Očuvanje šuma: Novi pristup vrednovanju karbonskih kredita
Marx.ba Revolucionaran pristup vrednovanju potencijala za skladištenje ugljenika u prirodnim staništima je nastao, nudeći spasonosnu ruku za očuvanje šuma i obnavljanje povjerenja u karbonske kredite. Tradicionalne metode određivanja cijene karbonskih kredita za projekte očuvanja šuma su podvrgnute ozbiljnom ispitivanju, izazivajući krizu povjerenja na tržištima ugljenika. Ova nesigurnost je ometala borbu protiv klimatskih promjena i ometala ključne investicije u zaštitu tropskih šuma. Tim naučnika sa Univerziteta u Kembridžu predvodi ekipu koja je predstavila pouzdaniji i transparentniji način procjene koristi od skladištenja ugljenika usljed očuvanja šuma. Njihov pristup, detaljno opisan u časopisu Nature Climate Change, ne samo ističe važnost tropskih šuma za biodiverzitet, već ih i pozicionira kao ekonomičnije rješenje za balansiranje emisija u poređenju sa konvencionalnim tehnologijama za hvatanje i skladištenje ugljenika. Novi metod podsjeća na ugovor o zakupu. Karbonski krediti se dodjeljuju projektima tropskih šuma na osnovu njihovog predviđenog vremena skladištenja ugljenika. Ova front-end procjena znači da zaštita više drveća odmah rezultira smanjenjem ispuštanja ugljenika u atmosferu. Pesimističke procjene o tome kada bi skladišteni ugljenik mogao biti oslobođen osiguravaju da broj izdatih kredita ostane konzervativan. Tehnologija daljinskog nadgledanja omogućava praćenje, a ako projekti postižu bolje rezultate od očekivanih, mogu biti nagrađeni dodatnim kreditima. Ova plaćanja pružaju podsticaj lokalnim zajednicama da sačuvaju svoje šume nudeći alternativne izvore prihoda koji ne uključuju seču drveća. Ovaj pristup takođe razmatra buduće uplate, podstičući dugoročno očuvanje šuma. Za razliku od trenutnog sistema koji prenosi teret očuvanja na buduće generacije bez kompenzacije za izgubljene izvore prihoda, ovaj inovativni pristup ima za cilj da riješi ove izazove. Pored toga, omogućava direktno poređenje različitih tipova projekata zaštite, povezujući jaz između tehnoloških i prirodnih rješenja za hvatanje ugljenika. Tropske šume igraju ključnu ulogu u smanjenju globalnog zagrijevanja tako što hvataju ugljen-dioksid, ali njihova nepostojanost usljed različitih prijetnji, uključujući ljudsku sječu, odvratila je investitore. Međutim, ovaj metod, nazvan “Permanent Additional Carbon Tonne” (PACT) računovodstvo, razvijen od strane naučnika sa Univerziteta u Kembridžu i Univerziteta u Eksteru i Londonske škole za ekonomiju, nudi pouzdan i fleksibilan pristup za vrednovanje prirodnih rješenja. Koristi od prirodnih karbonskih rješenja su trenutno značajno potcijenjene na tržištu, ali PACT računovodstvo ima za cilj da eliminiše nesigurnosti, prema riječima Anila Madhavapeddija, profesora na Odeljenju za računarstvo i tehnologiju na Univerzitetu u Kembridžu. Ovaj pristup ne samo što rješava tržišne probleme, već bi mogao privući preko potrebne investicije u borbi protiv klimatskih promjena. Zaštita tropskih šuma je ključna za planetu jer pomaže u ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju biodiverziteta i podržavanju izvora prihoda lokalnih zajednica. Kako Andrew Balmford, profesor na Univerzitetu u Kembridžu, ističe, karbonske finansije omogućavaju bogatim nacijama da podrže ruralne zajednice u tropskim područjima i unaprijede korištenje zemlje bez sječe šuma. U svijetu u kojem 30% obaveza o nula-emisiji zavisi od boljeg upravljanja ugljenikom u prirodi, inovativni metodi poput PACT računovodstva mogu donijeti revoluciju. Iako postoje alternativne opcije za investiciju u karbonske kredite, kao što su tehnologije za duboko skladištenje ugljenika, one dolaze sa većim troškovima i ne doprinose očuvanju vitalnih prirodnih staništa. Istraživanje koje stoji iza PACT računovodstva je uglavnom finansirala Tezos Fondacija i sprovela ga je Cambridge Centar za karbonske kredite.
Svaka industrija ima koristi od zelene energije: Do 2050. upotreba struje bit će utrostručena
Marx.ba Jasno je da gotovo sve kompanije i industrije teže da doprinesu smanjenju štetnih utjecaja po okolinu, ali je pitanje koliko su spremne da podnesu određene žrtve, odnosno da zaista transformišu svoje poslovanje. Energenti su, posebno u proteklih nekoliko godina, u fokusu i građana i poslovnog svijeta – kako zbog viših cijena i stvaranja zaliha, tako i zbog pitanja klime i održivosti. Zemlje Evrope su naučile važne lekcije u prethodnom periodu i odlučile da intenzivnije rade na pitanju zelene tranzicije. Evropski parlament, recimo, ide u tom smjeru da udio energije iz obnovljivih izvora – u konačnoj potrošnji energije u EU – do 2030. mora biti uvećan na 42,5 %, a teži se udjelu od čak 45 procenata. Ljudi uglavnom nisu svjesni energije koju troše, niti njene količine. Stoga, prvi korak ka postizanju održivih ciljeva jeste mjerenje. Ovaj korak bi, ujedno, trebalo što pre implementirati, jer procjene kažu da će se potrošnja električne energije naglo povećavati u budućnosti. Analitička kuća “McKinsey” globalno procjenjuje utrostručenje potrošnje električne energije do 2050. zbog povećanja životnog standarda. Tu se misli na, primjerice, daljnje postavljanje klima uređaja u stanove i poslovne objekte te iznimno velikog broja novih punionica za električne automobile u privatnim i javnim zgradama i slično.
Tamo gdje se diše punim plućima: Pet gradova s najčistijim vazduhom u Evropi
Marx.ba Zagađenje vazduha, nažalost, veliki je problem mnogih svetskih metropola, a i sami to možemo osjetiti na ovim našim prostorima. Neki gradovi u svijetu suvrlo zagađeni, a kvalitet vazduha u njima predstavlja zdravstveni rizik i za lokalno stanovništvo i za turiste. Međutim, neki veliki gradovi još uvijek se mogu pohvaliti čistim vazduhom zbog zelenijeg okruženja i strožih ekoloških propisa. Takve gradove volimo da posjećujemo, a prema portalu thetravel.com, ovo je pet velikih gradova u Evropi u kojima je vazduh najboljeg kvaliteta. 5. Geteborg (Švedska) Geteborg je drugi grad po velikičini u Švedskoj, a nalazi se na zapadnoj obali ove zemlje. Grad ima nisku gustinu naseljenosti, što pomaže održavanju vazduha umereno čistim i sigurnim za udisanje. Ostali faktori, kao što je vazduh sa zapadne obale, brojni parkovi i vrtovi, drveće na avenijama i zakoni o zaštiti životne sredine, pomažu u održavanju kvaliteta vazduha u Geteborgu na najvišem mogućem nivou. 4. Cirih (Švicarska) Cirih je slikovit grad na sjevernoj strani ciriškog jezera u Švicarskoj i najveći je grad u zemlji. Grad, osim svoje ljepote koja odmah upada u oči, glavno je finansijsko središte u srcu Evrope i najpoznatiji grad u zemlji. Cirih je već nekoliko decenija na spisku gradova s najčišćim vazduhom na svijetu. Dok turisti hrle kako bi vidjeli eleganciju grada, kvalitet vazduha donosi samo dodatni benefit. 3. Helsinki (Finska) Glavni i najveći finski grad također je i društveno, kulturno i političko središte zemlje. Vazduh u Helsinkiju je čist, pogodan za udisanje i smatra se jednim od najsigurnijih na svijetu za ljude. Za ovakav kvalitet vazduha dijelom su zaslužne mnoge šume koje okružuju zemlju. Helsinki je također jedan od najugodnijih gradova za život na svijetu, a kvalitet vazduha je sigurno jedan od faktora koji ljudi uzimaju u obzir kada odlučuju da li će živjeti u njemu. 2. Beč (Austrija) Beč je veliki, ima oko 2 miliona stanovnika, ali to ga nije spriječilo da bude jedan od gradova s najčištijim vazduhom na svijetu. Grad se još uvijek može pohvaliti impresivnim indeksom kvaliteta vazduha, koji se smatra prilično sigurnim za lokalno stanovništvo i turiste. Osim što je jedan od gradova s najčistijim vazduhom na svijetu, Beč je poznat i kao jedna od najljepših prijestonica, grad s najvećim božićnim sajmom na svijetu i grad prepun svjetski poznatih muzeja poput Albertine. 1. Rejkjavik (Island) Uprkos tome što je najveći grad na Islandu i mjesto u kojem se dešava najviše različitih događaja, Rejkjavik ostaje jedan od najsigurnijih gradova na svijetu za duboko disanje bez straha da će vam pluća biti kontaminirana zagađenjem. Rejkjavik je također jedan od najčistijih i najzelenijih gradova na planeti, što ga čini središtem globalnog turizma. Ako tražite ležeran i lijep grad s izuzetno kvalitetnim vazduhom, Rejkjavik je pravo mjesto za vas.
Mercedes-AMG GT V8 coupe ima preko 600 KS: Električna verzija će biti itekako jača
Marx.ba Novi Mercedesov GT coupe model s 4 vrata osvježen je u odnosu na prethodnu generaciju, a već se šuška i o daleko snažnijoj potpuno električnoj varijanti, koja bi se mogla pojaviti 2025. godine Mercedes je objavio dostupnost svog novog, u AMG-u dorađenog GT coupe modela s 4 vrata i moćnim V8 motorima. Mercedes-AMG GT coupe dolazi u dvije varijante, obje s četvero vrata i V8 motorima. Mercedes-AMG GT 63 4MATIC+, snage 585 KS i ubrzanja do 100 km/h za 3,4 sekunde, uz najvišu brzinu 300 km/h, košta početnih 168.000 eura. Još snažnija varijanta, GT 63 S 4MATIC+, donosi čak 639 KS, ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3,2 sekunde i najvišu brzinu od 315 km/h, a košta najmanje 185.000 eura (cijene su za njemačko tržište). U odnosu na prethodnu inačicu, ova donosi tek dvije veće promjene. Redizajniran je prednji kraj, što uključuje novu masku, rešetku i odbojnik, s naglašenijim otvorima za usis zraka. Druga značajna promjena tiče se unutrašnjosti, a uključuje elektrificirani krovni prozor te bežične punjače mobitela, ugrađene za korištenje kako na prednjim, tako i na stražnjim sjedalima. Tu su i standardno MBUX sučelje, 9-stepeni SPEEDSHIFT MCT mjenjač, pogon na 4 točka, zračni ovjes, zakretna zadnja osovina te elektroničko upravljanje zaključavanjem stražnjeg diferencijala. Nudi se i desetak opcija dodatne opreme, od aerodinamičkog paketa, vizualnog s ugljikovim vlaknima, sportskim sjedištima i slično. No, da ne bi sve stalo samo na moćnim benzinskim V8 motorima, u Mercedes-AMG-u navodno već rade i na potpuno električnoj inačici ovog luksuznog GT coupea. Ona će, prema navodima Autocara, umjesto benzinaca dobiti četiri potpuno nova elektromotora. Svaki od njih teži tek 24 kilograma, a stvara oko 480 KS. Takvi motori, zajedno s ostalim modernim tehnologijama, u budući će GT coupe donijeti oko 1.000 KS, što je usporedivo s najatraktivnijim modelom ove marke trenutno – hiperautomobilom AMG One, koji ima hibridni pogon iz Formule 1.
Gucci predstavlja drugačiju perspektivu: Stiže kultna Horsebit torba iz 1955. od održivih materijala
Marx.ba Poznata pjevačica Billie Eilish u novoj kampanji nosi Gucci “Horsebit” torbu, ali ovog puta napravljena je od održivih materijala. Novi kreativni direktor Sabato De Sarno predstavio je svoju novu kolekciju, ali i novi kodeks modne kuće. Naime, torba “Horsebit” iz 1955. godine napravljena je u novom ruhu – izrađena je od Demetre, veganske alternative za kožu koju razvija Gucci. Modna kuća izdaje dva izdanja torbe – jedan u crnoj boji i u verziji s monogramom, koja također sadrži certificiranu konoplju i reciklirani najlon. Prva osoba koja se može pohvaliti tim modelom je pjevačica Billie Eilish koja je zaštitno lice njihove kampanje za redizajnirani mode, a odličan je odabir jer je jedna od zagovornica zaštite okoliša. – Čast mi je što sam dio Guccijeve evolucije u stvaranju novih trendova, izjavila je Billie za Vogue, prenosi Gloria. Materijal Demetra je 77 posto biljnog porijekla, a sastoji se od mješavine viskoze i drvene kaše te plastike od kukuruza – što znači da njegova proizvodnja manje utječe na okoliš. “Horsebit” torba je prvi model na koji je kuća Gucci primijenila svoj veganski materijal, ali nije prvi njihov proizvod. Naime, 2021. godine predstavili su tenisice napravljene od alternative koži te i dalje rade na širenju upotrebe tog materijala i na drugim proizvodima. Gucci nije jedini luksuzni brend koji istražuje veganske alternative za kožu. Godine 2021. Hermes se udružio s MycoWorks kako bi lansirali svoju Victoria shopper torbu, a materijal je bio na biološkoj bazi, napravljen od micelija gljiva. U međuvremenu, Stella McCartney je također radila na nizu inovacija, među kojima je torba Mylo koja je također napravljena od micelija. Ipak, zbog nedostatka sredstava došlo je do problema u izradi daljnjih materijala. Međutim, modna kuća Gucci ističe da se to njima neće dogoditi jer oni imaju materijale koji su široko dostupni te se ne suočavaju s izazovima kao i druge modne kuće.
Statkraft: Rast obnovljivih izvora energije nastavit će se unatoč međunarodnim previranjima
Marx.ba Statkraft, najveći evropski proizvođač obnovljive energije – prisutan u 21 zemlji svijeta objavio je svoj godišnji izvještaj o Scenariju niskih emisija (Low Emissions Scenario), u kojem se analiziraju glavni pokretači i učinci globalne energetske tranzicije do 2050. godine. IzvještajLow Emissions Scenario razvilo je više od 50 Statkraftovih stručnjaka i analitičara. Scenarijem se pretpostavlja da tržišta, politike i tehnološki razvoj nastavljaju poticati prijelaz na čistu energiju na globalnom nivou. Emisije povezane s energijom u scenariju dosljedne su emisijskim putovima i ciljevima koji ograničavaju globalno zagrijavanje na nešto ispod 2 °C u ovom periodu. – Statkraftov Low Emissions Scenario pokazuje da svijet može smanjiti emisije uglavnom uvođenjem postojećih konkurentnih čistih tehnologija u velikim razmjerima, kao što su solarna energija i energija vjetra, održivost mreže i električna vozila. Duboka dekarbonizacija – uključujući snažno smanjenje emisija također i u sektorima koje je teško smanjiti jer se njihovo postojanje ne može izbjeći – može se postići kako idemo prema 2050. godini. To zahtijeva snažnu političku volju, tehnološki napredak i tržišta koja dobro funkcioniraju. Statkraft odlučno igra vodeću ulogu u ubrzavanju prijelaza na niskougljičnu budućnost – rekao je izvršni direktor Statkrafta, Christian Rynning-Tonnesen, prenosi Lider. Međutim, izvještaj Low Emissions Scenario također upozorava kako postoje neizvjesnosti i rizici koji bi mogli odgoditi energetsku tranziciju ili je poskupjeti. Izvještaj tako po prvi put sadrži dva dodatna scenarija, istražujući kako geopolitičke napetosti i regionalna rivalstva mogu utjecati na tempo i opseg energetske tranzicije. Scenarij suparništva čiste tehnologije pretpostavlja da će se globalne sile kao što su SAD, EU i Kina uključiti u protekcionističko takmičenje dodatno potaknuto subvencijama u lancima opskrbe čistom energijom. Scenarij odgođene tranzicije, pak, pretpostavlja da neposredni izazovi kao što su visoka inflacija i troškovi života, nacionalna sigurnost i društveni nemiri dovode do veće kratkovidnosti u pogledu prepoznavanja ovog problema pa stoga, posljedično, i do smanjenog klimatskog djelovanja. – Važno je da vodimo računa o izborima i odlukama koje danas donosimo i kako će one utjecati na energetsku tranziciju. Negativni učinci svađa i kašnjenja u konačnici su veliki. Globalna saradnja i trgovina ključni su elementi u isplativoj i uspješnoj energetskoj tranziciji. Statkraft ulaže velika sredstva u proširenje naših kapaciteta za proizvodnju obnovljivih izvora energije, razvoj novih rješenja za integraciju mreže i fleksibilnost, kao i u pružanje zelene energije korisnicima u svim sektorima i regijama. Izvješće Low Emissions Scenario dio je našeg doprinosa unaprjeđenju znanja i dijaloga o globalnim energetskim trendovima i scenarijima koji će oblikovati našu budućnost, dodaje Rynning-Tonnesen.
Iz Vanjskotrgovinske komore za Marx.ba: Gdje je Bosna i Hercegovina na putu zelene tranzicije
N. D. Klimatske promjene i degradacija okoliša egzistencijalna su prijetnja Evropskoj uniji i svijetu. Evropski zeleni dogovor nova je strategija rasta Evrope koja za cilj ima Uniju transformirati u moderno, resursno učinkovito i konkurentno društvo te učiniti Evropu klimatski neutralnom do 2050., i primjenom zelene tehnologije stvoriti održivu industriju i transport te smanjiti zagađenje. Aktivnosti koje pozitivno utječu na klimatske promjene i redukciju emisija CO2 u središtu su Evropskog zelenog plana i u pojedinim zemljama EU već se bilježe dobri rezultati u smanjenju svojih emisija stakleničkih plinova uz održavanje privrednog rasta. Ovu temu za čitatelje portala Marx.ba detaljnije objašnjavaju iz Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, iz čega se može vidjeti gdje je trenutno naša zemlja kada se radi o ovoj oblasti. Ono što je više nego jasno, u VSK BiH provode niz aktivnosti na tome da se na ovom planu što prije ostvari napredak. Evropski zeleni dogovor Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020, zemlje Zapadnog Balkana su prihvatile Evropski zeleni dogovor i time se obavezale na provođenje i poštovanje mjera u pet oblasti od kojih je jedna i zelena/cirkularna ekonomija. Potpisivanjem Sofijske deklaracije BiH se obavezala na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, te prihvatila stavke razvoja i saradnje koje uključuju cirkularnu ekonomiju kao način integracije BiH u industrijske lance EU. U BiH je evidentan nedostatak strateškog i regulatornog i okvira za podršku tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji. Posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini, nevladin sektor u saradnji s međunarodnim organizacijama je počeo s buđenjem svijesti o važnosti uvođenja cirkularnosti u sisteme proizvodnje. Iako ne postoji sistemski pristup cirkularnoj ekonomiji u našoj državi, evidentan je porast inicijativa za njeno promovisanje. Principi „zelenog poslovanja“ se već nameću domaćim izvoznicima ukoliko žele da budu u sastavu EU lanca vrijednosti te ukoliko žele biti konkurentni na pomenutom tržištu. Pravni okvir i regulativa su osnova i prvi koraci. Radi približavanja ove tematike domaćim kompanijama, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH pokrenula je i učestovala u nizu aktivnosti vezanih za zelenu tranziciju i cirkularnu ekonomiju i ova oblast je jedna od smjernica našeg djelovanja. Svjesni činjenice da će Bosna i Hercegovina svoje ekonomske interese moći braniti samo ako postupi po istim principima, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH se u zadnje tri godine, još od potpisivanja Sofijske deklaracije, aktivno uključila u ove procese tranzicije BH privrede prepoznajući potencijal “zelenih“ lanaca vrijednosti u smislu stvaranja novih vrijednosti, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa i naravno novih radnih mjesta. Također, predstavnici VTK/STK BIH učestvovali su u nizu projekata i radnih grupa vezanih za ovu oblast. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je s Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH potpisala Memorandum o razumijevanju povodom zajedničke saradnje na Green Recovery komponenti Covid-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery projekta. Projekat se implementira do avgusta 2024. godine, a fokus je na podizanju svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije (unapređenje javno-privatnog dijaloga), izgradnji kapaciteta svih nadležnih institucija, te podršci uvođenju zelenih poslovnih modela za pet pilot-kompanija iz sektora metaloprerađivačke i drvoprerađivačke industrije u segmentu razvijanja poslovanja po principima cirkularne ekonomije. Novi web portal – Glavni partner u implementaciji projektne komponente VTK/STK BiH je prepoznata kao ključna institucija za podršku jačanju bh. kompanija kao pojedinačnih korisnica granta, tako i zelenih lanaca vrijednosti unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem uvezivanja u regionalne i EU lance vrijednosti. U sklopu projekta smo nedavno, u saradnji s GIZ-om, izradili web portal sa sadržajem vezanim uz zelenu tranziciju evropske i bh. privrede https://zelenaekonomija.komorabih.ba/. Na web stranici su dostupni aktuelni projekti i javni pozivi za učešće u projektima u BiH, informacije o najnovijim trendovima u Evropi, publikacije o zelenoj tranziciju Evrope i BiH, legislativni okvir iz segmenta zelene tranzicije i drugo, poručuju između ostalog za Marx.ba iz VTK/STK BiH. Projektna komponenta Implementacija principa zelene hemije u industriji plastike se provodi u okviru projekta „Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs)“ u industrijskom i sektoru upravljanja opasnim otpadom u BiH kojeg finansira Švedska, a realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH). U sklopu projektne komponente se provode aktivnosti jačanja kapaciteta predstavnika industrija, akademske zajednice i institucija. Održani su treninzi za privrednike s ciljem upoznavanja s idejama i inovacijama u primjeni zelene hemije u industrijama.U procesu zelene tranzicije bh. kompanija ključnu ulogu imaju nacionalni standardi i propisi koji se tiču zaštite životne sredine i kontrole proizvodnje a koji moraju biti usaglašeni sa principima Europskog zelenog dogovora i kao takvi moraju biti pokretač industrijskih promjena u BiH. Bosna i Hercegovina mora uložiti značajne napore i dugoročno razvijati procese čiji je krajnji cilj postizanje tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji. Cilj energetske tranzicije je smanjenje emisija u industriji i Nacionalni energetski klimatski plan koji treba sistematizovati djelovanje. Najefikasniji način je energetska efikasnost i nove prakse energetskog menadžmenta, potom povećanje učešća OEI u svrhu smanjenja proizvodnje energije na bazi fosilnih goriva. Oporezivanje emisija ugljendioksida Izazovi su jasni i njih nameće EU koji je naš glavni trgovinski partner. Ono što je izvjesno je da uprkos političkim turbulencijama EU neće stati sa procesom dekarbonizacije i očekivati je da će ubrzano vršiti pritisak na svoje trgovačke partnere (REPower EU). Jedan od najvećih izazova na putu tzv. zelene tranzicije bit će uvođenje mehanizama oporezivanja emisija ugljendioksida (CBAM) u EU – veliki izazov za energetske politike i elektroenergetski sektor u BiH, ali i za ulogu energetike u ekonomiji i društvu. Poruka iz Evropske unije je da zemlje Zapadnog Balkana do januara 2030. treba da uvedu mehanizme za naplatu karbona koji će biti ekvivalentni Sistemu trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System – EU ETS) da bi izbjegle plaćanje prekograničnog poreza. CBAM kao posljedicu može imati plaćanje većih cijena robe koja se uvozi u EU čime bi se u konačnici umanjila i konkurentnost bh. izvoznika, prije svega na tržištu električne energije, cementa i čelika koji se izvoze iz BiH. Za ispunjavanje uslova za izuzeće BiH iz CBAM mehanizma potrebno je spajanje tržišta el. energije sa susjednim zemljama i jasna mapa puta za uvođenje sistema za trgovinu emisijama (EU ETS) u BiH.Trenutno je u Bosni i Hercegovini proizvedeno preko 67% električne energije iz fosilnih goriva, od čega je 85.000 tona mrkog uglja
Studenti napravili prvo terensko solarno vozilo na svijetu: Može preći 630 kilometara dnevno
Marx.ba Probnu vožnju od 1000 kilometara Stella Terra, prvog terenskog solarnog vozila na svijetu, prema riječima njegovih proizvođača, dovršili su studenti Tehnološkog univerziteta u Eindhovenu kako bi prikazali potencijal održivog prijevoza. – Opsežno smo testirali Stellu Terru. Započeli smo na sjeveru Maroka i vozili smo više od hiljadu kilometara kroz različite krajolike kako bismo završili naše putovanje u Sahari – sve napajano suncem, objasnio je Britt van Hulst, projektni menadžer tima. Kako navodi Euronews, riječ je o automobilu dizajniranom za neravne i “divlje“ terene. Vozilo je sposobno preći više od 630 kilometara dnevno, ovisno o terenu i sunčanom danu. Dvosjed Stella Terra koristi solarnu energiju kroz svoje krovne ploče što znači da nema potrebe za punionicama ili gorivom. Njihov prilagođeni pretvarač za solarne ploče bio je učinkovitiji u pretvaranju sunčeve svjetlosti, koju su apsorbirale solarne ćelije u električni naboj, nego što se tim nadao. Konkretnije, automobil koristi 30 posto manje energije od očekivanog. – Već je teško u normalnim uvjetima napraviti energetski učinkovit automobil koji može podnijeti teške uvjete, a kamoli integrirati solarne panele u automobil, još nisam vidio da je to neko napravio, kazao je Maarten Steinbuch, stručnjak za mobilnost i profesor Tehnološkog sveučilišta u Eindhovenu.
Klimatski sveti gral: Tražili fosilna goriva, a pronašli nešto što bi moglo spasiti svijet
Marx.ba Kada su dva naučnika krenula u potragu za fosilnim gorivima ispod zemlje sjeveroistočne Francuske, nisu očekivali da će otkriti nešto što bi moglo pojačati napore u rješavanju klimatske krize. Jacques Pironon i Phillipe De Donato, dvojica direktora istraživanja u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja, procjenjivali su količinu metana u podzemlju rudarskog basena Lorene, koristeći „prvu u svijetu“ specijalizovanu sondu, sposobnu da analizira gasove rastvorene u vodi stenskih formacija duboko pod zemljom. Nekoliko stotina metara niže, sonda je pronašla niske koncentracije vodonika. – Uobičajeno je pronaći male količine blizu površine bušotine. Ali, kako je sonda išla dublje, koncentracija je rasla. Na 1.100 metara niže bilo je 14%, na 1.250 metara bilo je 20%, priča Pironon, a prenosi CNN. To je, naime, ukazivalo na prisustvo velikog rezervoara vodonika ispod zemlje. Naučnici su izvršili proračune i procijenili da bi se moglo pronaći između 6 miliona i 250 miliona metričkih tona vodonika, što bi ovo nalazište učinilo jednim od najvećih kada je riječ o “bijelom vodoniku”. Otkriće je pomoglo i da se podstakne već grozničavo interesovanje za gas. Bijeli vodonik – koji se također naziva „prirodni“, „zlatni“ ili „geološki“ vodonik – prirodno se proizvodi ili je prisutan u Zemljinoj kori, i vremenom je postao nešto poput klimatskog svetog grala. Vodonik proizvodi samo vodu kada se sagorijeva, što ga čini veoma atraktivnim kao potencijalni izvor čiste energije za industrije kao što su avijacija, brodarstvo i proizvodnja čelika, kojima je potrebno toliko energije da je skoro nemoguće zadovoljiti obnovljive izvore energije kao što su solarna energija i vjetar. Ali, dok je vodonik najzastupljeniji element u univerzumu, on generalno postoji u kombinaciji sa drugim molekulima. Trenutno, komercijalni vodonik se proizvodi u energetski intenzivnim procesima koji se skoro u potpunosti napajaju fosilnim gorivima.
Proizvode vodu uz pomoć sunčeve svjetlosti, deset puta je jeftinija od one iz česme
Marx.ba Samo tri posto vode na Zemlji nije slano. Količina je to koja je, zajedno s tehnologijom, već omogućila ljudima da dosegnu gotovo osam milijardi populacije. Nasuprot tome, 97 posto vode na Zemlji nije pitko. Nastojeći iskoristiti taj beskrajni rezervoar potencijala, tim s MIT-a i šangajskog univerziteta Jiao Tong razvio je desalinizator veličine aktovke koji koristi “termohalinsku” cirkulaciju sličnu onoj u samom okeanu. Prototip pasivnog alata za desalinizaciju na solarni pogon može proizvesti 4-6 litara čiste vode na sat. Rezultat je to američko-kineske saradnje naučnika koji su tako stvorili najjeftiniji i najbrži način za pročišćavanje morske vode. Termohalinsku cirkulaciju NASA opisuje kao “veliku okeansku pokretnu traku” i događa se kada voda u polarnim područjima postane slanija zbog isparavanja i otapanja morskog leda. – Prvi put je moguće da voda, proizvedena sunčevom svjetlošću, bude još jeftinija od vode iz česme, rekao je Lenan Zhang, istraživač u Laboratoriju za istraživanje uređaja MIT-a. – Ovo otvara mogućnost solarne desalinizacije za rješavanje problema u stvarnom svijetu, poručio je. Za obalne zajednice širom svijeta s malo državnog novca i problemima s nedostatkom vode, proizvod ima velik potencijal. Sve komponente destilatora dizajnirane su za životni vijek od 10 godina.