Dolazi novo vrijeme: Otkrijte pet prednosti korištenja sunčeve energije u svom domu
Marx.ba Najnovije istraživanje sugerira kako je svijet vjerovatno došao do “tačke preokreta” kad je riječ o solarnoj energiji. Studiju su proveli Univerzitet Exeter i University College London, a ona je pokazala kako je velika vjerovatnost da će solarni fotonapon postati naš dominantan izvor energije prije 2050. godine. Iako postavljanje solarnih panela iziskuje veći trošak, ulaganje se za šest-sedam godina vrati, a evo pet glavnih razloga zbog kojih se ovaj pothvat itekako isplati. Imate obnovljiv izvor energije Korištenjem sunčeve energije dobivate neiscrpan izvor energije i ne ovisite o vanjskim dobavljačima. Uz to, pridonosite očuvanju Zemlje, s obzirom na to da se obnovljivi izvori energije smatraju jednim od ključnih faktora za spas planete. Naime, proizvodnja električne energije putem termoelektrana trenutno je najviše pojedinačno pridonosi globalnom zatopljenju. Procijenjena emisija ugljikova dioksida iz svjetske elektroprivrede je 10 milijardi tona godišnje. To rezultira povećanjem nivoa atmosferskog ugljikova dioksida na Zemlji, što pojačava učinak staklenika i pridonosi globalnom zagrijavanju. Zato se postupno ukidanje ugljena, nafte i plina u ovom sektoru smatra ključnim u pomaganju svijetu kako bi se izbjegle opasne razine klimatskih promjena. Pritom se u godišnjem izvještaju Međunarodne agencije za energiju procjenjuje da će obnovljivi izvori energije do 2025. godine preteći ugljen kao primarni izvor električne energije. Režije su manje Jedan od najprimamljivijih razloga za postavljanje solarnih panela svakako je zajamčena ušteda na računima. A ako imate višak električne energije, on će se isporučiti u mrežu odabranom opskrbljivaču te se taj višak troši ako je potrebna dodatna električna energija, primjerice noću ili kad je smanjena proizvodnja danju. Cijena nekretnine raste Još jedna prednost postavljanja solarnih panela na vaš krov je to što će oni u končanici povećati vrijednost nekretnine. Istraživanje koje je provela firma Zillow pokazalo je kako su se kuće sa solarnim panelima u SAD-u prodavale za otprilike 4% više od onih bez njih. Pritom valja napomenuti kako ne postoji dokazana povezanost između veličine solarne ploče i njenog povećanja vrijednosti nekretnine. Zato, kad birate solarni sistem za svoj dom, odaberite onaj koji će generirati optimalnu količinu energije za vaše domaćinstvo. Nema straha od poskupljenja S određenim energentima nikad niste u potpunosti sigurni kad je u pitanju variranje cijena ili pak dramatično poskupljenje. Zbog toga je u slučaju postavljanja solarnih panela, odnosno, korištenja solarne energije, velika prednost to što ne ovisite o tržištu i mijenjanju cijena. Održavanje je lako I na kraju, značajna prednost ovog sistema je ta što je održavanje solarnih panela vrlo jednostavno, a učestalost čišćenja ovisit će o nagibu panela te lokaciji vašeg objekta. Pritom vam je za čišćenje dovoljno vrtno crijevo i, po potrebi, puhalo za lišće, a možete unajmiti i profesionalca. Ako su paneli postavljeni vodoravno, prljavština će se više taložiti u odnosu na one koji imaju nagib, a njih će i kiša lakše čistiti, odnosno ispirati. Život u blizini šume ili unutar šume također može uzrokovati nakupljanje peludi i lišća koje ćete trebati čistiti. Kad je riječ o godišnjim dobima, jače snježne oborine u zimskim mjesecima zahtijevat će češće održavanje u odnosu na ostatak godine, pa imajte na umu da se paneli u prosjeku čiste od dva do četiri puta godišnje.
UN: Globalna proizvodnja ugljena će rasti do 2030. a nafte i plina do 2050.
Marx.ba Vlade planiraju proizvesti dvostruko veću količinu fosilnih goriva do 2030. što nikako nije u skladu s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 stepeni Celzijusa, kako je dogovoreno Pariškim klimatskim sporazumom. Prema izvještaju, koje su podržali Ujedinjeni narodi i koje je objavljeno ove sedmice, globalna proizvodnja ugljena nastavit će rasti do 2030., a proizvodnja nafte i plina najmanje do 2050. – Smatramo da mnoge vlade promiču fosilni plin kao bitno “prijelazno” gorivo, ali bez očitih planova da se kasnije udalje od njega, rekao je Ploy Achakulwisut, koji je glavni autor izvještaja i naučnik na Stockholmskom institutu za okoliš, prenosi Lider. Više od 80 istraživača s brojnih univerziteta, think-tankova i drugih istraživačkih organizacija u više od 30 zemalja doprinijelo je ovaj analizi. Njihovi nalazi pokazuju da proizvodnja ugljena, nafte i plina premašuje pariške granice za čak nevjerovatnih 460 posto. A razlika između klimatskih ciljeva i planova za vađenje fosilnih goriva ostala je uglavnom nepromijenjena od 2019., kada je prvi put kvantificirana. – Vlade doslovno udvostručuju proizvodnju fosilnih goriva a to stvara dvostruku nevolju za ljude i planet – rekao je generalni sekretar UN Antonio Guterres. Od 20 velikih proizvođača fosilnih goriva, samo tri pariške potpisnice, Norveška, Velika Britanija i Njemačka, planiraju smanjiti proizvodnju, dok se druge potpisnice još uvijek nisu izjasnile niti donijele odluke koje bi pokazale šta smjeraju. Također, nitko se nije obavezao smanjiti proizvodnju ugljena, nafte i plina u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 1,5°C. – Ne možemo se pozabaviti klimatskom katastrofom bez rješavanja njenog temeljnog uzroka a to je ovisnosti o fosilnim gorivima, rekao je Guterres. Za tri sedmice svjetski će se čelnici sastati u Dubaiju na 28. konferenciji Ujedinjenih naroda (COP 28) kako bi raspravljali o tome kako globalnu ekonomiju odviknuti od fosilnih goriva. Mnogi predstavnici zemalja, uključujući one iz ranjivih otočnih država, tražit će dogovor o postupnom ukidanju fosilnih goriva. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji će biti domaćini ovogodišnjeg summita o klimi i Evropska unija također pripadaju ovoj grupi, ali su signalizirali svoju podršku samo ako u dogovoru bude uključeno “nesmanjeno”. To znači da će planovi za dekarbonizaciju omogućiti široku primjenu hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), tehnologije koja, u teoriji, sigurno pohranjuje emisije, ali je trenutno komercijalno nedostupna i oštro je kritizirana kao neodrživa. Ova kritika ponovljena je i u ovom izvještaju. Vladini klimatski putevi pretpostavljaju da će do sredine stoljeća 7,3 milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje biti “hvatano”, pohranjeno u šumama ili novim tehnologijama za smanjenje ugljičnog dioksida (CDR). No, izvještaj navodi da je 80 posto svih pilot projekata skladištenja ugljika u proteklih 30 godina bilo neuspješno, što iznosi samo 10 miliona tona uhvaćenog CO2, što čini nešto više od 0,1 posto navedenih ciljeva. – S obzirom na rizike i neizvjesnosti sistema za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida i uklanjanja ugljičnog dioksida, zemlje bi trebale težiti gotovo potpunom postupnom ukidanju proizvodnje i upotrebe ugljena do 2040. i kombiniranom smanjenju proizvodnje i uporabe nafte i plina za tri četvrtine do 2050. najmanje na nivou 2020., napisali su autori izvješća. Na summitu o klimi u Glasgowu (COP26) 2021., vlade su se obavezale ubrzati napore prema “postupnom smanjenju nesmanjene energije ugljena i postupnom ukidanju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva”, ali se nisu složile oko proizvodnje svih fosilnih goriva. – COP28 bi mogao biti ključni trenutak u kojem se vlade konačno obavežu na postupno ukidanje svih fosilnih goriva, rekao je Michael Lazarus, glavni autor izvještaja i direktor SEI-ja.
Autoceste FBiH: Gradit će se solarne elektrane duž koridora Vc
Marx.ba Autoceste FBiH raspisale su javni poziv za izradu studije o mogućnostima izgradnje solarnih elektrana na koridoru Vc. Dokument treba sadržavati prijedlog PV tehnologije, procjenu potrebnih ulaganja i analizu isplativosti. Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH planira postaviti solarne panele duž autoputa i proizvoditi električnu energiju za vlastitu potrošnju. To je pionirski korak za regiju Jugoistočne Evrope, kojem je prethodio sličan potez slovenske kompanije za upravljanje cestama u julu. Namjera Autocesta Federacije BiH uklapa se u širenje proizvodnje električne energije za vlastite potrebe u regiji, ali i u trend koji se u posljednje vrijeme pojavio, da se solarni paneli postavljaju na mjestima koja nemaju drugu namjenu. Sve je veći broj agrosolarnih projekata i investicija u fotonapon na branama, uz željezničke pruge ili na parkiralištima širom regije i Evrope, izvještava Balkan Energy News. Kako navode iz Autocesta FBiH, glavni pokretač projekta je činjenica da cijene električne energije imaju uzlazni trend, dok je solarna energija jedan od najjeftinijih energenata. S obzirom da instalacija PV sistema zahtijeva velike površine, a najbolje rezultate daje ako se radi u blizini mjesta potrošnje, studija treba ispitati tehnologije i predložiti rješenja za solarne elektrane na postojećim i budućim dionicama koridora Vc, navelo je preduzeće. Prema podacima iz 2019. godine, potrošnja električne energije na koridoru Vc bila je oko 8.500 MWh uz godišnji račun od oko 1,5 miliona KM. Autoceste FBiH ističu da bi korištenje solarnih panela moglo pretvoriti ceste u ogromne generatore energije. Nekoliko projekata u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj već je pokazalo da se fotonaponski sistemi mogu koristiti za proizvodnju električne energije za odmorišta, ceste i tunele. Veliki potencijal za proizvodnju električne energije imaju fotonaponski sistemu na zvučnim barijerama, odlagališta iskopanog materijala od cestogradnje te zemljište koje nije predviđeno za izgradnju autoceste. Studija bi također trebala ispitati slučaj postavljanja punjača za električna vozila i osnivanje energetske zadruge na koridoru Vc, kažu u preduzeću. Rok za dostavu ponuda je 20. novembar, a procijenjena vrijednost nabavke je 146.260 KM, prenosi Solarno.net.
Startup Releaf: Prvi je svjetski proizvođač papirne ambalaže od opalog lišća
Marx.ba Ukrajinski startup Releaf prvi je svetski proizvođač papirne ambalaže od opalog lišća. Kompanija obrađuje lišće koje prikupljaju lokalne vlasti gradova – koje bi obično bilo ostavljeno da se razloži – i pretvara ga u celulozu i papir za industriju ambalaže. Releaf ima cilj da ponudi održivu zamjenu za papir od celuloze, čime se smanjuju stope sječe šuma, smanjuju emisije ugljenika i pomaže gradovima u zbrinjavanju sezonskog zelenog otpada. Tehnologija je postignuta nakon dvije godine testiranja, uz podršku partnerstava i finansiranja od strane WWF-a i Canopy Planet. Nakon širenja proizvodnje, kompanija sada sarađuje s poznatim preduzećima iz maloprodaje i kozmetičke industrije, uključujući L’Oreal, Samsung, Schneider Electric, Chanel i Weleda. Releaf papir se proizvodi kroz četvorostepeni proces. Prvo, gradske vlasti sakupljaju opalo lišće i prevoze ga do fabrika za preradu. Kako bi se osiguralo očuvanje ekosistema i formiranje površinskog sloja zemlje, Releaf ne sakuplja lišće iz šuma. Nakon što stignu u fabriku za preradu, listovi se čiste i obrađuju, pri čemu se vlakna izdvajaju iz sirovina da bi kasnije formirala osnovu papira Releaf. Zatim se vlakna peru kako bi se uklonile strane strukture i usitnile. Na kraju, vlaknasta celuloza se miješa sa biološkim filerima prije nego što se obradi u čvrstu podlogu i osuši u rolnama papira. Ukrajinski startup tvrdi da ovaj proces proizvodnje papira generiše 78 posto manje emisija ugljenika u poređenju sa tradicionalnom proizvodnjom papira od drveta. Osim toga, 17 stabala se sačuva po toni celuloze napravljene od otpalog lišća. Releaf također tvrdi da ovaj proces troši 15 puta manje vode i trostruko manje električne energije u poređenju s tradicionalnom proizvodnjom papira od drveta. Kompanija i sama koristi svoj papir da bi proizvela Releaf vreće, sa maksimalnim mjesečnim kapacitetom proizvodnje od deset miliona komada. Papir također koriste i druge kompanije za proizvodnju različitih drugih proizvoda za pakovanje, kao što su tacne za jaja, ambalaža za hranu, kartonske ploče od talasastog papira. Startup je nedavno osvojio nagradu za “Alternativne materijale” na takmičenju Packaging Startup Awards tokom London Packaging Weeka. – Pobeda Releaf Papera u kategoriji Alternativni materijali potvrđuje naš status kao prvog svjetskog proizvođača papira dobijenog iz opalog lišća. Ovo prestižno priznanje prepoznaje našu posvećenost revolucionarnim materijalima za ambalažu i naše neumorno nastojanje da pronađemo održiva rješenja koja mijenjaju pejzaž industrije, rekao je suosnivač Valentin Frečka.
Rezultat istraživanja: Električna vozila voze se manje od automobila na naftu
Marx.ba Ono što je dobro za General Motors, dobro je i za Ameriku, znao je reći Charles Wilson u vrijeme dok je predsjedavao korporacijom. Za galone potrošene nafte tada se nije pitalo, ali sad se vremena ubrzano mijenjaju. Električni automobili istiskuju one na benzin i dizel, no čini se da to nije jedina vijest. Izgleda da njihovi vlasnici u njima prevaljuju bitno manju kilometražu. Takav je barem zaključak dosad najvećeg istraživanja vozačkih navika vlasnika elektromobila koju objavljuje časopis Joule. Ti podaci proturječe očekivanjima proizvođača i regulatornih tijela poput Agencije za zaštitu okoliša (EPA) koji su smatrali da po pitanju pređenih kilometara nema bitnih razlika između električnih vozila i onih pogonjenih naftnim derivatima. Novo istraživanje dovodi u pitanje tu pretpostavku i sugerira da možda precjenjujemo uštede emisija iz električnih vozila. Studija o prijeđenoj kilometraži električnih vozila koju su proveli istraživači Sveučilišta Univerziteta Washington i američkog Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju (NREL) zbrojila je podatke brojača kilometara za 12,9 miliona automobila i 11,9 miliona SUV vozila između 2016. i 2022. Pokazalo se da su BEV automobili godišnje odvozili 7.000 kilometara manje od “naftaša”. Pritom su električni automobili putovali 11. 530 kilometara, a oni na benzin 18.736 km – električni SUV-ovi prevalili bi godišnje 17.038 km, dok su oni na naftu putovali 20.833 kilometara. – Ljudi pretpostavljaju da je kupovina električnog vozila dobra za okoliš, i općenito jest, ali utjecaj se povećava s kilometražom, kažu autori studije koja jasno pokazuje da ih trenutna generacija vlasnika električnih vozila ne koristi toliko koliko automobile na naftne derivate. – Za maksimalni učinak potrebni su nam vozači s najvećom kilometražom za upravljačem EV-a, a ne vozači s malom kilometražom, poručili su. Iako to nije u fokusu studije, istraživači spominju i moguće faktore koji su utjecali na rezultate studije, od manjka infrastrukture za punjenje koja ograničava putovanja na veće udaljenosti, do činjenice da, barem u SAD, vlasnici električnih automobila često posjeduju više vozila i očito raspoređuju svoje godišnje kilometre na svako od njih, što rezultira manjom ukupnom kilometražom na električnom vozilu koja se koriste na kraćim relacijama, odnosno za gradsku i lokalnu vožnju.
Renault najavljuje revoluciju: Pripremaju elektromotor bez rijetkih zemnih metala
Marx.ba Renault najavljuje revoluciju u području elektromotora svojim modelom E7A, koji će biti snažniji, kompaktniji te u potpunosti lišen rijetkih zemnih metala. Početak proizvodnje očekuje se 2027. godine Oslanjajući se na vlastitu stručnost u području elektromotora, koje je u automobilski sektor uvela 2012. godine, Renault Grupa načinila je sljedeći korak i konstruirala novi motor, jedinstven u svijetu. Taj je novi motor još snažniji i učinkovitiji te ne upotrebljava rijetke zemne metale, pa je i ekološki prihvatljiviji od postojeće generacije. Saradnja između proizvođača automobila Renault i proizvođača tehničke opreme Valeo, koja traje od 2021. godine, u kratkom je vremenu prerasla u saradnju na razvoju motora. Svaka je kompanija osigurala jedan ključni dio u ovom projektu, pa je tako Renault Grupa zadužena za rotor, a Valeo za stator. U ovim trenucima Renault Grupa i Valeo prilagođavaju koncept tehnološki naprednog elektromotora E7A. Ovdje je riječ o trećoj generaciji motora, pod nazivom E7A, razvijenoj u saradnji s kompanijom Valeo – stručnjakom u području statora. Rijetke zemne metale, korištene u trajnim magnetima motora, ovaj sistem zamjenjuje namotajima na rotoru, čime se smanjuje ukupni ugljični otisak njihove proizvodnje za 30%. Upotrebom rotorskih namota umjesto trajnih magneta, Renault poboljšava snagu motora, osigurava vlastiti opskrbni lanac te smanjuje ovisnost o zemljama koje proizvode rijetke zemne metale i magnete. Arhitektura motora E7A čini ga 3% kompaktnijim i jednako snažnim u odnosu na motore koji se trenutno ugrađuju u Megane E-Tech electric i novi Scenic E-Tech electric. Motori generacije E7A omogućit će i prelazak njihovih automobila s 400-voltne na 800-voltnu tehnologiju, pa će samim tim i baterije vozila biti moguće brže napuniti. Planirana izlazna snaga tog elektromotora je 200 kW (268 KS). Zasad se još uvijek radi na razvoju cijelog sklopa, a službeno predstavljanje očekuje se u 2027. godine, kada bi mogla započeti i serijska proizvodnja.
Službeno usvojeni Evropski standardi za izvještavanje o održivosti
Marx.ba Nakon što je u subotu, 21. oktobra istekao rok za ulaganje prigovora Vijeća Evropske unije, prvih 12 ESRS standarda i službeno je usvojeno, a u primjenu će ući 1. januara 2024. godine. Zastupnici u Evropskom parlamentu su podržali usvajanje Evropskih standarda za izvještavanje održivosti (ESRS) nakon što je grupa europarlamentaraca pokrenula inicijativu za njihovo odgađanje i/ili ublažavanje. U prvoj godini obavezu izvještavanja imat će trenutni obveznici Direktive o nefinansijskom izvještavanju (NFRD), a postepeno bi se trebala proširiti na ukupno 50.000 obveznika Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Važna vijest za obveznike korporativnog izvještavanja o održivosti je i odluka Evropske komisije o odgodi usvajanja sektorskih standarda i pravila izvještavanja za velike ne-EU kompanije koje posluju u Evropskoj uniji koji su trebali biti objavljeni u junu 2024. godine za dvije godine kako bi se kompanije mogle bolje pripremiti za primjenu prvog seta ESRS-a. Kao dio svog radnog plana za 2024. godinu kojim između ostalog želi rasteretiti obaveze korporativnog izvještavanja o održivosti, Evropska komisija je 17. oktobra usvojila i najavljene izmjene računovodstvene direktive kojima bi se trebali prilagoditi kriteriji o veličini kompanija kako bi se za 25 posto smanjilo opterećenje kompanija. Javnosti je do 28. novembra omogućeno dostavljanje mišljenja, a službeno usvajanje se očekuje do kraja godine.
Ulaganje sa svrhom: Grijat će se viškom topline iz podatkovnih centara
Marx.ba Vlasti Velike Britanije objavile su da će uložiti ukupno 65 miliona funti u pet projekata koji se bave “zelenim” načinima grijanja. Među njima je i jedan projekt, čiji je cilj u hiljade britanskih domova dovesti toplinu, koja se kao višak izbacuje iz računarskih podatkovnih centara u blizini. Bit će to prvi takav veliki projekt u toj zemlji, a samo će njega nacionalni proračun subvencionirati s 39 miliona funti. Iz servera u radijatore Projekt recikliranja viška topline iz podatkovnih centara osmislila je londonska kompanija Old Oak and Park Royal Development Corporation, a planiraju ga realizirati u tri londonska okruga na sjeverozapadu grada (Hammersmith and Fulham, Brent i Ealing). Tamo će se otpadnom toplinskom energijom iz računarskih sistema podatkovnih centara u budućnosti grijati gotovo 10.000 novih stanova, kao i 250.000 m2 poslovnih prostora te jedna lokalna bolnica. Riječ je o niskougljičnom sistemu grijanja, koji će spojenim domaćinstvima biti relativno jeftin, a pomoći će i vladajućima postići ciljeve neto nulte emisije stakleničkih plinova, što oni u planu imaju učiniti do 2050. godine. Tehničke pojedinosti projekta za sada nisu objavljene, ali su dostupni osnovni podaci, piše Bug. Projekt tako ima cilj isporučivati 95 GWh toplinske energije, a bit će proveden kroz pet faza, od 2026. do 2040. godine, tokom kojih će biti izgrađeno cijelo novo naselje Old Oak. Osnova sistemaa bit će predvidiva toplinska energija, koja dolazi iz lokalnih podatkovnih centara, u obliku vode zagrijane na 20 do 35°C. Umjesto da se višak topline ispušta u okoliš, bit će preusmjeren plastičnom mrežom toplovoda u niz lokalnih energana. Tamo će ulaziti u dizalice topline, koje će temperaturu podizati na onu potrebnu za napajanje niskotemperaturne toplinske mreže. Dalje će se tako zagrijana voda provoditi klasičnim metalnim cijevima do radijatora u zgradama. Umjesto plinskih bojlera Pojašnjeno je i da će nove toplinske mreže dovoditi energiju u rezidencijalne i poslovne prostore pomoću toplinskih pumpi i iz velikih centralnih izvora. To će eliminirati višak štetnih emisija, kroz dokidanje potrebe za instalacijom pojedinačnih sistema grijanja, najčešće pogonjenih plinskim bojlerima. Prelazak na “zelena” rješenja u grijanju ima značajan učinak na ugljičnu bilancu Ujedinjenog Kraljevstva, jer čak oko 30% ukupnih emisija te zemlje dolazi upravo od grijanja zgrada. Drugi po veličini, od pet odobrenih projekata za sufinansiranje, bit će projekt Univerziteta Lancaster, koje će 21 milion funti također uložiti u svoju toplinsku mrežu, čineći je niskougljičnom. Projekt je u skladu s planom univerziteta o ugljičnoj neutralnosti, a uključivat će ugradnju velike dizalice topline, pogonjene obnovljivim izvorima energije (novom sunčanom elektranom i postojećom vjetroturbinom u vlasništvu istog univerziteta). – Grijanje domova otpadnom toplinom iz tehnologije pogled je u budućnost – i pokazuje koliko ova zemlja može biti inovativna kada je u pitanju smanjenje emisija ugljika. Ovih 65 miliona funti koje smo dodijelili pomoći će u širenju ovog uspjeha širom zemlje, uvođenjem inovativnog grijanja s niskim ugljičnim otiskom, kako bi se smanjili računi za energiju i ostvario naš neto nulti cilj, poručio je britanski ministar energetske efikasnosti i zelenih finansija, Lord Callanan.
Koje nacije Evropskoj uniji bacaju najmanje hrane, a gdje u smeću završi najviše
Marx.ba U prosjeku, na nivou Evropske unije, godišnje se baci 131 kilogram hrane po stanovniku. Prema posljednjim istraživanjima, u tom smislu su najodgovorniji Slovenci, koji odbace “svega” 68 kilograma hrane po stanovniku, a odmah slijede Hrvati, sa 71 kilogramom bačene hrane. Zemlje u kojima se također, koliko-toliko, vodi računa o bacanju hrane jesu: Slovačka (83 kg), Bugarska (86 kg) i Švedska (87 kg), a kako se ljestvica penje naviše, idu Španija, Češka, Mađarska, Poljska, Finska, Estonija, Njemačka, Francuska, Austrija, Litvanija, Latvija, Italija, Luksemburg, Malta, Irska, Nizozemska, Portugal, Grčka, Danska, Belgija… Najviše hrane bacaju građani Kipra, čak 397 kilograma bačene hrane po stanovniku. Inače, porazan je podatak da svake godine na globalnom nivou više od trećine proizvedene hrane, približno 2,5 milijardi tona, završi u smeću. Jedna trećina ovog gubitka dešava se u proizvodnji, a ukupna vrijednost izgubljene hrane iznosi 230 milijardi dolara, procjena je Boston Consulting Group-a. S druge strane, razmjere globalne krize gladi i neuhranjenosti su sve veće. Prema podacima World Food Programme (WFP), u svijetu se više od 345 miliona ljudi suočava sa visokim stepenom nesigurnosti u dostupnosti hrane u 2023. godini, što je više nego duplo od broja za 2020. WFP ističe da ovo predstavlja frapantan rast od čak 200 miliona ljudi u odnosu na period prije pandemije koronavirusa. Prema pisanju Greenly Earth-a, očekuje se da će nivo bačene hrane na globalnom nivou porasti za još jednu trećinu do 2030. godine.
Očuvanje šuma: Novi pristup vrednovanju karbonskih kredita
Marx.ba Revolucionaran pristup vrednovanju potencijala za skladištenje ugljenika u prirodnim staništima je nastao, nudeći spasonosnu ruku za očuvanje šuma i obnavljanje povjerenja u karbonske kredite. Tradicionalne metode određivanja cijene karbonskih kredita za projekte očuvanja šuma su podvrgnute ozbiljnom ispitivanju, izazivajući krizu povjerenja na tržištima ugljenika. Ova nesigurnost je ometala borbu protiv klimatskih promjena i ometala ključne investicije u zaštitu tropskih šuma. Tim naučnika sa Univerziteta u Kembridžu predvodi ekipu koja je predstavila pouzdaniji i transparentniji način procjene koristi od skladištenja ugljenika usljed očuvanja šuma. Njihov pristup, detaljno opisan u časopisu Nature Climate Change, ne samo ističe važnost tropskih šuma za biodiverzitet, već ih i pozicionira kao ekonomičnije rješenje za balansiranje emisija u poređenju sa konvencionalnim tehnologijama za hvatanje i skladištenje ugljenika. Novi metod podsjeća na ugovor o zakupu. Karbonski krediti se dodjeljuju projektima tropskih šuma na osnovu njihovog predviđenog vremena skladištenja ugljenika. Ova front-end procjena znači da zaštita više drveća odmah rezultira smanjenjem ispuštanja ugljenika u atmosferu. Pesimističke procjene o tome kada bi skladišteni ugljenik mogao biti oslobođen osiguravaju da broj izdatih kredita ostane konzervativan. Tehnologija daljinskog nadgledanja omogućava praćenje, a ako projekti postižu bolje rezultate od očekivanih, mogu biti nagrađeni dodatnim kreditima. Ova plaćanja pružaju podsticaj lokalnim zajednicama da sačuvaju svoje šume nudeći alternativne izvore prihoda koji ne uključuju seču drveća. Ovaj pristup takođe razmatra buduće uplate, podstičući dugoročno očuvanje šuma. Za razliku od trenutnog sistema koji prenosi teret očuvanja na buduće generacije bez kompenzacije za izgubljene izvore prihoda, ovaj inovativni pristup ima za cilj da riješi ove izazove. Pored toga, omogućava direktno poređenje različitih tipova projekata zaštite, povezujući jaz između tehnoloških i prirodnih rješenja za hvatanje ugljenika. Tropske šume igraju ključnu ulogu u smanjenju globalnog zagrijevanja tako što hvataju ugljen-dioksid, ali njihova nepostojanost usljed različitih prijetnji, uključujući ljudsku sječu, odvratila je investitore. Međutim, ovaj metod, nazvan “Permanent Additional Carbon Tonne” (PACT) računovodstvo, razvijen od strane naučnika sa Univerziteta u Kembridžu i Univerziteta u Eksteru i Londonske škole za ekonomiju, nudi pouzdan i fleksibilan pristup za vrednovanje prirodnih rješenja. Koristi od prirodnih karbonskih rješenja su trenutno značajno potcijenjene na tržištu, ali PACT računovodstvo ima za cilj da eliminiše nesigurnosti, prema riječima Anila Madhavapeddija, profesora na Odeljenju za računarstvo i tehnologiju na Univerzitetu u Kembridžu. Ovaj pristup ne samo što rješava tržišne probleme, već bi mogao privući preko potrebne investicije u borbi protiv klimatskih promjena. Zaštita tropskih šuma je ključna za planetu jer pomaže u ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju biodiverziteta i podržavanju izvora prihoda lokalnih zajednica. Kako Andrew Balmford, profesor na Univerzitetu u Kembridžu, ističe, karbonske finansije omogućavaju bogatim nacijama da podrže ruralne zajednice u tropskim područjima i unaprijede korištenje zemlje bez sječe šuma. U svijetu u kojem 30% obaveza o nula-emisiji zavisi od boljeg upravljanja ugljenikom u prirodi, inovativni metodi poput PACT računovodstva mogu donijeti revoluciju. Iako postoje alternativne opcije za investiciju u karbonske kredite, kao što su tehnologije za duboko skladištenje ugljenika, one dolaze sa većim troškovima i ne doprinose očuvanju vitalnih prirodnih staništa. Istraživanje koje stoji iza PACT računovodstva je uglavnom finansirala Tezos Fondacija i sprovela ga je Cambridge Centar za karbonske kredite.