Novi električni Lexus se podešava postavkama iz video igara
Marx.ba Toyotin luksuzni “podbrand” Lexus nalazi se na putu da postane u potpunosti električan do 2035. godine, a u Japanu je predstavio koncept LF-ZC koji bi trebao krenuti u proizvodnju već iduće godine i pušten u prodaju 2026. a dolazi se nekim potpuno novim značajkama. Kompanija se, osim na električni pogon, usredotočuje i na aerodinamiku, obećavajući koeficijent otpora od samo 0,2. Detalji o pogonu i performansama motora su još nepoznati, no Lexus očekuje dvostruko veći domet od konvencionalnih električnih vozila. To će se prema Lexusu postići upotrebom “naprednih baterija visokih performansi”, napravljenih s prizmatičnom strukturom, dizajniranih za povećanje dometa putem poboljšane aerodinamičke integracije i smanjene težine. To neće biti solid state baterije, koje će stići tek nekoliko godina kasnije. Novi koncept donosi i pažljivo dizajnirani kokpit s pravougaonim volanom koji osim upravljanja vozilom može poslužiti i kao kontroler za igranje video igara na širokom zaslonu upravljačke ploče, dakako kada je automobil parkiran. Sjedišta su niska, a LF-ZC koristi ekološke materijale poput bambusovih vlakana i niti. Također će koristiti AI tehnologiju koju Lexus naziva “Butler” koja koristi samoučenje za prilagodbu osobnih postavki za svakog vozača i korisnika, a istovremeno omogućuje personalizirano iskustvo vožnje. Jedna posebno luda značajka je korištenje značajke drive-by-wire kako bi se trkaće video igre nekako spojile sa stvarnim svijetom. Kupci će se moći uključiti u e-sport koristeći tehnologiju steer-by-wire unutar vozila za igranje trkaćih simulacija, a zatim implementirati svoje željene postavke putem OTA bežičnog ažuriranja kako bi im omogućili da to iskuse u stvarnom svijetu.” To znači da biste mogli podesiti upravljač i kočnice pomoću recimo Gran Turisma, a zatim postavke prenijeti u stvarni svijet (i stvarni auto), što zaista djeluje pomalo bizarno.
Stellantis kupuje udio u kineskoj kompaniji za proizvodnju električnih vozila
Marx.ba Nizozemski Stellantis saopštio je danas da će kupiti 21 posto udjela u kineskoj kompaniji koja proizvodi električna vozila (EV) Lipmotor za oko 1,5 milijardi eura. Stellantis i Lipmotor će formirati zajedničko preduzeće koje će nizozemskoj kompaniji dati ekskluzivna prava za proizvodnju, izvoz i prodaju vozila ovog kineskog brenda van Kine, a prvi cilj je evropsko tržište. Stellantis će kontrolisati zajedničko preduzeće sa 51 posto udjela, dok će Lipmotor preuzeti 49 posto. Očekuje se da će novo preduzeće početi sa isporukom automobila u drugoj polovini 2024. godine. Na osnovu ovog dogovora će Stellantis moći da iskoristi “isplativi EV ekosistem” kineskog startapa za sopstvene ciljeve, pošto se obavezala da će do 2030. godine izbaciti na tržište više od 75 modela električnih automobila. Kineski brendovi privlače sve veću pažnju etabliranih proizvođača automobila zbog njihove sposobnosti da proizvode električna vozila velikom brzinom po nižoj cijeni. Rezutat je niža konačna cijena za potrošače. Inače, Stellantis, četvrti proizvođač automobila u svijetu nastao je spajanjem italijansko-američkog Fiat-Chryslera i francuske grupe PSA, najavio je više od 30 milijardi dolara ulaganja u elektrifikaciju modela do 2025. godine. Svih 14 brendova Stellantisa, uključujući Peugeot, Jeep, Ram, Fiat i Opel, ponudit će kupcima potpuno električne modele, a u planu je i elektrifikacija komercijalnih vozila i kombiji s pogonom na vodikove gorive ćelije do kraja ove godine, objavila je ranije kompanija.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku za Marx.ba: Treba građane podržati kako bi proizvodili struju
N. D. Građani Federacije Bosne i Hercegovine će od sredine sljedeće godine moći proizvoditi struju i prodavati tu proizvedenu struju. To će značiti uspostavljanje koncepta prosumera (kupac – proizvođač). Ovo je omogućeno nakon što je entitetski parlament ljetos konačno usvojio Zakon o električnoj energiji, Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o energiji i regulaciji energetske djelatnosti. Međutim, primjena ovih zakona počet će tokom sljedeće godine, jer će u međuvremenu biti potrebno izmijeniti više podzakonskih akata. Kada počne primjena spomenutih zakona, osim što će se moći prodavati viškovi proizvedene struje, neće biti potrebna dozvola za proizvodnju struje u elektranama instalirane snage do jedan megavat. Pojednostavljeno, domaćinstvo koje bude proizvodilo struju npr. u svojoj solarnoj elektrani koju instaliraju na krov kuće, garaže ilinekog drugog objekta, moći tu struju trošiti za svoje potrebe, a višak proizvedene struje će moći prodavati, objavljeno je danas. Nihad Harbaš, ugledni bh. stručnjak za energetiku za Marx.ba kako kaže kako se u prinicipu radi o nečemu pozitivnom. – Svakako radi energetske neovisnosti dugo se već razmišlja o uvođenju takozvanih energetskih konzumera, svih onih koji mogu na krov svoje kuće i nekog objekta ako se radi o privredi, staviti panel i proizvoditi električnu energiju. Dio koristiti za vlastite potrebe, a viškove slati i ako bude potrebe manjak te električne energije povlačiti iz mreže. U proceduri je zakon koji bi trebao vrlo brzo da definiše i podzakonske akte, koji bi trebao da omogući građanima da budu aktivni potrošaći, ali i proizvođači električne energije. Međutim, ono što je bitno naglasiti, tu neće biti novčanog toka, nego samo energija za energiju. Radi se o kompenzaciji energije za energiju. To može doprinijeti smanjenu naših troškova na računima, kaže Harbaš za Marx.ba. Kako naglašava, država će trebati uraditi još neke korake, a jedan od njih su podsticaji. – Zbog visine investicije koja još uvijek velika za ulaganje u fotonaponske elektrane za jednu kuću, jer košta oko 15.000 KM, vlasti moraju obezbijediti podsticaje građanima za kapitalnu investiciju, za kupovinu i instalaciju elektrane i time naravno doprinijeti povećavanju udjela dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Isto tako je bitno balansiranje te mreže, jer nije jednostavno uvijek primiti ili slati energiju. Posao je poseban i potrebno je balansiranje i odgovornost. Generalno, pristup je dobar, pristup je evropski i treba urediti zakonske i podzakonske akte, a urediti tržište da imamo i ljude koji će se baviti time, jer vidimo da je sve više manjka radne snage, naglasio je Harbaš.
Tvornica opeke: Fotonaponska elektrana će pokriti 15 posto godišnjih potreba za električnom energijom
Marx.ba Članica NEXE Grupe Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo u rad je pustila fotonaponsku elektranu za vlastite potrebe instaliranu na proizvodnom pogonu. Implementacijom tehnologija obnovljivih izvora energije omogućeno je povećanje stepena energetske neovisnosti TOS-a te je time nastavljeno ostvarenje strateških ciljeva NEXE Grupe ka energetskoj i zelenoj tranziciji poslovanja. Vrijednost ove investicije iznosi 1.231.521 KM, s godišnjom proizvodnjom od 1.023 MWh koja će pokriti 15 posto ukupnih godišnjih potreba za električnom energijom. – U svim aspektima poslovanja nastojimo pratiti savremene trendove, a kontinuirano radimo na projektima koji će omogućiti ostvarenje strateških ciljeva Grupe, u kojima su prioriteti energetska i zelena tranzicija. Ovaj projekt fotonaponske elektrane na koji smo izuzetno ponosni to i dokazuje, a zasigurno je i jedan od primjera doprinosa dekarbonizaciji industrije u BiH. NEXE Grupa je već godinama izuzetno fokusirana na realizaciju projekata s ciljem smanjenja ugljičnog otiska, povećanja energetske efikasnosti, povećanja udjela korištenja obnovljivih izvora energije (OIE), odnosno projekata koji pridonose održivom upravljanju resursima, a pozitivna iskustva realizacije projekata iz segmenta obnovljivih izvora energije u članicama Grupe u RH, primjenjuje i u članicama NEXE Grupe na svim lokacijama na kojima ona posluje, pa tako i u Sarajevu, istakla je Sandra Bezdrob, direktorica Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo. Projekt instalacije fotonaponske elektrane na krovu postrojenja u Tvornici opeke d.o.o. Sarajevo, realiziran je uz tehničku i bespovratnu finansijsku podršku u svrhu realizacije investicijskih projekata dekarbonizacije industrije, a u sklopu projekta Inkluzivne dekarbonizacije – IDA, UNDP-a (Inclusive Decarbonization Activity, United Nations Development Programme). Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo najveći je proizvođač opekarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, a njenu paletu proizvoda čine termo program, klasični blok, euro-pregradne ploče i stropne ispune. Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo posjeduje certifikat za Sistem upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 što potvrđuje predanost i opredijeljenost ka sistemskom pristupu u razvoju, proizvodnji i kontroli kvalitete proizvoda. Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo zapošljava 74 radnika, od ukupno 105 koliko NEXE Grupa zapošljava u Bosni i Hercegovini. NEXE Grupa je regionalni proizvođač građevinskog materijala – cementa, betona, agregata, betonskih elemenata, cigle i crijepa. U sastavu NEXE Grupe danas posluje 15 firmi na tržištu Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. NEXE Grupa je na tržištu BiH prisutna od 2004. godine gdje danas djeluje kroz Tvornicu opeke d.o.o. u Sarajevu te Nexe beton d.o.o. Sarajevo.
Potpuno novi sistem: Japanci će testirati punjenje električnih automobila na semaforu
Marx.ba Pilot projekt u Japanu testirat će izvedivost i isplativost rješenja koje bi bežično punilo baterije električnih automobila u kratkim razdobljima čekanja da se upali zeleno svjetlo na semaforu. Sa Univerziteta u Tokiju, u saradnji s nekoliko kompanija i drugih institucija, stiže vijest o neobičnoj inovaciji – ssitemu za bežično punjenje automobila, koji bi se ugrađivao u cestu, neposredno ispred semafora. Tamo bi se ukopale posebne zavojnice sa senzorima, sposobne otkriti kada se nad njima nađe automobil s kompatibilnom tehnologijom. U slučaju da se on zaustavi iznad punjača, dok vozač čeka na paljenje zelenog svjetla na semaforu, baterija njegovog automobila bi se punila. Takav bi ssitem omogućio brzo induktivno punjenje baterija, pa bi samo 10 sekundi čekanja na semaforu bilo dovoljno da se baterija vozila napuni za jedan kilometar vožnje. Čekanje od minute dodalo bi bateriji dovoljno energije za povećanje dosega od 6 kilometara. Kad je riječ o prednostima sistema, njegovi tvorci kažu da bi on omogućio gradskim vozilima ugradnju manjih baterija, uz nadopunjavanje “na svakom uglu”. Bio bi prilagođen potpuno električnim i plug-in hibridnim vozilima, automatski bi prepoznavao kada treba otići u “stand by” kako ne bi trošio previše energije, a takvo punjenje ne bi zahtijevalo dugo zaustavljanje na punionici. S druge strane, nekoliko je jasnih nedostataka ove ideje. Prije svega, indukcijsko bežično punjenje nije efikasno kao ono koje se obavlja priključnim kabelom, vozilo je na cesti potrebno zaustaviti na idealnom mjestu za punjenje (što nije uvijek izvedivo u realnom okruženju), a vjerovatno bi troškovi ugradnje ovakvih punjača širom gradova bili vrlo visoki. Kako bilo, japanski grad Kashiwa u tehnološkoj četvrti Kashiwa-no-ha Smart City testirat će ovu tehnologiju od marta sljedeće godine. Test će pokazati koliko je sistem zaista efikasan i koristan u praksi, a pokusno razdoblje trajat će godinu dana.
Coca Cola će od iskorištenog CO2 praviti čepove za boce: Žele smanjiti zagađenje
Mrax.ba Coca-Cola je otkrila planove za proizvodnju čepova za boce od ugljičnog dioksida izdvojenog iz atmosfere. U tu svrhu finansirat će trogodišnje pilot istraživanje na Univerziteta Swansea. Podsjetimo, riječ je o vodećoj kompaniji koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača okoliša na svijetu. Trenutnu plastičnu ambalažu proizvode od fosilnih goriva, a sada žele u proizvodnom procesu ambalaže “izdvojiti” CO2 kako bi proizveli održivije čepove za boce. – Plastika koju danas proizvodimo ispušta puno ugljičnog dioksida u okoliš. Naš početni materijal je ugljični dioksid, tako da u potpunosti defosiliziramo proces i proizvodimo plastiku bez fosilnih goriva i ugljika, rekao je glavni istraživač projekta, profesor Enrico Andreoli. Profesor Andreoli, industrijski hemičar, rekao je da se “magija događa” u maloj crnoj elektrodi gdje električni naboj prolazi kroz mješavinu CO2 i vode, proizvodeći etilen, ključni sastojak u fleksibilnoj vrsti plastike koja se koristi u čepovima boca. Drugim riječima, cilj im je iskoristiti postojeći CO2 kao resurs, uzimajući ga direktno iz zraka u blizini svojih tvornica. Tokom 2020. godine, Coca Cola je odgovorna za više od 260 miliona tona emisija CO2, što čini gotovo jedan posto ukupnih svjetskih emisija, pokazali su podatci Globar Carbon Projecta.
Još jedan veliki proizvođač električnih automobila prihvatio Teslin standard punjenja
Marx.ba I njemački proizvođač luksuznih automobila BMW namjerava koristiti Teslin standard za punjenje električnih vozila u Sjedinjenim Državama i Kanadi, te se tako pridružuje grupi na čelu s Fordom, General Motorsom i Mercedes-Benzom. Od 2025. BMW-ova vozila koristit će u SAD-u i Kanadi Teslin Sjevernoamerički standard punjenja (NACS), umjesto CS1, objavio je njemački div u srijedu. – Odluka nije relevantna za naše kupce u Evropi, koja je u cijelosti usvojila standard CCS2, uključujući sve proizvođače, poručili su iz BMW-a. Tesla ima najveću mrežu punionica u Sjevernoj Americi, s gotovo 12 hiljada stanica. Teslin standard već su usvojili Ford Motor, General Motors, Nissan, Volvo Cars, Mercedes-Benz, Jaguar, Honda Motor i Rivian Automotiv, a od 2025. planira ga prigrliti i Hyundai. Konkurentski CCS trenutačno pak podupiru BMW, Daimler, Mazda, Kia, Renault, grupa PSA i Volkswagen, koji paralelno pregovara s Teslom i o usvajanju NACS-a. Neke kompanije podupiru oba standarda, poput Nissana, Jaguara, Forda, Tesle i Riviana. GM, BMW i Mercedes planiraju paralelno sa Stellantisom, Hondom i Hyundaijem do 2030. u SAD-u i Kanadi izgraditi vlastitu mrežu, koja bi trebala obuhvatiti 30 hiljada brzih punionica i omogućiti punjenje za vozila s priključcima baziranima CCS-u i NACS-u. Stručnjaci u automobilskom sektoru procjenjuju da će potražnja u SAD-u do 2035. godine iziskivati 200 hiljada stanica za brzo punjenje, a pozivaju se na sve veću popularnost električnih vozila zahvaljujući državnim subvencijama. Njemački Centar za automobilski menadžment (CAM) ističe i “agresivnu cjenovnu politiku tržišnog lidera Tesle”. Američka kompanija spušta cijene u posljednje vrijeme kako bi parirala u prvom redu jeftinijoj kineskoj konkurenciji. CAM procjenjuje da će u SAD ove godine biti registrirano 1,3 miliona novih električnih vozila.
Automobilski div prodao najviše električnih automobila u svijetu, a mnogi za njega nisu ni čuli
Marx.ba Kineski proizvođač električnih automobila BYD procijenio je u utorak da bi treće tromjesečje mogao zaključiti s dvostruko većom neto dobiti zahvaljujući snažnoj prodaji i učinkovitoj kontroli troškova. Neto dobit trebala bi se u razdoblju od jula do septembra kretati u rasponu od 9,55 milijardi juana (1,31 milijardu dolara) do 11,55 milijardi juana, što bi značilo da bi bila od 67 posto do čak dvostruko veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, izvijestili su. – Unatoč sve žešćoj konkurenciji u automobilskoj industriji u trećem tromjesečju, firma je ponovo poslovala s dobiti, stoji u njihovoj objavi. BYD “koristi sve veći utjecaj brenda, kontinuirano povećavajući prednost u obimu i velike kapacitete za kontrolu troškova u cijelom industrijskom lancu”, objašnjavaju. U razdoblju od januara do septembra neto dobit mogla bi biti i gotovo dva i po puta veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, uz gornju prognoziranu granicu od 22,50 milijardi juana, prognoziraju. Prodaja vozila na ekološki prihvatljivija goriva dosegla je u trećem kvartalu rekordan nivo i BYD je zauzeo prvo mjesto u svijetu po prodaji, ističu. U periodu od jula do septembra kompanija je prodala 824.001 vozilo u toj pogonskoj kategoriji, za 53 posto više nego prije godinu dana, pokazuju podaci. Prošle sedmice BYD je objavio da je s Uzbekistanom dogovorio prodaju 2.000 električnih autobusa, dodajući da će udružiti snage s gradskim vlastima Taškenta u promicanju elektrifikacije javnog prijevoza.
Veliki planovi: Zona isključenja u Černobilu postaje “zona oporavka”
Marx.ba Černobil je do danas samo i jedino poznat po nuklearnoj katastrofi koja se tamo dogodila i koja je iza sebe ostavila radijus poznat kao “zona isključenja” i koja je postala odrednica za neke turiste željne, kako su to nazvali “crnog turizma” ili “dark turizma”. Nije tamo ostalo bog zna šta za vidjeti, što već svi nisu vidjeli u raznim dokumentarcima, fotografijama i tv prilozima. Ostaci, zarasla priroda i neki osobni predmeti ostali zarobljeni u vremenu, piše Lider. Međutim, čini se da se “zona isključena” počela pretvarati u “zelenu zonu” kada je 2018. ukrajinska vlada napravila solarnu farmu snage 1MW koja proizvodi energiju za oko 2.000 domova. Iako u zoni gdje još uvijek ima radijacije, čini se da ukrajinska vlada neće stati na ovih 1MW energije. Ukrajinska vlada se nada da će se jednog dana ta zona transformirati u “simbol čiste i klimatski prihvatljive energije”, pa su smislili plan da u “zoni isključenja” uz solare postave i vjetroelektranu snage 1GW koja bi napajala energijom čak 800 hiljada domaćinstava u glavnom gradu Kijevu. Ako Ukrajina ostvari svoju viziju, koju je otežao tekući rat u Ukrajini, Černobil bi postao jedan od najvećih projekata energije vjetra u Evropi. Černobil je atraktivno mjesto za velike vjetroelektrane iz nekoliko razloga. Mjesto sadrži postojeću infrastrukturu koja se može nadograditi, a ne graditi od nule, nalazi se u blizini najvećeg ukrajinskog grada, a ukupni utjecaj razvoja bio bi mali zbog statusa zone isključenja kao “grada duhova”. Vjetropark, kako su ga nazvali već ima svoje izvođače, a radi se o njemačkoj firmi Notus Energy, a samim vjetroelektranama bi upravljao ukrajinski operater prijenosnog sustava Ukrenergo. Iako su prošla gotovo četiri desetljeća otkako se dogodila katastrofa koja je promijenila svijet u i dalje ostaju pitanja o tome je li sigurno raditi duže vrijeme u zoni zračenja. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, neki radioaktivni materijal — poput stroncija-90 i cezija-137 — još uvijek se zadržavaju u atmosferi u zabranjenoj zoni, ali su navodno na podnošljivim razinama izloženosti tokom ograničenih vremenskih razdoblja. Međutim, neki ruski vojnici koji su se nalazili oko elektrane tokom invazije Vladimira Putina na Ukrajinu prijavili su slučajeve radijacijske bolesti. Prema Rechargeu, web stranici s vijestima o zelenoj energiji, partneri na projektu još uvijek procjenjuju kako nastaviti s projektom—uključujući pronalaženje najboljih lokacija za ograničavanje utjecaja na okoliš i potencijalno opasno zračenje. Ovaj plan za pretvaranje zone isključenja u “zonu oporavka”, prema ukrajinskim dužnosnicima, bio je u izradi prije ruske invazije u veljači 2022., međutim sada je na “čekanju” a kada će se ponovno aktivirati ovisi samo o trajanju sukoba između Rusije i Ukrajine. Također, ko će tamo raditi, održavati i brinuti oko “zone oporavka” još nije najjasnije s obzirom na prijetnju od radijacije.
Šta donosi novi granični porez EU: Hoće li se mijenjati cijene novih automobila
Marx.ba Prema procjeni američke konsultantske kuće “Boston Konsalting Group”, novi granični porez na ugljenik u Evropske unije će uzrokovati poskupljenje novih automobila za skoro 600 eura. Naime, Uredbom o mehanizmu prekograničnog prilagođavanja cene ugljenika (CBAM) – Evropska unija obavezuje uvoznike izvan EU da joj plaćaju porez na ugljenik koji emituju prilikom proizvodnje, kao što su čelik i cement. Iz “Boston Konsalting Group” su ukazali da je u prosječnom automobilu sa četvero vrata sadržano sedam tona ugljen-dioksida (CO2), od čega se nešto manje od polovine odnosi na čelik i aluminijum koji se koriste za proizvodnju automobila. S obzirom na to da porez na tonu ugljenika trenutno iznosi 82,90 eura, očekuje se da će prosječna cijena novog automobila porasti za 580,30 eura. Proizvođači su već morali da otkupe pravo na emitovanje ugljen-dioksida (ETS), kako bi mogli da uvoze ono što im je potrebno za proizvodnju. Poljska je krajem avgusta najavila da će pred Evropskim sudom pravde osporiti CBAM, pošto tvrde da je za uvođenje CBAM-a bila potrebna jednoglasna podrška, a ne kvalifikovana većina u EU. Poljska ministarka za klimu, Ana Moskva, ukazala je da bi CBAM za posljedicu mogao da ima neravnomjeran rast troškova energije u cijeloj Uniji i da je to u suprotnosti principu energetske solidarnosti.