Umjetna inteligencija bi mogla pomoći u izgradnji solarnih ploča od “čudesnog materijala”
Marx.ba Solarni paneli mogu značajno pridonijeti globalnoj tranziciji na obnovljive izvore energije, pogotovo ako se ostvare obećanja o čudesnim novim solarnim ćelijama na bazi perovskita. A upravo umjetna inteligencija pomaže inženjerima u izgradnji solarnih ploča od tog čudesnog materijala Perovskit je mineral kalcij-titanijevog oksida sa specifičnom kristalnom strukturom koja omogućava razvoj materijala s neobičnim svojstvima, pogodnima za najrazličitije tehnološke primjene. Otkriven je na Uralu 1839. godine, a svoj neobičan naziv dobio je po ruskom geologu Levu Aleksejeviču Perovskom. Već petnaestak godina nalazi se u fokusu istraživanja solarne energije jer njegova poluvodička hemijska i fizikalna svojstva obećavaju revoluciju u proizvodnji solarnih panela, a time i golem napredak u razvoju obnovljive energije. Svijetom solarnih ćelija još od sredine 20. stoljeća vladaju solari temeljeni na siliciju. Međutim njihova je proizvodnja relativno skupa, energetski zahtjevna i štetna za okoliš. Perovskiti se s druge strane mogu proizvoditi na sobnoj temperaturi, što ih čini jeftinima i ekološki prihvatljivima. Nadalje, silicij je krut i neproziran dok se perovskiti mogu modificirati da budu fleksibilni i prozirni. Koncept perovskitnih solarnih ćelija predstavljen je još 2006. godine. One se od tada smatraju najperspektivnijom visokoučinkovitom i jeftinom alternativom aktualnim ćelijama na bazi silicija, ali najveći problem s njihovim uvođenjem u komercijalnu proizvodnju bila je, dakle, njihova krhkost i nestabilnost. Prve perovskitne ćelije, koje je 2009. razvio japanski inženjer i elektrokemičar Tsutomu Miyasaka, radile su samo nekoliko minuta prije nego što bi se raspala njihova struktura. Prevladavanjem tog problema godinama se bave stručnjaci širom svijeta, a čini se da su naučnici sve bliže razvitku perovskitnih solarnih panela koji traju dovoljno dugo da budu komercijalno održivi. Koristeći se novim tehnikama mjerenja brzine “starenja” perovskita, tim naučnika utvrdio je da njihov panel može, na temperaturi od prosječno 35 stepeni Celzija, pod konstantnim osvjetljenjem raditi s učinkovitošću od 80 i više posto najmanje pet godina. To je ekvivalent od 30 godina rada u stvarnim atmosferskim uvjetima u gradu poput Princetona u New Jerseyju, tvrde naučnici. Budući da prosječan vijek trajanja silicijskih solarnih panela iznosi 25 do 30 godina, perovskitne ćelije postale su i više nego konkurentne. Ta obećavajuća tehnologija napokon je, kako se čini, postala sadašnjost. Naučnici su, piše The Independent, uspješno izgradili novi sistem koji koristi umjetnu inteligenciju da bi pokušali otkriti kako bolje izgraditi te slojeve. Umjesto pretraživanja videozapisa da bi otkrili kako i funkcioniraju različiti slojevi, istraživači su uspjeli uvježbati računarski sistem da uoči skrivene znakove dobrih i loših premaza. Nakon što je sistem izgrađen, mogao se bolje koristiti i pomoći razumjeti kako promijeniti proizvodnju da bi ona bila učinkovitija, rekli su istraživači. – Ovo su jako uzbudljivi rezultati, rekao je Ulrich W. Paetzold, istraživač s Instituta za tehnologiju u Karlsruheu, koji je radio na novoj studiji. – Zahvaljujući kombiniranoj upotrebi umjetne inteligencije, imamo čvrst trag i znamo koje je parametre potrebno promijeniti na prvom mjestu kako bismo poboljšali proizvodnju. Sada možemo ciljano provoditi svoje eksperimente i više nismo prisiljeni tražiti iglu u plastu sijena. Ovo je plan za daljnja istraživanja koja se također odnose na mnoge druge aspekte energije i znanosti o materijalima, ustvrdio je Paetzold. Naučnici su dugo bili uzbuđeni zbog mogućnosti razvoja novih perovskitnih tandemskih solarnih ćelija koje bi mogle doći do masovne proizvodnje iznačajno poboljšane učinkovitosti – veće od 33 posto – što je značajno više od mogućnosti konvencionalnih silicijskih solarnih ćelija. Tandemske solarne ćelije također imaju niz prednosti. Oslanjaju se na jeftine sirovine i mogu se napraviti relativno jednostavno. Međutim inženjeri su se suočili s problemom njihove jeftine i široke proizvodnje. Kako bi bili učinkoviti, proizvođači moraju napraviti vrlo tanak, visokokvalitetni sloj perovskita, a to je teško učiniti. Pritom se oslanjaju na složen proces koji značajno varira, uz niz pokušaja i pogrešaka na tom putu.
Otkriće: Evo kako nam divlje životinje mogu pomoći da uhvatimo i skladištimo ugljenik
Marx.ba U revolucionarnom otkriću, rad objavljen u časopisu Nature ističe ključnu ulogu divljih životinja u globalnom ugljeničnom ciklusu, istovremeno naglašavajući njihov potencijal da poboljšaju prirodno hvatanje i skladištenje ugljenika. Dok se svijet suočava sa hitnošću klimatskih promjena, tradicionalna rješenja poput obnovljive energije i očuvanja ekosistema možda neće biti dovoljna. Rad zagovara promjenu paradigme, sugerišući da zaštita određenih životinja, poput kopnenih i morskih sisavaca, i morskih riba, može zatvoriti jaz u hvatanju ugljenika. Istraživanje u tropskim prašumama ističe uticaj raznolikosti životinja na apsorpciju ugljenika. Funkcionalne uloge koje ovi stvorenja igraju, uključujući raspršivanje sjemena, poboljšavanje hranljivosti zemlje i regulaciju konkurencije biljaka, značajno doprinose skladištenju ugljenika. Opadanje populacije gnua u Serengetiju, što je dovelo do povećanja požara i oslobađanja CO2, služi kao jasan primjer, naglašavajući potrebu za aktivnim očuvanjem životinja u strategijama hvatanja ugljenika. Ulazak u “trofičko predivlji” koncept zagovara zaštitu i obnavljanje ključnih vrsta, uključujući gnuove, vidre, ajkule, slonove, bizona i velike baleinske kitove. Postizanjem optimalnih brojnosti, ova stvorenja mogu efikasno ispuniti svoje funkcionalne uloge u ugljeničnom ciklusu. Potencijalni rezultat? Uklanjanje dodatnih 6,41 gigatona CO2 godišnje. Ipak, uključivanje divljih životinja u rješenja za klimu nije bez izazova. Složene interakcije između vrsta i njihovih okoline, kako prirodne tako i čovjek-made, moraju se pažljivo razmatrati. Dok sivi vukovi pozitivno utječu na zadržavanje CO2 u šumama, njihov uticaj na pašnjake može biti štetan. Predivljenje velikih biljojeda može poboljšati apsorpciju CO2, ali može osloboditi dodatni metan, potentni gas staklene bašte. Autori zagovaraju dodatna istraživanja o klimatskim efektima trofičkog predivljenja, priznajući složenost uključenu u ovaj proces. Svjetski ekonomski forum aktivno učestvuje u očuvanju biološke raznovrsnosti kroz inicijative poput Biodiverzitetskog finansijskog inicijativa. Međutim, izazovi poput identifikacije rizika, mjerenja, standardizovane objave i protokola izvještavanja još uvijek treba riješiti. Dok svijet trči protiv vremena kako bi se suočio sa klimatskim promjenama, uloga divljih životinja u hvatanju ugljenika izlazi kao privlačna i složena oblast koja zahtijeva istraživanje.
Kako bi prevazišli nedostatak vode: Prelazak na poljoprivredu bez zemlje
Marx.ba U sušnim krajevima Egipta, nicala je nova tendencija kako bi se suzbila nestašica vode i smanjivanje obradivog zemljišta. Upoznajte bezzemljsko poljoprivredno gajenje, poznato i kao hidroponika, revolucionarnu poljoprivrednu tehniku koja koristi hranjivu vodu umjesto zemlje unutar kontrolisanih staklenika. Ova inovacija, predstavljena od strane agrotehnološkog startapa Plug’n’Grow i drugih, nosi obećanje u zemlji koja se suočava s neposrednom krizom vode i diminishing arable land. Hidroponika, koja koristi supstrate poput pijeska ili pjene, smanjuje potrošnju vode za zadivljujućih 90% u poređenju sa tradicionalnim metodama uzgoja. Ovo ne samo da rješava hitno pitanje nestašice vode, već također donosi ekonomske prednosti smanjenjem upotrebe đubriva za gotovo 60%. S obzirom da đubriva čine značajan dio poljoprivrednih troškova, ovo predstavlja ubjedljiv argument za usvajanje bezzemljskog poljoprivrednog sistema. UN predviđa da će se Egipat suočiti s godišnjim deficitom vode, potencijalno ga svrstavajući u kategoriju zemalja s deficitom vode do 2025. Klimatske promjene i izgradnja brane u Etiopiji na reci Nil, glavnom izvoru vode za Egipat, dodatno pogoršavaju situaciju. U zemlji gdje je manje od 5% zemljišta obradivo, a urbanizacija se širi na dostupni prostor, bezzemljska poljoprivreda iskrsava kao ključno rješenje. Mona Zayed, profesorka poljoprivrede na Univerzitetu Ain Shams, ističe izazove s kojima se Egipat suočava – smanjenje obradivog zemljišta, slanost zemljišta i nestašicu vode. Bezpezemljsko poljoprivredno gajenje izlazi kao održivo rješenje, nudeći ekološke koristi uz brži rast i veće prinose. Hidroponika bi potencijalno mogla transformisati poljoprivredni pejzaž Egipta, značajno doprinoseći bezbjednosti hrane i deviznim prihodima. Međutim, izazovi su i dalje prisutni. Iako hidroponika odlično uspijeva u gajenju lisnatog povrća i određenih povrća, manje je efikasna za strateške usjeve poput pšenice, riže, ječma ili kukuruza, ključnih za bezbjednost hrane u Egiptu. Druga prepreka je značajan početni kapital, pri čemu je komercijalna hidroponska farma zahtijeva gotovo 3,5 miliona egipatskih funti. Bez obzira na to, zagovornici tvrde da prednosti – izbjegavanje bolesti koje se prenose putem zemlje, slanosti zemljišta, dehidracije i visokih temperatura – nadmašuju početnu investiciju. Dok se Egipat bori sa ranjivostima u lancima snabdijevanja pšenicom, pogoršanim globalnim šokovima, usvajanje inovativnih poljoprivrednih praksi poput hidroponike postaje sve kritičnije. Iako izazovi postoje, obećanje rješavanja nestašice vode, unaprjeđenja bezbjednosti hrane i generisanja ekonomske dobiti crta uvjerljivu sliku budućnosti bezzemljskog poljoprivrednog gajenja u Egiptu.
Jeste li znali: Kako radi prva svjetska fabrika za usisavanje ugljen-dioksida
Marx.ba Da li ste znali da na Islandu postoji fabrika koja usisava ugljen-dioksid (CO2)? U pitanju je najveće postrojenje na svijetu tog tipa, dizajnirano da usisava ugljen-dioksid iz vazduha i pretvara ga u kamen, piše Green News. Iza ovog projekta stoji više kompanija, a operatori kažu da postrojenje Orca može da isisa 4.000 tona CO2 iz vazduha svake godine i da ga ubrizga duboko u zemlju da bi se mineralizovao. Inače, fabrika je dobila ime po islandskoj riječi „orka“ koja znači „energija“, a sastoji se od četiri jedinice, od kojih se svaka sastoji od dvije metalne kutije koje liče na transportne kontejnere. Prema planu, fabrika svake godine treba da izvlači iz vazduha 4.000 tona CO2. Prema američkoj Agenciji za zaštitu životne sredine, to je jednako emisiji gasova iz oko 870 automobila. Inače, izgradnja fabrike je koštala između 10 i 15 miliona dolara, a za sakupljanje ugljen-dioksida ovo postrojenje koristi ventilatore za usisavanje vazduha u kolektor, koji ima filter. Kada se materijal za filtriranje napuni ugljen-dioksidom, sakupljač se zatvara i temperatura se podiže kako bi se oslobodio CO2 iz materijala, nakon čega se može sakupiti visoko koncentrovani gas. CO2 se, potom, pomiješa sa vodom, prije nego što se ubrizga na dubinu od 1.000 metara u obližnju stijenu, gdje se mineralizuje.
Razvija se nova tehnologija: Hoće li tradicionalni klima uređaji otići u historiju
Marx.ba Tradicionalni klimatizacijski uređaji i dizaći topline koriste plin za hlađenje ili zagrijavanje domova i zgrada, donoseći potencijalnu štetu okolišu. Tim evropskih naučnika pokušava riješiti problem korištenjem novih, eksperimentalnih materijala izrađenih od keramike. Studija nedavno objavljena u Scienceu opisuje novi “elektrokalorični” materijal, tehnologiju klimatizacije dizajniranu da obavlja svoje dužnosti hlađenja (ili grijanja) bez upotrebe opasnih ili potencijalno zagađujućih plinova. Kombinacijom niza postojećih tehnika, maučnici s Luksemburškog instituta za znanost i tehnologiju u Belvauxu razvili su novi prototip temeljen na keramici sa snažnim elektrokalorijskim učinkom, prenosi Bajtbox. Elektrokalorični ssistem se zagrijava kada je izložen električnim poljima, jer su električni neuravnoteženi atomi u materijalu prisiljeni poravnati se u jednom smjeru kao u češlju za kosu. Nivoi entropije se smanjuju, a poredani atomi počinju brže vibrirati, što dovodi do porasta temperature. Novi prototip koristi tekućinu koja teče između ploča od materijala nalik keramici za uklanjanje dodatne topline. Ako se električno polje isključi, učinak je obrnut s materijalom koji postaje hladniji od temperature okoline i uklanja toplinu iz tekućine. A onda ciklus može ponovno započeti. Elektrokalorični prototip pokazao je “superlativne performanse”, primjećuje naučnik za materijale Neil Mathur sa Univerziteta u Cambridgeu . Kada bi se koristio u hladnjaku ili klimatizacijskom uređaju, novi bi se materijal koristio za raspršivanje topline izvan zgrade, dok bi unutrašnje okruženje bilo hladno. Nasuprot tome, dizalica topline bi hladila vanjsko okruženje tako što bi iz njega izvlačila toplinu i dovodila je unutra. Postojeći sistemi za klimatizaciju vrlo su učinkoviti, ali trebaju rashladna sredstva kao što su hidrofluorougljici ili amonijak, koji mogu imati direktne i indirektne efekte staklenika. Elektrokalorični prototip nema potrebe za opasnim plinovima, a također bi se mogao proizvoditi u manjim, jednostavnijim oblicima jer uklanja potrebu za kompresorom. Unatoč tome što pokazuje neke izvanredne sposobnosti, tehnologija prototipa još nije spremna za komercijalizaciju. Luksemburški naučnici moraju dodatno poboljšati tehnologiju, povećavajući učinkovitost novog materijala. Učiniti elektrokaloričnu dizalicu topline konkurentnom onoj koja se koristi u postojećim klimatizacijskim sistemima trenutno im je prioritet broj jedan.
Bicikla budućnosti: Puni se dok okrećete pedale i kočite, i nema klasičnu bateriju
Marx.ba Francuski poduzetnik Adriena Lelievrea osmislio je električni bicikl koji koristi poseban kondenzator umjesto da se oslanja na obične baterije. Riječ je o Pi-Pop biciklima, održivom rješenju koje zamjenjuje baterije koje troše puno prirodnih resursa poput litija. – Sistem se puni kada je vožnja lagana i kada bicikl koči – zahvaljujući kočenju motorom – energija se vraća kada je to potrebno, rekao je Lelievre, direktor STEE-a za Euronews. Jednostavnije rečeno, superkondenzator radi tako što skladišti energiju na elektrostatički način ili putem sporog naboja. Drugim riječima, superkondenzator može skladištiti i osloboditi energiju vrlo brzo kada je to potrebno. U ovom slučaju,to znači skladištenje energije kada osoba okreće pedale ili koči. Prema procjeni inovatora, bicikl tako može podnijeti uspon od 50 metara, ako se prethodno napuni na ravnoj površini. To ga čini prikladnim za oko 80 posto evropskih gradova. Koncept superkondenzatora sam po sebi nije nova inovacija – prvi su proizvedeni krajem 1970-ih. Danas se koriste u fotonaponskim sistemima (kao što su solarni paneli), digitalnim kamerama i nekim hibridnim ili električnim vozilima kako bi se poboljšala njihova izvedba. Superkondenzatori izrađeni su od ugljika, provodljivog polimera, aluminijskih folija i celuloze – dakle materijala za koje već postoje postupci recikliranja. Firma također tvrdi da se životni vijek superkondenzatora kreće od 10 do 15 godina u usporedbi s pet ili šest godina za litijsku bateriju. Trenutno Pi-Pop proizvodi 100 bicikala mjesečno. U budućnosti, kompanija namjerava proizvesti hiljadu bicikala mjesečno do 2024. godine. – U 2025. godini želimo ciljati na evropsko tržište, trenutno razgovaramo o potencijalnom prikupljanju sredstava, rekao je. To bi moglo biti izrazito uspješno, budući da je Euvropska unije uvezla 1,2 miliona električnih i 5,2 miliona običnih bicikala, prema podacima EU agencije Eurostat.
Samo električni: Njemački automobilski div odustaje od prodaje benzinaca i dizelaša na bitnom tržištu
Marx.ba Od 2035. u Evropskoj uniji bi se trebala dopustiti prodaja isključivo električnih automobila. U Norveškoj je vlada puno stroža i od 2025. će se moći prodavati samo automobili s nultom emisijom. Volkswagen ide korak unaprijed i prekida prodaju modela s benzinskim i dizelskim motorima već od iduće 2024. godine. Odluka se poklopila sa 75. godišnjicom marke u Norveškoj. Naime, od 1948. Moller Mobility Groupa uvozi vozila kompanije sa sjedištem u Wolfsburgu u ovu skandinavsku zemlju. U Norveškoj električni automobili već čine više od 80 posto novih registracija. S 12 posto, Volkswagen ima drugi najveći tržišni udio. Ispred proizvođača automobila iz Wolfsburga je samo Tesla s 21 posto, piše HAK. Što se tiče modela vozila, VW je također na drugom mjestu sa svojim električnim SUV-om ID.4. Samo je Tesla Model Y prodan u više primjeraka tokom septembra u Norveškoj. Ipak, postoji opasnost od kineskih proizvođača, koji često prvo ulaze na evropsko tržište upravo u Norveškoj i Skandinaviji. Zato je Volkswagen kupio udio u kineskom Xpengu te sada zajedno s novim partnerom razvija dva nova modela koji će proširiti električni portfelj marke 2026. godine.
Predviđanje Bernsteina: Bitcoin će dosegnuti 150 hiljada dolara do sredine 2025. godine
Marx.ba Cijena bitcoina dosegnut će 150 hiljada dolara do 2025. zahvaljujući nadolazećem halvingu i odobrenjima spot ETF-ova, objavio je Bernstein u svom izvještaju. Analitičari kripto jedinice upravitelja imovine vrijedne 691 milijarde dolara modelirali su buduću cijenu imovine na temelju graničnog troška proizvodnje za rudare. Bernstein u svom izvještaju ističe teoriju četverogodišnjeg ciklusa, ideju da se cijena bitcoina kreće u četverogodišnjim obrascima povezanim s njegovim rasporedom halvinga. Raspored smanjuje stopu inflacije bitcoina na pola jednom u 48 mjeseci. Procjenjuje se da će se sljedeći halving dogoditi u aprilu, smanjujući izdavanje sa 6,25 na 3,125 bitcoina po bloku. – U godini halvinga, kako se pritisak prodaje smanjuje za polovicu, svakim ciklusom nastaju novi katalizatori potražnje, što dovodi do novog proboja cijena koji signalizira početak novog cjenovnog ciklusa bitcoina, napisali su analitičari na čelu s Gautamom Chhuganijem. U prethodnim ciklusima bitcoin je dotakao vrhunac u cijenama koje su bile višestruko više od njegovih graničnih troškova proizvodnje, poput 5,5x u 2017. i 2,1x u 2021. godini. Sredinom 2025. istraživači očekuju da će cijena bitcoina nadmašiti 1,5 puta više od svojih graničnih troškova proizvodnje, što bi bilo 150 tisuća dolara. Granični trošak proizvodnje bitcoina je trošak najmanje učinkovitog rudara za proizvodnju bitcoina. Ovaj trošak raste sa svakim ciklusom, jer povećanje konkurentnosti rudara i bear market “ispire visokobudžetne neučinkovite rudare. – Primjećujemo uzorak bitcoina kao višekratnik graničnih troškova koji se sužavaju sa svakim ciklusom, navodi se u izvještaju. To je djelomično posljedica zakona velikih brojeva, što znači da će se povrat na bitcoin smanjiti kako kapitalizacija imovine postaje veća. Dok se prodaja na strani ponude smanjuje, Bernstein očekuje da će potražnja za bitcoinom porasti nakon vjerovatnog odobrenja spot ETF-a za bitcoin u SAD do početka januara. Do 2028. analitičari predviđaju da će se više od devet posto bitcoina u optjecaju održati unutar ETF-ova, te da će potražnja za ETF-ovima nakon halvinga nadmašiti ponudu rudara za šest do sedam puta na vrhuncu. – Bitcoin ETF-ovi dovesti će do novih tokova u imovinu i lako kupovanje putem brokerskih računa, savjetnika za bogatstvo itd., dodao je Chhugani. Neki analitičari predviđaju da bi i halving i odobrenje ETF-a potencijalno mogli naštetiti rudarskim kompanijama bitcoina. Iako prvi znači manje bitcoina generiranog za rudare, drugi bi mogao značiti da će institucije koje ulažu u dionice rudarskih tvrtki kao proxy za bitcoin, prodati svoje dionice kako bi kupile “pravu stvar”. Na pitanje o ovoj teoriji, Chhugani je odbacio takve zabrinutosti. – Većina pogleda na rudare pogrešna je jer niko ne pretpostavlja novi ciklus cijena, što bi povećalo prihode rudara u terminima denominiranim u dolarima. Imamo veliko uvjerenje da slijedi novi ciklus kojim će bitcoin doći do 150k predvođen krivuljama ponude i troškovima rudara kao što ističemo, izjavio je.
Hyundai: Osvježen i dinamičniji novi Tucson
Marx.ba Novi Hyundai Tucson pokazuje dinamičniji izgled koji utjelovljuje progresivnu viziju kompanijemobilnosti u budućnosti. Svoj evropski debi ovaj model trebao bi imati početkom 2024. godine, asama objava evropskih specifikacija će se desiti u skoroj budućnosti. Tucson kreće u novo poglavljesvog evropskog putovanja, a sa sobom nosi i obećanu stalnu izvrsnost, inovativnost i zadovoljstvokupaca. Novi Tucson nasljeđuje srž dizajnerskog jezika trenutnog modela „Parametričku dinamiku“ dok seistovremeno razvija s profinjenijom i uvjerljivijom estetikom. Prednja maska ima snažne, uglastelinije u rešetki hladnjaka, nadopunjene parametričkim skrivenim svjetlima poput dragulja.Branik i zaštitna obloga besprijekorno se protežu s jedne na drugu stranu, stvarajući dinamičan ivizualno snažan stav. Redizajnirane aluminijske felge dodatno naglašavaju dinamičnost automobilai poboljšavaju njegove ukupne proporcije. Zaštitna obloga nazad je horizontalno povećana iintegrisana u okvir branika te tako stvara utisak šireg međuosovinskog razmaka. Elegantan, krutioblik zadnjeg kraja neprimjetno nalikuje prednjem dijelu, dajući osjećaj stabilnosti i ravnoteže.Unutrašnjost novog Tucsona daje prednost prostranosti i praktičnosti, postignutoj horizontalnimdizajnom koji stvara osjećaj otvorenosti. Besprijekorna integracija naprednih tehnološkihelemenata osigurava skladan spoj funkcionalnosti i estetike. Prije dva desetljeća, model je ušao u segment SUV vozila u nastajanju i od tada se razvio u globalnibestseler. Njegova nepokolebljiva popularnost među europskim kupcima je nepogrešiva. Premaglobalnoj kompaniji za istraživanje automobilskog tržišta JATO Dynamics, Tucson je postaonajprodavaniji automobil u segmentu kompaktnih SUV vozila u Evropi 2022. godine. Zahvaljujućisvom profinjenom dizajnu, naprednoj tehnologiji i dokazanom uspjehu novi Tucson je spreman zanastavak svog putovanja kao globalni lider SUV segmenta. Utjelovljujući Hyundaijevu prepoznatljivu filozofiju dizajna takozvanu sportsku senzualnost Tucsonstoji kao vizualno remek djelo koje krasi SUV šarm i progresivan izgled koji savršeno odgovarasavremenom ukusu. Bilo da se radi o dugom putovanju, posjeti porodici ili slikovitoj vožnji kroz prirodu – odlazak na porodično putovanje zahtijeva automobil koji se neprimjetno uklapa u ritam svakodnevnog života. U potrazi za automobilskom izvrsnošću, Hyundai Tucson pojavljuje se kao pouzdan saputnik,dizajniran i pomno izrađen s kupcem u svojoj srži. Ovo je prvi djelomični redizajn ovog modela u tri godine. Cilj istog je poboljšana konkurentnostproizvoda četvrte generacije modela Tucson, koji je globalno lansiran 2020. godine. Novi Hyundai Tucson trenutno nije dostupan u prodaji, a u Bosni i Hercegovini ovaj osvježenimodel očekujemo u prvoj polovini naredne godine.
Veliko istraživanje: Potrošači sve više povezuju lično zdravlje i zdravlje planeta
Marx.ba Osim o svom zdravlju prilikom kupovinje hrane, potrošači sada aktivno razmišljaju i o okolišu, proizlazi iz istraživanja koje je za Tetra Pak proveo agencija za istraživanje tržišta IPSOS. Ovi ekološki osviješteni potrošači spremni su promijeniti svoje prehrambene navike kako bi zaštitili planet, otkrili su to podaci 15. izdanja godišnjeg izvještaja Tetra Pak Indexa 2023. Tržište zdrave hrane već je dobro etablirano, navodi se, što omogućuje potrošačima aktivno traženje proizvoda koji će imati pozitivan učinak na njihovu fizičku dobrobit. Ipak, većina njih sada ima pretežito holistički stav jer 70% ispitanika smatra da zdravi proizvodi ne bi trebali štetiti okolišu, dok je drugih 54% ispitanika spremno preuzeti odgovornost za planet i promijeniti svoje prehrambene navike kako bi pridonijeli boljem svijetu. Ovaj dvostruki fokus odražava se u sve većem broju potrošača koji svjesno smanjuju količinu mesa koju jedu, pri čemu je gotovo polovica svih potrošača izjavila kako smanjuju unos mesa ili ga potpuno isključuju. Izvještaj Tetra Pak Index, temeljen na anketi koju je u deset zemalja diljem širom provela globalna agencija za istraživanje tržišta IPSOS, otkrio je kako je ovaj trend smanjenja konzumiranja mesa globalni fenomen. Naime, 56% ispitanika navodi zdravstvene razloge za prihvaćanje fleksitarijanske, peskatarijanske, vegetarijanske ili veganske prehrane. Međutim, više od trećine ispitanika, njih 36%, posebno navodi brigu za okoliš kao svog primarnog motivatora. Također, izvještaj otkriva kako praktičnost više nije primaran faktor. U značajnoj promjeni dugo prevladavajućih stavova, 70% ispitanika bi žrtvovalo praktičnost za zdravije proizvode. Na težnju za zdravljem ne ni utječe porast troškova života, sa samo 17% ispitanika koji su spremni žrtvovati hranu i piće koji doprinose zdravlju u trenutnom ekonomskom okruženju. Očekuje se da će trend zaštite okoliša rasti jer se učinci klimatskih promjena osjećaju sve šire s potrošačima koji očekuju od proizvođača hrane da isporuče proizvode koji su i zdravi i održivi. – Rezultati ovogodišnjeg izvještaja Tetra Pak Index odražavaju smjer kojim smo krenuli u posljednjih nekoliko godina, a to je dekarbonizacija prehrambene industrije i činjenje prehrambenih sistema otpornijim i održivijim. U mnogim dijelovima svijeta ljudi se oslanjaju na proizvode kao što su mlijeko i sokovi za svoju dnevnu prehranu, stoga je ključno optimizirati njihov lanac vrijednosti s inovacijama u nabavi, pakiranju, preradi i distribuciji u čemu imamo aktivnu ulogu zajedno s našim korisnicima i dobavljačima, rekao je Adolfo Orive, predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke Tetra Pak. – Osim toga, uzimajući u obzir činjenicu kako će svijet trebati 60% više hrane do 2050. godine, mi ove napore nadopunjujemo tehnologijama koje mogu pomoći u istraživanju novih izvora prehrane – u rasponu od novih izvora hrane na biljnoj bazi do alternativnih proteina proizvedenih biomasom i preciznom fermentacijom. Oba su ova područja ključna za doprinos održivosti prehrambenog sustava, dodao je. Revolucionarne inovacije u prehrambenoj industriji mogu igrati snažnu ulogu podrške u isporuci proizvoda koji nisu samo ukusni, već i učinkoviti u korištenju resursa, ističe se u saopćenju. Dobra vijest je da su potrošači spremni prihvatiti inovacije koje poboljšavaju način na koji živimo i konzumiramo hranu, a 62% njih vjeruje da tehnologija ima ulogu u stvaranju održivije budućnosti. Istodobno, neki potrošači su zabrinuti da takve inovacije možda neće biti jednako prirodne kao svježa i neprocesirana hrana – stoga će ključno biti pronaći pravu ravnotežu. – Ovo područje se razvija prilično brzo te je teško predvidjeti kada i u kojoj mjeri će uspjeti. Međutim, samo kontinuiranim naporima i suradnjom kako bismo istražili svaku potencijalnu priliku, pronaći ćemo rješenja za trenutne izazove prehrambenog sistema, zaključuje Adolfo Orive. Tetra Pak Index, trenutno u svom 15. izdanju, godišnji je izvještaj usmjeren na pružanje uvida u globalne trendove i prilike koje oblikuju budućnost industrije hrane i pića. Istraživanje je obuhvatilo 5000 online intervjua tokom oktobra i novembra 2022. godine u sljedećih 10 zemalja: Brazil, Kina, Njemačka, Indija, Kenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.