim tim i njegovu potrošnju, uz povećanje dostupnog prostora u kabini. Ovaj “skateboard” mnogo obećava, barem na papiru. CATL Integrated Intelligent Chassis, ili CIIC, kako ga nazivaju, nedavno je prošao prva testiranja u stvarnim uvjetima, kao osnova sedana B-klase. Uz motore i baterije, u istom “paketu” nalaze se električni sistemi visokog i niskog napona, upravljački i kočioni sistem, te kontrolna elektronika. Platforma je testnom automobilu dala doseg od čak 1.000 kilometara s jednim punjenjem baterije, uz prosječnu potrošnju od samo 10,5 kWh na 100 kilometara, uz efikasnost baterije od 75%. Kada je testirana na niskoj temperaturi od -7 °C, doseg je pao za oko 30%. Osim velikog dosega i visoke učinkovitosti, nova se platforma diči i brzim punjenjem baterija – dodatnih 300 kilometara dosega u nju se može pridodati tokom samo 5 minuta priključivanja na brzi punjač. CATL kaže da će proizvodnja prvog automobila na šasiji CIIC započeti već u trećem tromjesečju sljedeće godine, ne otkrivajući pod čijom markom. Moguće je da će prvi proizvođač vozila na toj platformi biti vijetnamski VinFast, s kojim je CATL prošle godine potpisao ugovor o saradnji na više projekata, uključujući upravo platformu CIIC, piše Autonet.
Panasonic Energy: Četverostruko povećanje proizvodnje i prepolovljen ugljenični otisak
Marx.ba Panasonic Energy se priprema za revolucionarnu deceniju, sa ciljem da do 2031. godine učetvorostruči proizvodnju litijum-jonskih baterija u odgovoru na rastuću globalnu potražnju za električnim vozilima (EV). Glavni tehnološki direktor, dr Shoichiro Watanabe, ističe delikatnu ravnotežu između proširenja proizvodnje i smanjenja ugljeničnog otiska kompanije za polovinu. Dok globalna prodaja EV-a nadmašuje predviđanja, Panasonic uspostavlja lokalne partnere u lancu snabdijevanja blizu svojih objekata u Sjevernoj Americi kako bi se suočio sa izazovima kao što su pristup sirovinama i rastući troškovi energije. Inovacije su u prvom planu, dok inženjeri rade na povećanju volumetrijske energetske gustine litijum-jonskih baterija za 25% do 2030. godine i 5% do 2025. godine, što bi potencijalno moglo smanjiti cijene EV-a i povećati domet vožnje na jednom punjenju. Da bi se suočio sa zabrinutostima oko retkih metala, Panasonic aktivno integriše reciklabilne komponente u proizvodnju baterija. Partnerstva sa kompanijama poput Redwood Materials Inc. imaju za cilj obezbjeđivanje recikliranih materijala za baterije. Partnerstva u lokalnoj nabavci, poput onih sa Nouveau Monde Graphite, fokusiraju se na obezbjeđivanje niskougljeničnih materijala kako bi se ispunili ciljevi smanjenja ugljeničnog otiska kompanije Panasonic. Dr. Watanabe ističe potrebu za najsavremenijom tehnologijom i posvećenost čišćoj automobilskoj industriji kako bi se postigli ambiciozni ciljevi kompanije Panasonic Energy. Kompanija vizionarski predviđa održivu i inovativnu budućnost, naglašavajući lokalnu proizvodnju za globalni uticaj, piše Greennews.
Šta su plavi ugljenični krediti: Mogu li oni pomoći u borbi protiv klimatskih promjena
Marx.ba Stručnjaci kažu da bi ovaj oblik kompenzacije ugljenika mogao da ojača borbu protiv klimatskih promjena, ali da se mora koristiti odgovorno. Možda ste čuli kako ljudi kažu da su drveće pluća zemlje – i nisu pogriješili. Šume igraju ključnu ulogu u našoj borbi protiv klimatske krize, jer su u stanju da apsorbuju ugljen-dioksid iz vazduha i oslobađaju kiseonik putem fotosinteze. Ali dok su naše zelene površine dragocjene, da li smo previdili još jedan resurs – plavi ugljenik. Kada koristimo ovaj izraz, govorimo o ugljeniku koji je zarobljen u obalnim i morskim ekosistemima kao što su mangrove, slane močvare i morska trava. Baš kao i drveće na kopnu, ove takozvane „plave šume“ mogu da apsorbuju i skladište ugljenik, ali to rade mnogo brže. Morska trava može da uhvati ovaj element do 35 puta brže od tropskih prašuma, i iako pokriva manje od 0,1% naših okeana, vegetacija čini 10 do 18% globalnog skladištenja ugljenika u moru. Loša vest je da gubimo sisteme plavog ugljenika alarmantnom brzinom. Do 67% mangrova, najmanje 35% plimnih močvara i oko 29% livada morske trave je već nestalo zbog niza faktora kao što su razvoj obale, ribolov, zagađenje, klimatske promjene i prirodne katastrofe. Ipak, postoji način da se podrži više projekata očuvanja. Na sličan način kao i standardna kompenzacija ugljenika, kompanije su u mogućnosti da investiraju u ekosisteme plavog ugljenika u zamjenu za kredite, a ova transakcija im teoretski omogućava da uravnoteže svoje emisije gasova staklene bašte. Tržište plavog ugljenika tek treba da zaživi u EU, ali nakon ekspanzije trgovine u zemljama poput Australije, Indonezije i Kenije, neki stručnjaci predviđaju evropski procvat. Jedan broj komentatora je ipak i dalje oprezan. Oni tvrde da kompenzacija ugljenika omogućava kompanijama da prebace odgovornost za smanjenje štetnih emisija na treću stranu. Oni također kažu da je nemoguće tačno izračunati koliko će ugljenika uskladištiti vodene biljke tokom dugoročnog perioda, podrivajući centralnu premisu kreditnog sistema, piše Greennews.
Stara odjeća se više neće bacati: Priprema se metoda recikliranja tekstila
N. D. Odjeća je previše vrijedna da bi je jednostavno bacili i spalili, tako da će se od 2025. godine širom Evropske unije stari tekstil prikupljati i reciklirati. Ali, da bi se EU efikasno i ekološki nosila sa ogromnom količinom tekstila koja će tada nastati, hitno su potrebne efikasnije metode recikliranja, navodi se. Za nošenje udoban, ali za reciklažu izuzetno neugodan – elastin otežava ponovnu upotrebu tekstila. Ipak, na Tehničkom univerzitetu u Beču pronađeno je rješenje za ovaj problem. Recikliranje mješovitih tekstila, posebno kada sadrže elastin, vrlo je zahtjevno. Na Tehničkom univerzitetu u Beču razvijene su metode koje omogućavaju ne samo bolje i ekološki prihvatljivije detektovanje elastina, već i njegovo lagano odvajanje, uz istovremeno očuvanje ostalih vlakana. Ključno je pronaći odgovarajuće rastvarače. – Mnogi materijali koje koristimo za proizvodnju odjeće se lako recikliraju u čistom obliku, kao što su pamuk, poliester ili poliamid – objašnjava Emanuel Boshmaer, sa Tehničkog univerziteta u Beču. – Međutim, čak i ako je elastin prisutan u malim količinama, on onemogućava dosadašnje recikliranje konvencionalnim metodama, dodao je. Elastin se toliko razvlači da dovodi do začepljenja u mašinama koje se obično koriste za drobljenje tekstila prije reciklaže. Zbog toga je najvažnije razviti pouzdanu i brzu metodu za mjerenje udjela elastina u tekstilu. Tako je razvijena nova detekciona metoda koja mjeri koliko elastina zaista ima u odjevnom komadu. Slijedeći korak bio je pronaći metodu za odvajanje elastina od drugih vlakana. – Eksperimentisali smo s različitim rastvaračima i na kraju naišli na bezopasni rastvarač koji selektivno uklanja elastin, a ostala vlakna ostavlja netaknutim – kaže istraživač Andreas Bartle. Metoda je već patentirana. Na ovaj način se materijali poput poliestera ili poliamida mogu gotovo potpuno povratiti, čak se i rastvarač može ponovo koristiti, prenosi Green news.
Evropski parlament odlučio: Sva ambalaža mora biti ponovno upotrebljiva ili reciklirana do 2030.
Marx.ba Evropski parlament glasao je za reviziju Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu. Prema usvojenim odredbama, sva ambalaža mora biti ponovno upotrebljiva ili reciklirana do 2030. Reviziju je kritiziralo nekoliko stranaka budući da EU do sada nije postavila jedinstvene logističke standarde širom Evrope, javlja Ecommercenews.eu. Do sada su online trgovci na vlastitu inicijativu eksperimentirali s ambalažom koja se može reciklirati i ponovno upotrijebiti. Amazon je, primjerice, počeo koristiti isključivo ambalažu koja se može reciklirati za isporuke u Evropi. Prema novoj reviziji, Evropski parlament će osigurati kvote ponovnog korištenja za pakete. Do 2030. deset posto svih pošiljaka trebalo bi biti poslano u zatvorenom sistemu. To znači da se ambalaža mora ponovno upotrijebiti pri čemu će potrošači trebati vratiti ambalažu čak i kada zadrže sve proizvode koji su bili uključeni u narudžbu. – Sve dok u Evropskoj uniji ne postoje jedinstvena rješenja za ponovnu upotrebu, povrat ambalaže za ponovnu upotrebu smatramo problematičnim, posebno u prekograničnoj e-trgovini, piše njemačko eCommerce udruženje, Bundesverband E-commerce und Versandhandel (Bevh). – Ako nije garantovano da je ambalaža za ponovnu upotrebu prihvaćena od svih pružatelja usluga unutar EU, ne smatramo prihvatljivim trajno slanje prazne ambalaže širom Evrope u prekograničnoj trgovini. Povrati su uzrokovani čak i ako kupac zadrži proizvod, kaže Christoph Wenk-Fischer, generalni direktor u Bevhu. Rješenje ovog problema moglo bi biti uključivanje pružatelja logističkih usluga ili poštanskih firmi. U tom slučaju, potrošači bi mogli vratiti materijale za pakiranje za ponovnu upotrebu dostavljaču prilikom dostave na vrata. Međutim, Bevh navodi da trenutno ne postoje standardizirani logistički procesi koji bi ovaj proces povrata učinili što lakšim. Ostaje za vidjeti kako i kada će se revizija Direktive provesti. Evropski parlament sada je glasao za, ali još treba pregovarati s Evropskim vijećem. Do sada Evropsko vijeće još nije usvojilo stajalište Parlamenta o ovoj reviziji.
Prvi solarni reaktor uskoro kreće sa proizvodnjom zelenog vodonika
Marx.ba Švicarski solarni reaktor za proizvodnju “zelenog” vodonika pod nazivom „Vještačko drvo“ trebalo bi da prevaziđe probleme, popot visokih troškova i poteškoća u transportu, kako bi počeo s radom u februaru 2024. godine. Kako prenosi Swissinfo, jedinstveno pilot postrojenje ovog tipa izazvalo je i veliko interesovanje u inostranstvu, nakon što je postavljeno u kampusu Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Lozani (EPFL). Parabolična antena s prečnikom od sedam metara, koja je usmjerena ka nebu, izgleda kao teleskop, ali nije dizajniran da prima radio talase iz svemira, već da koristi sunčevu svjetlost i vodu za proizvodnju vodonika i kiseonika, navodi Swissinfo. Prema riječima šefa EPFL-ove Laboratorije za nauku i inženjerstvo obnovljive energije Sofije Hausener to je prva demonstracija proizvodnje solarnog vodonika. – Za razliku od eksperimentalnih uređaja u laboratoriji, ovaj prototip sistema sadrži sve što je potrebno za kontinuiranu proizvodnju vodonika, navela je ona. Swissinfo navodi da reaktor radi tako što se sunčeva svjetlost reflektuje od paraboličnog ogledala i koncentriše u reaktoru koji se nalazi u žarišnoj tački, dok u samom reaktoru, električna struja, koju generiše sunce, dijeli molekule vode na vodonik i kiseonik, u procesu sličnom fotosintezi u drveću i biljkama. Dalje se navodi da se sistem rotira sam od sebe i prati položaj sunca na nebu da bi maksimizirao izlaz, a može da proizvodi vodonik čak i po oblačnom vremenu ili noću povezivanjem na spoljni izvor električne energije. Ono što ga čini jedinstvenim je sposobnost da povrati toplotu i kiseonik koji se stvaraju tokom procesa – toplota bi mogla da se koristiti za zagrijavanje zgrada ili određenih industrijskih mašina, dok bi kiseonik, koji se često smatra otpadnim proizvodom, mogao da bude upotrebljen u bolnicama za liječenje pacijenata sa respiratornim problemima.
Litij iz američkog jezera mogao bi “pokretati” 375 miliona e-vozila
Marx.ba Američko ministarstvo energetike (DOE) nedavno je otkrilo rezultate opsežne analize koju je proveo Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, otkrivši veliku zalihu litija ispod Saltonskog mora. Riječ je o plitkom, kopnenom, vrlo slanom vodenom dijelu u okruzima Riverside i Imperial na jugu Kalifornije. Ova vodena masa leži na rasjedu San Andreas unutar Saltonskog korita koje se proteže sve do Kalifornijskog zaljeva u Meksiku. Procjenjuje se da tamošnji podzemni rezervoar vruće slane vode sadrži dovoljno litija za proizvodnju nevjerovatnih 375 miliona baterija za električna vozila pa ne čudi ga ga je guverner Gavin Newsom nazvao “Saudijskom Arabijom litija”. I doista, ovo otkriće pozicionira Saltonsko more kao jedno od najvećih nalazišta litijeve slane vode na svijetu i najavljuje seizmičku promjenu u američkom pristupu proizvodnji litija. – Litij je ključan za dekarbonizaciju ekonomije i ispunjavanje ciljeva predsjednika Bidena o 50% usvajanja električnih vozila do 2030. godine, stoji u službenoj izjavi,prenosi Bug. Saltonsko more dosad je bilo na zlom glasu kao centar ekološke katastrofe, učestalih suša, toplinskih valova i masovnog pomora ribe. No sad bi moglo doživjeti renesansu zahvaljujući zelenoj energiji. Procjenjuje se naime da će područje poznatih geotermalnih izvora povećati svoj kapacitet proizvodnje geotermalne električne energije s 400 megavata (MW) na čak 2.950 MW. Jezero je sada postalo centralna tačka za ekstrakciju litija iz geotermalne slane vode, a nova studija pozicionirala je Saltonsko more kao ključ zadovoljavanja pa čak i premašivanja globalne potražnje za litijem u narednim desetljećima. Rezervoar litija mogao bi dakle zadovoljiti američke potrebe za litijem, pa i šire, ali iskorištavanje i vađenje ovog resursa u komercijalnim razmjerima neće biti lak zadatak. Kompanije kao što su Berkshire Hathaway Energy i Controlled Thermal Resources razvijaju tehnologije direktne ekstrakcije litija (DLE) iz slane vode, što je ekološki daleko prihvatljivije od trenutnih štetnih praksi poput otvorenog bušenja i masivnih bazena za isparavanje. Privlačnost domaćeg, ogromnog izvora litija privlači ulagače među kojima su i GM, Ford i Stellantis. No, Saltonsko more kao potencijalna elektrana litija otvara i brojna pitanja o izvedivosti i održivosti ekstrakcije litija tako velikih razmjera. – Trebat će vremena da ovaj projekt urodi plodom, ako bi se uopće trebao pokrenuti, upozorava Elecek, internetska stranica posvećena izvještavanju o čistoj energiji. Skeptičan je i Los Angeles Times koji podsjeća da dosad nijedna kompanija nije uspješno ekstrahirala litij iz slane vode Saltonskog mora što potiče sumnju u praktičnost i ekonomsku isplativost takvog pothvata.