Sanela Klarić za Marx.ba o Zakonu o pčelarstvu koji je predložila: Otac mi se liječio ubodom pčele
N. D. Sanela Klarić, delegatkinja u Domu naroda FBiH, predala je jučer u parlamentarnu proceduru Zakon o pčelarstvu. Kako je potiho objavljeno, potreba za izradom ovog Zakona ukazala se zbog manjkavosti postojeće legislative o uređenju pčelarstva. Sama parlamentarka je u svom obrazloženju istakla da je važnost zakona je u tome što precizno definiše pčelarstvo, obuhvatajući aspekte poput držanja, uzgoja, proizvodnje, prometa pčela i pčelinjih proizvoda. – Zakon stavlja naglasak na zaštitu autohtone rase, sive pčele, što pridonosi očuvanju bioloških karakteristika te vrste, i zakonsku obavezu uzgajanja i prometovanja samo s ovom vrstom pčele. Zatim, postavljaju se jasni uslovi za obavljanje pčelarske djelatnosti, uključujući potrebu za obukom i mentorstvom od strane registrovanih pčelara i udruženja što direktno utiče na razvoj ove djelatnosti. Također, određuju se uslovi za postavljanje pčelinjaka, kako stacionarnih tako i selećih, čime se štite interesi okoline i drugih pčelara. Zakon propisuje i obaveznu registraciju pčelara i pčelinjaka u Registar, što olakšava praćenje i upravljanje pčelarskom djelatnošću te posljedično utiče na razvoj pčelarstva. A tu je i niz drugih ne manje važnih odredbi, objašnjeno je. Ona je naglasila kaže da uređenje ove oblasti ne doprinosi samo zaštiti pčelara i pčela, nego i cjelokupnog okoliša, ali za Marx.ba otkriva da kako je došla na ideju da predloži ovaj zakon i da se radi o nečemu što je za nju mnogo više od posla. – Imam jedan poseban odnos prema ovome. Ja se dugo bavim pitanjem poljoprivrede i ruralnog razvoja i diskutujem o tome da država koja 85 posto hrane uvozi nije država koja sa sigurnošću može obezbijediti sve ono što građanima treba, a možemo jer imamo resurse što se tiče privrede, a imamo i potrebno znanje. U tim razgovorima sam shvatila da pčelari nemaju taj zakon, da postoje ogromni problemi na terenu. Ono što je mene najviše dirnulo je da ljudi plate med, a ustvari dobiju istopljen šećer. Niko to ne kontroliše, a recimo stariji ljudi kojima je to lijek daju možda posljednji novac za to, kaže za Marx.ba delegatkinja Klarić. Ipak, veliki utjecaj na sve imao je i njen privatni odnos prema ovoj oblasti. – Moj otac je 13 godina bio bolestan, imao je različite metastaze, vjerovao je u prirodu i liječio se sa pčelama, ne samo medom, nego ubodom pčele. Tako da smo mi nekako shvatili važnost te pčele, a na kraju krajeva one oplode 85 posto hrane. Taj neki privatni odnos prema pčeli i neka zahvalnost, dovela je do toga da sam čim sam imala priliku oformila jedan tim u koji smo pozvali profesore sa Poljoprivrednog i Veterinarskoj fakulateta, profesoricu Lejlu Biber i Behiju Dukić koje su nam iz tog svog akademskog ugla pomogle, naglašava Klarić. Oni koji su potpuno u pčelarstvu nisu izostavljeni. – Ono što je najvažnije da su pčelari pisali ovaj zakon. Oni koji na terenu imaju određene probleme, ali isto tako vole ono što rade. Puno sam naučila od njih, a ovaj tekst je njihovo djelo. Imali smo i pomoć od slovenačkih pčelara jer nam je urbano pčelarstvo nešto novo, a Slovenci su to doveli na dosta visok nivo. Naravno, ovo je nacrt, ne mislimo da je savršeno, može sve biti još bolje, a molim Vladu FBiH da se s ovim krene što prije, jer je uostalom to i obaveza FBiH, kaže Klarić.
Može i u planinama: Vertikalni solarni paneli postavljeni uz cestu
Marx.ba Švicarski kanton Appenzell Ausserrhoden ima lokalni ekološki cilj – do 2035. godine najmanje 40% vlastite potrošnje električne energije dobivati iz obnovljivih izvora. Kako bi postigli zacrtani cilj, prošle su godine udvostručili subvencije za postavljanje fotonaponskih elektrana, što je omogućilo širu primjenu te tehnologije i njezinu isplativost, iako je riječ o alpskom području, koje nije baš poznato po velikom broju sunčanih sati. Jedan od solarnih projekata, koje su također pokrenule lokalne vlasti, jest postavljanje niza vertikalnih solarnih panela na neobičnom mjestu – montirani su, naime, na potporni zid jedne lokalne ceste. Prije svega bilo je potrebno projektirati način učvršćenja tih panela te napraviti strukturne izračune kako bi oni mogli biti kvalitetno postavljeni na zid nagiba 75°. Na kraju je odlučeno da će se to obaviti mehaničkim konstrukcijama i hemijskim vezivnim sredstvima, kako se zidu ne bi narušila statika. Dodatno, paneli su morali biti zaštićeni od korozije zbog svoje blizine tlu, odnosno asfaltu kojim se kreću vozila. U konačnici, 756 staklenih fotonaponskih modula je nedavno postavljeno i pušteno u rad. Ukupna nazivna snaga instalacije je 325 kW, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi oko 230.000 kWh električne energije, što je otprilike usporedivo s godišnjom potrošnjom 52 četveročlana domaćinstva. Izvođači napominju da će zimi, zbog svog jedinstvenog položaja i niže putanje Sunca, ovi paneli imati viši prinos, a to je period godine kada kanton tradicionalno uvozi najveću količinu električne energije. Za projekt i izvedbu zaslužne su kompanije K2 Systems i ZENNA AG, a nije objavljen podatak o njegovim ukupnim troškovima, kako bismo se izračunali finansijska isplativost. No, Švicarci su vjerovatno našli kvalitetnu računicu za iskoristiti inače prazan zid uz ovu cestu. Energija proizvedena na ovom mjestu bit će preusmjerena u nacionalnu mrežu, a kanton će, kao vlasnik projekta, za to dobivati, kažu, “atraktivnu” naknadu za proizvodnju energije.
Toyota na evropsko tržište donosi šest novih modela električnih automobila
Marx.ba Toyota je objavila da će do 2026. proširiti svoj asortiman električnih vozila u Evropi na šest modela, očekujući kako će takva vozila do tada činiti više od 20% novih prodaja automobila u evropskoj regiji. Najveći svjetski proizvođač automobila izjavio je u saopćenju da planira prodavati više od 250.000 EV vozila godišnje u Evropi do 2026. Osim električnih vozila koje trenutno prodaje u Evropi i koncepta kompaktnog sportskog terenskog vozila (SUV) koji je predstavljen prošle godine, Toyota je predstavila dva nova koncepta za modele koje planira prodavati u regiji tokom ovog desetljeća. Jedan je konceptni model za mali SUV na baterije koji Toyota planira lansirati u Evropi 2024. godine, dok je drugi koncept za sportski crossover model predviđen za predstavljanje 2025. godine. Toyota cilja na globalnu prodaju od 1,5 miliona električnih vozila do 2026. godine. Podaci Evropskog udruženja proizvođača automobila pokazuju da je prodaja potpuno električnih automobila u Evropskoj uniji (EU) porasla za više od 50% tokom prvih 10 mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Toyota zauzima peto mjesto prema ukupnom tržišnom udjelu automobila u EU za 2023. godinu, pri čemu se njen udio blago smanjio u odnosu na prethodnu godinu na nešto manje od 7%, pokazuju podaci.
Vegetarijanski raketni motor: Stroj za proizvodnju čiste energije bez otpuštanja CO2
Marx.ba Brad Hartwig i njegov tim inženjera iz kompanije Arbor Energy and Resources Corporation, gradi specijalizirane elektrane za uklanjanje ugljičnog dioksida iz zraka. Zanimljivo je da su Hartwig i njegovi sauradnici bivši inženjeri u SpaceX-u, gdje su radili na razvoju raketnih motora, a iskustvo stečeno u Muskovoj svemirskoj kompaniji omogućilo im je da tu tehnologiju transferiraju u sistem koji otpadnu biomasu pretvara u sintetički plin, koji potom izgara u prisutnosti čistog kisika kako bi se proizveo čisti ugljični dioksid. Potom se komprimirani plin dovodi kroz kompaktne turbo strojeve slične onima koji se koriste u SpaceX-ovim raketama i omogućuje proizvodnju električne energije, što je jedan od glavnih ciljeva Hartwigove kompanije, koja se bavi i trajnim uklanjanjem CO2 iz atmosfere i njegovim upumpavanjem u zemlju u obliku vrlo guste superkritične tekućine. Motor na biomasu koji je u stanju koristiti biomasu za proizvodnju čiste energije bez otpuštanja CO2 u atmosferu Hartwig naziva vegetarijanskim raketnim motorom, a uspješno su ga testirali u Mojave Air and Space Portu u Kaliforniji. Arbor je već izradio prototip elektrane na biomasu pod nazivom Halycon. Proces počinje s prirodno nastalom otpadnom biomasom koja se prikuplja u saradnji s lokalnim poljoprivrednicima, državnim parkovima i nacionalnim šumama prije nego što se razgradi ili postane prijetnjom od šumskog požara. Nakon što se otpadna biomasa prikupi, usitnjava se nakon što se prethodno termički obradi kroz proces koji se zove torefikacija. Ovaj korak sličan je prženju zrna kafe i čini materijal lakim za mljevenje i stabilnijim, sprječavajući oslobađanje CO2 prirodnom razgradnjom. Kada toreficirana biomasa stigne do elektrane, učitava se u rasplinjač. U rasplinjaču, toreficirana biomasa prolazi niz hemijskih reakcija koje pretvaraju čvrstu biomasu u mješavinu plinovitog vodika, ugljičnog monoksida, ugljičnog dioksida i vode, smjesu poznatu kao sintetski plin. Svi minerali ili druge čvrste nečistoće koje se ne mogu pretvoriti ispadaju kao pepeo i mogu se prodati za upotrebu u poljoprivredi ili građevinarstvu. Sintetički plin iz rasplinjača dovodi se u komoru za sagorijevanje gdje se miješa s kisikom i izgara u reakciji sagorijevanja kisikom proizvodeći čisti ugljični dioksid, vodu i oslobađajući energiju u obliku topline. Ovaj visokotemperaturni i visokotlačni plin potpuno je zatvoren tako da može pretvoriti toplinu u električnu energiju, koristiti vodu i pohraniti 100% CO2 koji se uhvati. Izlazeći iz komore za sagorijevanje, vrući plinovi se šire kroz plinsku turbinu koja zatim vrti generator za proizvodnju električne energije koja se može prodati mreži kao fleksibilan izvor električne energije osnovnog opterećenja. Nakon što se izvuče sva energija, plinovi se hlade, a vodena para se kondenzira kao tekuća voda koja se može koristiti za poljoprivredu i piće.
Integracija električne energije: Sektor obnovljivih izvora zadovoljan, ali traže detaljnije informacije
Marx.ba Akcioni plan Evropske unije, predstavljen 28. novembra, ima cilj unaprjeđenja elektroenergetskih mreža u skladu sa rastućim obnovljivim izvorima energije. Sektor obnovljivih izvora pozdravlja investiciju od 584 milijarde eura, ali izražava zabrinutost zbog nedostatka detaljnih smjernica za efikasan prijenos električne energije do 2030. godine. Plan se fokusira na modernizaciju distributivnih mreža, s 14 predloženih mjera za obnovu zastarjele infrastrukture. Digitalizacija, realno vrijeme i zaštita od cyber napada su ključni elementi. Da bi se postigao cilj od 42,5% obnovljive energije do 2030, kapacitet vjetroelektrana i solarnih panela morat će značajno porasti. Dok Komisar za energiju, Kadri Simson, ističe važnost podrške mreža tranziciji, sektor obnovljivih izvora traži jasne smjernice za povezivanje na mrežu, Giles Dickson iz WindEurope pozdravlja plan, ali izražava zabrinutost zbog redova čekanja za povezivanje. Climate Action Network (CAN) Europe podržava integraciju obnovljivih izvora, ali kritikuje nedostatak inicijativa za smanjenje potrošnje energije. U okviru plana, EU predlaže mjere za ubrzanje Projekata zajedničkog interesa i unaprjeđenje dugoročnog planiranja mreža. Dok plan nailazi na odobravanje zbog ambicija, kritike se upućuju nedostatku detalja i propuštanju prilika za smanjenje potrošnje energije. Ovi izazovi predstavljaju trenutne dileme u usjmeravanju Evrope ka održivijem energetskom pejzažu.
Francuzi ulažu 1,4 milijarde eura u čišćenje rijeke Seine, spremaju je za Olimpijske igre
Marx.ba Pariška rijeka Seine trebala bi biti mjesto gdje će se tokom ljetnih Olimpijskih igara iduće godine takmičiti plivači maratonci te triatlonci, a organizator OI ulaže velika sredstva kako bi sve prošlo u najboljem mogućem redu. Tako je organizator Olimpijskih igara najavio da će uložiti oko 1,4 milijardu eura kako bi takmičari imali savršene uvjete u samoj rijeci. Najveći dio novca otići će na skladištenje kišnice koja će se čuvati u posebnom bazenu, a kasnije će služiti kako bi spriječila onečišćenje same rijeke. Organizatori su uvjereni kako će pripremiti sve što je potrebno, ali na jedno ne mogu utjecati. U pitanju su potencijalne vremenske neprilike pa je tako kiša odgodila i generalne probe u ova dva sporta. Kišni dani mogu napraviti probleme s kvalitetom rijeke Seine te će o tome prilično utjecati na koji način će proći takmičenja na samim Olimpijskim igrama. Kvalitetu vode u rijeci organizatori će svakodnevno provjeravati uoči i tokom Olimpijskih igara. Inače, kupanje u Seini službeno je zabranjeno 1923. godine zbog loše kvalitete vode, ali se i dalje prakticiralo do ranih 1960-ih. Nedavno je je gradska uprava najavila da će nakon Olimpijskih igara biti označena područja gdje će se moći kupati građani.
Mercedesov korak u budućnost: Šta donosi njihova prva punionica u Evropi
Marx.ba Mercedes ostvaruje svoje ambiciozne planove u pogledu infrastrukture punionica za električne automobile. U skladu s prijašnjim najavama, danas je s ponosom objavljeno otvaranje prvog vlastitog čvorišta za punjenje u Evropi. Ovaj korak je stigao nakon pokretanja sličnih centara u SAD i Kini. Mercedesov novi punioni hub u Njemačkoj nalazi se u Mannheimu, u regiji Rhine-Main-Neckar, koja predstavlja jedan od ključnih prometnih koridora u zemlji. Ovo čvorište za punjenje postavlja se kao centralno mjesto koje pruža potrebnu infrastrukturu za vlasnike električnih vozila, odražavajući predanost marke prema održivoj mobilnosti. Hub se sastoji od šest punionica, svaka s impresivnom snagom od 300 kW. Svaki punjač ima jedan priključak, osmišljen tako da omogući maksimalnu energiju dolaznu do vozila za punjenje. Ova napredna tehnologija omogućuje određenim modelima automobila da brzo napune bateriju od 10% do 80% u manje od 20 minuta. Otvorenost centra prema vozilima svih veličina dodatno naglašava inkluzivni pristup koji Mercedes želi pružiti u zajedničkom putovanju prema održivoj mobilnosti. Vlasnici vozila marke Mercedes imat će pristup brojnim pogodnostima, uključujući podršku za plug-and-charge, posebne početne cijene dobrodošlice te čak besplatno punjenje putem usluge Mercedes me Charge tokom prvih mjeseci. Naravno, i vozila drugih marki će se moći puniti. Inače, centar je integriran u Mercedesov navigacijski sistem, čime vlasnicima omogućuje unaprijed rezerviranje mjesta za punjenje. Osim praktičnosti, Mercedes se pobrinuo i za udobnost vozača tokom punjenja. Hub nudi “velikodušno dimenzionirana parkirna mjesta i opciju vožnje”, stvarajući ugodno iskustvo za korisnike koji čekaju da se njihova vozila napune. Tokom čekanja, vozači mogu odmoriti u obližnjoj Mercedesovoj podružnici, stvarajući integrirano iskustvo koje kombinira tehnologiju, udobnost i inovaciju. Centar ima fotonaponsku nadstrešnicu koja ne samo da pruža zaštitu od nepovoljnog vremena već i doprinosi proizvodnji obnovljive energije. LED diode pružaju korisnicima informacije o dostupnosti pojedinih tačaka za punjenje, kao i o statusu punjenja, čime se olakšava cjelokupno iskustvo korištenja punionice. Ovo otvaranje u Mannheimu samo je početak Mercedesovih ambicioznih planova. U partnerstvu s energetskim divom E.ON, planira se razvijanje budućih čvorišta diljem Europe. Do kraja desetljeća, Mercedes ima cilj postaviti više od 2000 vlastitih čvorišta diljem svijeta, uključujući impresivnih 10.000 brzih punionica. Već do kraja 2024. godine, planirano je postavljanje 2.000 punionica, od kojih će više od 200 biti dostupno u Evropi. S obzirom na rastući broj električnih vozila na cestama širom svijeta, Mercedesov potez prema proširenju mreže punionica predstavlja ključni korak prema stvaranju održive i pristupačne infrastrukture.
Dizelaši prvi put izgubili bitku s električnim vozilima: Prodato više automobila na struju
Marx.ba U oktobru 2023. tržište automobila u Evropskoj uniji značajno se povećalo, s novim registracijama koje su porasle za 14,6 posto s ukupno 855.484 prodatih primjeraka, podaci su Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). To je ujedno i petnaesti uzastopni mjesec rasta, sa dvoznamenkastim porastom na tri najveća tržišta: Francuskoj (+21,9 posto), Italiji (+20 posto) i Španiji (+18,1 posto). S druge strane, njemačko tržište automobila zabilježilo je skromniji godišnji porast od 4,9 posto. Ukupno su u 2023. godini registracije novih automobila porasle za 16,7 posto, s prodatih devet miliona vozila. Sva su tržišta zabilježila rast tokom ove godine osim Mađarske. Naime, četiri najveća tržišta: Italija (+20,4 posto), Španija (+18,5 posto), Francuska (+16,5 posto) i Njemačka (+13,5 posto) pridonijela su ovom pozitivnom trendu. U oktobru je tržišni udio električnih automobila porastao na 14,2 posto, u odnosu na 12 posto u istom mjesecu prošle godine. Njihov udio od početka godine sada iznosi 14 posto, čime je udio registriranih električnih automobila premašio udio registriranih dizelaša. Hibridni automobili zauzeli su drugo mjesto s gotovo 29 posto tržišnog udjela, dok su benzinski automobili zadržali vodstvo, iako su se u oktobru smanjili na 33,4 posto. Bum u Belgiji U oktobru 2023. registracije električnih automobila u EU značajno su porasle, i to za 36,3 posto i dostigle 121.808 komada. Nekoliko je tržišta pridonijelo ovom širenju s troznamenkastim postotnim porastom, posebno Belgija (+147,3 posto) i Danska (+100,7 posto). Nakon usporavanja u septembru, Njemačka – najveće tržište za električne automobile – u oktobru je skromno porasla (+4,3 posto). Time se obim ove godine popeo na 1,2 miliona komada, što predstavlja značajan porast od 53,1 posto u usporedbi s prošlom godinom i osvajanje udjela od 14 posto na tržištu automobila u EU u periodu od deset mjeseci. Nove registracije hibridnih automobila u EU porasle su za 38,6 posto u oktobru, potaknute značajnim rastom na tri najveća tržišta u regiji: Njemačkoj (+57,9 posto), Francuskoj (+40,1 posto) i Italiji (+28 posto). Ukupno je broj registriranih hibridnih automobila povećan za 29,8 posto, s ukupno 2,2 miliona prodanih primjeraka u prvih deset mjeseci, što predstavlja više od četvrtine tržišta. Prodaja plug-in hibridnih automobila prošlog je mjeseca pala za 5 posto na godišnjem nivou na 72.002 jedinice. Unatoč značajnom porastu u Belgiji i Francuskoj, to nije bilo dovoljno da nadoknadi pad na najvećem tržištu, onom njemačkom. Kao rezultat toga, tržišni udio plug-in hibridnih automobila smanjio se s 10,2 posto na 8,4 posto u oktobru. Strmoglavi pad U oktobru 2023. tržište benzinskih automobila u EU poraslo je za 8,1 posto, iako se njegov tržišni udio smanjio s 35,4 posto na 33,4 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Značajan porast prodaje na ključnim tržištima bloka, uključujući Italiju, Francusku, Španiju i Njemačku, pridonio je ovom povećanju. S druge strane, tržište dizelskih automobila u EU nastavilo je pad u oktobru, smanjivši se za 13,2 posto. Ovaj pad bio je očit na većini EU tržišta, uključujući četiri najveća: Francusku (-29,4 posto), Španija (-20,2 posto), Njemačku (-4,6 posto) i Italiju (-3,7 posto). Dizelski automobili sada imaju tržišni udio od 12 posto, što je pad u odnosu na 15,9 posto u oktobru prošle godine.
Zelena avioindustrija: Prvi let od Velike Britanije do SAD na održivim gorivima
Marx.ba U prelomnom trenutku za avioindustriju, avion Boing 787 kompanije Virgin Atlantic poletio je sa londonskog aerodroma Heathrow za JFK aerodrom u Njujorku, obilježavajući prvi transatlantski let isključivo pokretan održivim gorivima za avijaciju (SAF). Ekološko gorivo, pretežno dobijeno iz otpadnih masti i nusproizvoda proizvodnje kukuruza, ima za cilj da reši emisije ugljenika u sektoru koje čine 2.5% globalnih emisija. Međutim, ne svi pozdravljaju ovaj ekološki iskorak. Aktivisti za klimu tvrde da SAF, koji trenutno čini manje od 0.1% svjetskog goriva za letove, ne može biti dovoljno brzo proizveden da bi se odgovorilo na hitnu potrebu za smanjenjem emisija. Kritičari ističu da ograničena dostupnost sirovina, poput otpadnog ulja za kuhanje, baca sumnju na skalabilnost i efikasnost SAF-a u širem kontekstu emisija avijacije. Shai Weiss, izvršni direktor Virgin Atlantica, priznaje retkost SAF-a ali ističe neophodnost globalne proizvodnje. Uprkos tvrdnjama da SAF može smanjiti “emisije tokom životnog ciklusa” do 70%, skeptici ističu nastavak emisija ugljenika kod aviona koji koriste tradicionalna goriva. Vrijeme ovog simboličnog leta, samo nekoliko dana pre UN-ovog samita o klimi COP28, privuklo je pažnju. Aviokompanije poput Lufthanse i Etihada ističu “zelene” letove ka samitu, predstavljajući SAF kao rješenje. Kritičari tvrde da su takvi napori oblik “pranja zelene savjesti”, skrećući pažnju sa ukupnog ekološkog utjecaja industrije. Dok avioindustrija hvali ovaj transatlantski SAF let kao “prijelazni događaj”, ostaju pitanja o izvodljivosti SAF-a kao sveobuhvatnog rješenja za dekarbonizaciju dugih letova. Dok je industrija pod lupom tokom COP28, diskusije o praktičnosti i održivosti SAF-a ostaju u prvom planu.
Kako obnovljivi vodonik unapređuje neto rast u zemljama u razvoju
Marx.ba Globalna trka ka obnovljivom vodoniku postala je ključna u borbi protiv klimatskih promjena, sa trostrukim porastom broja zemalja sa nacionalnim mapama puta za vodonik u posljednje dvije godine. Stručnjaci ističu ključnu ulogu zelenog vodonika, proizvedenog iz obnovljivih izvora, u usmjeravanju zemalja u razvoju ka neto-nula industrijskom rastu. U susret sve ozbiljnijim prijetnjama klimatskih promjena, zeleni vodonik pruža čist, skladišni i prenosivi energetski resurs prilagodljiv postojećim mrežama. Njegova svestranost postaje ključna za sektore poput čelika, cementa i dugolinijskog transporta, predstavljajući jedini put za njihovu dekarbonizaciju. Posebno obećavajuće, obnovljivi vodonik postaje u Africi, Latinskoj Americi i Aziji, gdje idealni uslovi omogućavaju ekonomičnu proizvodnju. Njegova decentralizovana priroda ne samo jača energetsku sigurnost, već pokreće neto-nula industrijski razvoj, donoseći ekonomski prosperitet i nova radna mjesta u zemljama u razvoju. U svetu koji se priprema za vodonikovu revoluciju, važno je pažljivo upravljati resursima kako bi se obezbijedila pravedna distribucija benefita. Regioni sa bogatim solarnim potencijalom često su suvi i podložni vodnim stresovima, što izaziva zabrinutost zbog potrošnje vode potrebne za elektrolizu u proizvodnji vodonika. Također, važno je da energetske potrebe obrade obnovljivog vodonika ne idu na štetu energetskih potreba lokalnih zajednica. U ovom kontekstu, organizacije poput UNIDO (Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj) igraju ključnu ulogu. Njihov Globalni Program za Vodonik u Industriji podržava zemlje u razvoju u savladavanju prepreka, težeći pravednom prelasku na vodonik uz fokus na socijalnim i ekološkim aspektima.