U promet pušten prvi teretni brod na zeleni metanol
Marx.ba Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pustila je u promet prvi kontejnerski brod na svijetu koji pokreće zeleni metanol. Brod u vlasništvu danske brodarske kompanije Maersk u četvrtak je u Kopenhagenu nazvan Laura Maersk. Ime je dobio po prvom parobrodu firme koji je kapetan Peter Maersk Moller nazvao Laura krajem 19. stoljeća. – Pioniri poput vas oblikuju ekonomiju budućnosti, rekla je von der Leyen na svečanosti u luci. Zeleni metanol je gorivo proizvedeno korištenjem obnovljive energije, a ne fosilnih goriva. – Ovaj događaj velika je stvar, ne samo za Europu, nego i za cijeli svijet. Dok plovite vodama svijeta, neka vam putovanja budu glatka, a zadaci uspješni, izjavila je, pritisnuvši dugme koje je oslobodilo bocu šampanjca koja se razbila o pramac broda. Prema brodarskoj kompaniji, brod Laura Maersk dug je 172 metra. Proizveden je u Južnoj Koreji, a na jednom spremniku zelenog metanola može preći oko 11.000 kilometara. Maersk je naručio 25 brodova koji mogu koristiti metanol. Danas je međunarodna pomorska industrija odgovorna za oko 3 posto globalnih emisija CO2, što je više od ukupne emisije Njemačke.
Novi solarni paneli od reciklirane plastike
Marx.ba Francuski Avenir Telecom je pod svojim ekskluzivnim brendom W, što označava “wonder” (hrv. čudo), najavio novu ponudu električnih stanica i solarnih panela. Izvjesno je da će do 2030. svijet ostati bez električne energije te će se samim time povećati potreba za električnim stanicama, što znači da će im prodaja ići narednih godina uzlaznom putanjom. Na to u Aveniru i računaju. Prema viđenom u prezentaciji prilikom predstavljanja noviteta, dojam je da su itekako spremni. Jer, nude električne stanice svih veličina i za sve potrebe – od kampiranja, vanjskih prostora, mobilnosti pa do onih za osiguranje električne energije za cijele domove pa i kompanije. – Cijeli naš asortiman izrađen je od reciklirane plastike – prvi na tržištu. Kako bismo smanjili naš ugljični otisak, naše pakiranje ima FSC certifikat i naše proizvode šaljemo morem, kažu u Aveniru i dodaju: – Povezane na solarnu ploču, električne stanice su također neovisan i siguran izvor energije. Cijene im se kreću od 249,99 eura, a za solarne panele od 169,99 eura. U ponudi su električne stanice od 300W / 270Wh, 600W / 537Wh, 1200W / 999Wh, 3000W / 2688Wh, kao i solarni paneli od 60W, 120W, 210W i 400W. Svi proizvodi su ekološki prihvatljivi i načinjeni od reciklirane plastike. – Ekološki prihvatljiva energija za sve po nižoj cijeni – to je naša misija, moto je kompanije. Više detalja doznat će se na ovogodišnjem IFA sajmu u Berlinu, i vjeruje se da će izazvati poveću pažnju posjetitelja, medija i izlagača. Inače, Avenir je nastao 1989. u Marseilleu te se od samog starta pozicionirao kao kompanija koja distribuira telekomunikacijske proizvode i usluge. No, s vremenom se asortiman proširio pa je koncentracija i na održivim izvorima energije, što sugerira jasnu viziju gledanja prema naprijed u samoj strategiji Avenirovog poslovanja.
Novi Guinnessov rekord u ubrzanju: Od nule do sto za 0,956 sekundi u električnom vozilu
Marx.ba Studenti ETH Zuricha i Univerziteta primijenjenih nauka i umjetnosti u Luzernu oborili su prethodni svjetski rekord u ubrzanju sa svojim ručno izrađenim električnim trkaćim automobilom mythen. Vozilo je ubrzalo od nule do 100 km/h za 0,956 sekundi na udaljenosti od 12,3 metra Članovi Academic Motorsports Club Zurich (AMZ) su potpuno oduševljeni. Veći dio godine ovi studenti ETH Zurich (Švicarska) i Univerziteta primijenjenih nauka i umjetnosti u Luzernu (Švicarska) provodili su svaku slobodnu minutu radeći na svom električnom vozilu, koje su nazvali mythen, prevladavajući neuspjehe i vraćajući se iznova na crtaću ploču zbog određenih komponenti. Sada je Guinnessova knjiga rekorda potvrdila da je mythen oborio prethodni svjetski rekord ubrzanja za električna vozila. U švicarskom inovacijskom parku u Dubendorfu u Švicarskoj, točno nasuprot studentske radionice, njihov je trkaći automobil ubrzao od nula do 100 km/h za samo 0,956 sekundi, postigavši ovaj podvig na udaljenosti od samo 12,3 metra. Za volanom je bila Kate Maggetti. Time je prethodni svjetski rekord od 1,461 sekunde, koji je u septembru 2022. postavio tim sa Univerziteta u Stuttgartu (Njemačka), nadmašen za više od trećine.
Početak kraja: Je li era fosilnih goriva dosegla vrhunac
Pitanje svih pitanja – hoćemo li i kada prestati koristiti fosilna goriva? I još važnije, hoće li nam to pomoći? Možemo li tako spasiti svijet od posljedica klimatskih promjena? Odgovor na to pitanje – da! I za sve kritičare koji upravo okreću očima, ovo ‘da‘ je potpuno neironično, barem ako se pita Međunarodnu agenciju za energiju (IEA). Naime, prema njima, svijet je na “početku kraja” ere fosilnih goriva. Vodeća globalna organizacija za nadzor energije po prvi je puta prognozirala da će potražnja za naftom, prirodnim plinom i ugljenom dosegnuti vrhunac prije 2030. godine. Čemu to možemo zahvaliti? Okretanje novim izvorima. Tačnije, nove projekcije IEA predviđaju da će potrošnja tri glavna fosilna goriva početi opadati u ovom desetljeću zbog brzog rasta obnovljive energije i širenja električnih vozila. – Svjedočimo početku kraja ere fosilnih goriva i moramo se pripremiti za sljedeću eru. To pokazuje da klimatske politike djeluju – rekao je šef IEA-e Fatih Birol komentirajući projekcije koje bi trebale biti objavljene sljedećeg mjeseca u World Energy Outlooku, prenosi Financial Times. Inače, IEA prošle je godine istakao da bi ukupna potražnja za fosilnim gorivima mogla dosegnuti vrhunac do 2030, no nove projekcije su izgleda ipak ubrzale očekivanja uvođenja obnovljivih tehnologija. U autorskom tekstu za Financial Times, Birol je pozdravio “historijsku prekretnicu, no istaknuo i da bi kreatori politika diljem svijeta trebali učiniti više kako bi ubrzali energetsku tranziciju i smanjili emisije, unatoč političkim preprekama dekarbonizaciji. Jer, iako su vlade širom svijeta povećale ulaganja u obnovljive izvore energije s namjerom da odgovore na klimatske promjene i energetsku krizu potaknutu ratom u Ukrajini, brojne su države ipak kao prioritet posljednjih godina stavile borbu protiv visokih troškova života. Birol je također spomenuo i da važnu ulogu igraju i “strukturne promjene” u kineskoj ekonomiji koja se pomiče iz teške industrije na manje energetski intenzivne industrije i usluge. – U posljednjih deset godina Kina je odgovorna za oko trećinu rasta globalne potražnje za prirodnim plinom i dvije trećine rasta potražnje za naftom. Solarna energija, energija vjetra i nuklearna energija pojest će potencijalni rast ugljena u Kini, smatra Birol. Šef IEA-e je, izgleda, ipak svjestan kritika pa je dodao da kreatori politike moraju biti okrenuti energetskoj tranziciji, koja se može ubrzati jačom klimatskom politikom, unatoč zabrinutosti oko tolerancije birača na brze promjene. Naime, i SAD i EU pokrenuli su ambiciozne programe za podršku rastu obnovljive energije, ali se suočavaju s kritikama političkih protivnika i problemom visokih troškova.
Revolucionarni koncept: Ova će tehnologija prvo pogoniti lunarni kruzer, a onda i automobile
Marx.ba Toyota svojim posljednjim projektom doslovno želi dohvatiti zvijezde. Naime, predstavljen je lunarni kruzer pogonjen revolucionarnom tehnologijom. Dio je to napora Japana da proširi svoju prisutnost u svemirskim istraživanjima, a očekuje se da će lunarni rover kojim će upravljati astronauti krenuti na svoj put prema Mjesecu nekad 2029. godine – iste godine za kad je predviđen dolazak prvih japanskih astronauta u Gateway lunarnu svemirsku stanicu. Prve slike koncepta objavljene su na društvenoj mreži X, odnosno nekadašnjem Twitteru. Ideja je upotrijebiti tehnologiju obnavljajućih ćelija za stvaranje energije s ciljem da se jednom u budućnosti kao izvor energije počne koristiti vodeni led s Mjeseca. Toyota je pojasnila da će se tokom dnevnih perioda pomoću solarne energije i vode postupkom elektrolize proizvoditi vodik i kisik, a gorive ćelije će osigurati energiju tokom 14 noćnih sati na Mjesecu. Kako se ova tehnologija oslanja na vodu, za početak će biti potrebno osigurati alternativni izvor vode zbog čega će veliki spremnici vode biti poslani na Mjesec zajedno s kruzerom. Međutim, inženjeri se nadaju da će se u budućnosti za tu svrhu moći koristiti i voda s Mjeseca kako tehnologija bude napredovala. Na portalu Interesting Engineering je objavljeno: – Ovo su vrlo uzbudljiva vremena za svemirska istraživanja i održivu tehnologiju! Ovaj kruzer predstavlja značajan korak naprijed prema istraživanju Mjeseca i zelenijoj Zemlji. U međuvremenu je i CarBuzz izrazio svoje oduševljenje idejom da bi gorive ćelije ovog kruzera “jednom mogle biti ugrađene i u automobile na Zemlji”. Toyota je kazala da će kruzer moći prevoziti dvoje ljudi i bez punjenja ići čak 42 dana, a samo vozilo može ostati upotrebljivo desetljećima. Dok se svijet sve više udaljava od motora s unutarnjim izgaranjem fosilnih goriva koji doprinose globalnom zagrijavanju, ovo predstavlja vrlo intrigantan koncept u toku potrage za alternativnim gorivima. Iako je lunarni kruzer očito dizajniran za znatno drugačije okruženje, njegova bi tehnologija ipak mogla biti vrlo korisna ovdje na Zemlji. Prema Interesting Engineeringu, gorive ćelije se ispituju kao potencijalni izvor energije za transportna vozila. Centar za alternativna goriva Ministarstva energetike SAD-a kazao je da se električna vozila na gorive ćelije (FCEV) mogu napuniti za samo pet minuta i omogućiti domet vožnje do 480 kilometara, a jedina emisija je obična voda. Iako su te gorive ćelije već dostupne, bit će potrebna značajna prilagodba infrastrukture kako bi auti na takav pogon doista zavladali cestama.
Edin Alić za Marx.ba: Električna vozila su donijela puno, a svaka kuća može biti punjač
N. D. Bosna i Hercegovina je malo automobilsko tržište, ali svakako ima svoje prohtjeve. Kao i u cijelom svijetu jedna od glavnih tema iz ove oblasti zadnjih godina su električna vozila. Ovakve automobile sve češće viđamo i na našim ulicama. Mišljenja su podijeljena, ali stručnjaci se slažu da je to tako uglavnom zbog slabe informiranosti. U razgovoru za Marx.ba Edin Alić, urednik i voditelj Auto Shop Magazina govorio je o onome što se može naći na bh. tržištu, benefitima koje su nam donijeli električni automobili, ali i o infrastrukturi u našoj zemlji. – Ponuda električnih vozila u BiH nije na nivou na kojem bi trebala i mogla biti. Razloga za to je mnogo od navika kupaca do veličine tržišta jer se naši kapaciteti ne mogu mjeriti sa kapacitetima zemalja Evropske unije. Realno smo mali pa je u skladu sa tim i sužena ponuda. Opet, električna vozila su nam dostupna i susreću se na ulicama, što je pohvalno. Da se još malo poradi na paradigmi o elektromobilnosti i utječe na kupce ponuda bi se sigurno proširila u skladu sa potražnjom, kaže Alić. Jasno je da su električni automobili već pokazali svoje prednosti. – Električni automobili su nam donijeli novu dimenziju mobilnosti. Od nižeg nivoa zagađenja, preko smanjene buke, nižih troškova održavanja i eksploatacije… Ako gledamo samo na automobile i iskustvo vožnje električnih vozila treba spomenuti da električni automobili donose veću i brže dostupnu snagu uz neminovno veći komfor, zbog nižeg nivoa buke, izostanka mjenjača i potrebe za šaltanjem pa sve do prisustva napredne tehnologije na polju sigurnosti s kojom se rasterećuje vozač, naglašava naš sagovornik. Jedna od dilema kada se radi o električnim vozilima u našoj zemlji je punjenje. Konstantno se čuje priča o manjku punjača. – Malo je poznato da BiH ima jednu od najrazvijenijih Porsche Destination Charging mreža u Evropi. Imamo punionica strateški raspoređenih tako da se sa električnim vozilima može svugdje. S druge strane baterije su sve većeg kapaciteta i iz iskustva govorim da se bez ikakvog razmišljanja ode na more i nazad sa jednim punjenjem, doduše sa IONIQ6 modelom. Kada neko kaže da nema punionica treba se zapitati malo jer generalno svaka kuća je punionica, električna vozila se mogu puniti na kućnim utičnicama, kao što punimo mobitele svaku večer. Istina je da smo infrastrukturno u deficitu sa brzim punjačima, ali sa rastom potražnje vjerujem da će rasti i broj kapacitetnijih punionica, kaže Alić. Zanimljivo, ali putevi u BiH odgovaraju električnim automobilima. – Saobraćajna infrastruktura nam je odlična jer električni automobili ne vole baš autoput, a brdovito podneblje je idealno za rekuperaciju energije i povećanje dometa igrom sa papučicom gasa i rekuperacijom, tvrdi Alić za Marx.ba.
BMW ulaže 750 miliona dolara u proizvodnju električnih Minija
Marx.ba Njemački proizvođač luksuznih automobila BMW objavio je u ponedjeljak da će uložiti 600 miliona funti (750 miliona dolara) u pogone u Velikoj Britaniji kako bi legendarni brend Mini do kraja desetljeća potpuno prebacio na električni pogon. Od 2026. godine BMW će u tvornici u Oxfordu proizvoditi Mini Cooper s tri vrata i kompaktni crossover Mini Aceman, koji će od 2030. biti isključivo električni. Iste modele proizvoditi će i u Kini, a izvoz bi trebao krenuti iduće godine. Britanski ministar privrede Kemi Badenoch posjetit će tvornicu u Oxfordu kako bi bio prisutan pri najavi ulaganja, koje će po vladi podići ukupnu investicijsku potrošnju u automobilskom sektoru iznad granice od šest milijardi funti. – BMW-ovo ulaganje još je jedan svijetli primjer da je Ujedinjeno Kraljevstvo najbolje mjesto za proizvodnju automobila budućnosti, izjavio je premijer Rishi Sunak. Njemačka kompanija objavila je da je britanska vlada poduprla investiciju, ali nije navela pojedinosti. BMW će također investirati u tvornicu u Swindonu koja proizvodi dijelove za te modele. Nisu naveli šta će se dogoditi s tvornicom motora u Hams Hallu. Mali, brzi i cjenovno pristupačni originalni Mini krenuo je u prodaju 1959. godine, a BMW je 2001. oživio brend koji je pod njegovim vodstvom zadržao popularnost. No, njegova budućnost u Britaniji već je godinama neizvjesna, napominje Reuters. Autoindustriju pak muče “propisi o porijeklu”, prema kojima će električna vozila od iduće godine biti oslobođena carina ako je 45 posto njihove vrijednosti proizvedeno u Britaniji ili EU.
Osam genijalnih ekoloških inovacija: Od usisavača smoga do papira od kamena
Marx.ba Zaštita okoliša i održivost nikada nisu bili važniji. Iz dana u dan svjedoci smo posljedica klimatskih promjena pa osviještenost globalne populacije kontinuirano raste. Tome svjedoče i rezultati istraživanja koji pokazuju da polovica globalnih potrošača svrstava održivost među pet najvećih pokretača vrijednosti. Malo više od 63 posto potrošača na globalnom nivou je napravilo skromne do značajne pomake prema održivosti u posljednjih pet godina. Sveukupno gledajući, 70 posto njih smatra da je održivost okoliša važna, preferiraju ideju o održivosti te žele živjeti ekološki osvještenije živote. Ipak, postoje genijalne inovacije širom svijeta s ciljem unaprjeđenja održivog života, zbog kojeg imaju potencijal preobratiti naše živote. 1. OffGridBox – izvor za pitku vodu Ovaj vrlo praktičan „spremnik“ predstavlja takozvanu dva u jedan inovaciju – generator struje i sistem za pročišćavanje vode. Sastoji se od solarnog fotonaponskog niza s integriranim pretvaračem, baterije, sistema za prikupljanje vode, spremnika za vodu i ssitema za obradu vode. Na vrlo jednostavan način crpi vodu iz okoliša te je pretvara u pitku vodu. Osnivači, Emiliano Cecchini i Davide Bonsignore, poslovanje su započeli 2016. godine s pilot projektom u Ruandi i od tada se šire na nova tržišta. OffGridBox tehnologija služi za domaćinstva i institucionalne zgrade kao što su zdravstvene klinike i škole, omogućuje produktivnu upotrebu i može se instalirati u humanitarnim okruženjima poput izbjegličkih kampova ili pak biti brza pomoć u situacijama nakon prirodnih katastrofa. Glavni ciljevi proizvoda su povećati pristup obnovljivim izvorima energije, posebno u nerazvijenim područjima, zaštititi kvalitetu i dostupnost pitke vode te promovirati održiv i zdrav način života. 2. WasteShark – čistač voda Nadahnuta širokim ustima kitopsine koja grabi sve što je ispred nje, firma Richarda Hardimana – Ran Marine sa sjedištem u Nizozemskoj, stvorila je čistača voda pod imenom WasteShark. Radi na baterije, a s jednom baterijom može preći do pet kilometara. To znači otprilike osam do 10 sati neprestanog čišćenja, a dnevna količina otpada koji može prikupiti je oko 500 kilograma krhotina, što je ekvivalent gutanju otprilike 21.000 plastičnih boca. Sav otpad sakupljen u trbuhu robota zatim se vraća na obalu, sortira i reciklira ili zbrinjava na odgovoran način. Dok sakuplja otpad, ovaj robot ujedno prikuplja podatke o kvaliteti vode koji se na kraju analiziraju te koriste za donošenje zaključaka o trenutnom stanju, odnosno je li voda čišća ili prljavija u odnosu na neki period, mijenja li se njen sastav, postoji li potencijalno cvjetanje algi i slično. 3. Terra-i – zaštitnik vegetacije Ovaj sistem za praćenje gubitka staništa koristi satelitske podatke i umjetnu inteligenciju za istraživanje i pouzdano mjerenje poremećaja vegetacijskog pokrova u tropima. Koristeći tehnologiju gotovo u stvarnom vremenu, Terra-i može detektirati sve poremećaje uzrokovane ljudskim aktivnostima. Trenutno radi za cijelu Latinsku Ameriku i tropske krajeve. Nastala je kao saradnja između Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu sa sjedištem u Kolumbiji, Programa za šumarstvo, drveće i agrošumarstvo, globalne ekološke organizacije Zaštita prirode Poslovne škole i inženjerstva sa sjedištem u Švicarskoj i King’s Collegea London iz Ujedinjenog Kraljevstva. Takozvana računalna neuronska mreža je istrenirana da razumije normalan obrazac promjena u vegetacijskom zelenilu u odnosu na teren i padavine za mjesto, a zatim označava područja gdje se zelenilo iznenada mijenja daleko iznad normalnih granica. Idealan je način za širenje upozorenja o narušavanju prirodne ravnoteže te za praćenje ekološkog stanja. 4. Smog Free Tower – usisavač smoga Udisanje svježeg, čistog zraka čak i u najprometnijim gradovima bila je motivacija za Smog Free Project – kampanju za čisti zrak koju vodi Daan Roosegaarde. On je, naime, stvorio prvi Smog Free Tower koji doslovno isisava onečišćenja iz zraka. Opremljen je ekološki prihvatljivom tehnologijom, čisti 30.000 m3 na sat i koristi malu količinu zelene električne energije. Smatra se prvim usisavačem smoga na svijetu, visok je sedam metara te koristi patentiranu tehnologiju pozitivne ionizacije za proizvodnju zraka bez smoga u javnim prostorima, omogućujući ljudima da besplatno dišu i dožive čist zrak. 5. S.Lab – maksimalno prirodna pakovanja Startup S.Lab sa sjedištem u Ukrajini proizvodi istinski zelenu ambalažu koristeći samo dvije biljne komponente – korijenje konoplje i gljiva. Osnovali su ga Julia Bialetska i Eugene Tomilin. Želja im je bila omogućiti prirodnu zamjenu za polistiren – jedan od najčešćih plastičnih materijala, a koja ima iste karakteristike vodootpornosti i toplinske izolacije. Njihova maksimalno prirodna pakiranja tako se bez imalo grižnje savjesti nakon upotrebe mogu baciti s ostatkom smeća ili kompostom jer će se u potpunosti razgraditi za samo 30 dana. 6. Desserto – biljni materijal kao alternativa koži U svrhu stvaranja alternative životinjskoj koži, Adrián Lopez Velarde i Marte Cazarez, oboje porijeklom iz Meksika, razvili su vegansku alternativu koži izrađenoj od nopala – vrste mladih izdanaka kaktusa. Na ideju su došli nakon rada u industriji namještaja te automobilskoj i modnoj industriji gdje su uvidjeli da je problem zagađenja okoliša vrlo ozbiljan. Današnja misija njihove firme je biti na čelu inovacija koje nadilaze potrebe tržišta kožne galanterije, nudeći visokokvalitetne materijale izrađene s održivim alternativama. Proizvodi brenda Desserto su široke namjene, a materijali imaju sve karakteristike koje odgovaraju za korištenje u, primjerice, izradi odjeće, obuće i modnih dodataka ili pak u automobilskoj industriji za opremanje unutrašnjosti vozila. Firma tako u svom portfelju već ima uspješne saradnje s kompanijama kao što su BMW, Givenchy, Fossil Group, adidas, Mercedes-Benz, Karl Lagerfeld, H&M. 7. LimeLoop – paketi za višekratnu upotrebu Paket LimeLoop je održivo američko rješenje u sektoru slanja raznih pošiljki, dizajnirano za ponovnu upotrebu umjesto kartonskih kutija ili plastičnih materijala. Kada kupac primi svoj proizvod u LimeLoop pakiranju za višekratnu upotrebu, nakon što uzme svoj proizvod, pakiranje jednostavno baca natrag u poštanski sandučić umjesto u smeće. Paket se zatim šalje natrag trgovcu tako da se može ponovno koristiti za sljedećeg kupca. Idealna je inovacija za razne e-trgovine i trgovce na malo koji dostavljaju proizvode kao što su odjeća, kozmetički proizvodi za njegu ljepote i kozmetika, pribor za pisanje, rukotvorine i slično. Dizajniran je za korištenje za više od 200 pošiljaka, zamjenjujući više od 100 jednokratnih kartonskih kutija i spremnika. Ovaj produljeni životni ciklus smanjuje emisije ugljika, energiju i potrošnju vrijednih resursa kao što su drveće, voda i ulje potrebnih za preradu kartona i polimera. Primjerice, u 150
Za struku nema dileme: Šta je isplativije, kamioni na vodnik ili na struju
Marx.ba Profesor Univerziteta u Kembridžu David Cebon je jednostavan kada je u pitanju upotreba vozila na vodonik kao alternative za drumski transport tereta. Prema njegovim riječima, koji je decenijama posvetio istraživanje transporta, teško je boriti se protiv ovih brojeva. Kao direktor Centra za održivi drumski teret i konzorcijuma Cambridge Vehicle Dynamics, Cebon blisko sarađuje s inovatorima i rješenjima za rješavanje transportnih izazova, posebno onih koji mogu optimizirati punjenje i omogućiti čist i siguran teret. Kapitalni trošak vozila na vodonik je otprilike dvostruko veći od kapitalnog troška električnog vozila na baterije. Postoji dobar razlog zašto je skuplji – kamion sa vodoničnim gorivim ćelijama je električni kamion na baterije sa dodanom vodoničnom gorivnom ćelijom. Oba imaju električni motor, električni pogon, bateriju, inverter i tako dalje. Električni kamion samo ima veću bateriju, to je sve. Dakle, umjesto da ima veće baterije, kamion na vodik ima vodonične gorivne ćelije, rezervoare za vodonik i opremu za isporuku vodonika. A sve te stvari su veoma komplikovane i veoma skupe. Svi mi jako volimo krivulje učenja, kako će tehnologija vremenom postati jeftinija. Ako razmislite o tome, najskuplji dio akumulatorskog električnog kamiona je baterija. A baterije će pojeftiniti. Ali to neće biti zbog transportne industrije, već zbog automobilske industrije koja koristi najmanje pet puta više baterija. Tehnologiju i krivulje pokreće automobilska industrija, a ne industrija kamiona. Ako pogledate isti problem sa vozilom na vodikove gorive ćelije. Pa, sada se svake godine proizvodi hiljadu puta više električnih automobila nego automobila na vodonik. Druga strana toga je energija koju koriste. Vodonik je veoma neefikasan. Električna vozila na baterije su vrlo efikasna – suprotno. U stvari, ako uradite ove prilično jednostavne proračune, možete zaključiti da vam je za pokretanje kamiona na zeleni vodonik potrebno oko tri puta više električne energije nego što vam je potrebno za napajanje električnog vozila na baterije. Tri puta više električne energije znači da vam treba tri puta više vjetroturbina, tri puta više solarnih panela ili nuklearnih elektrana. A uz to vam je potrebno tri puta više održavanja, tri puta više rezervnih dijelova. Šta god da imate, koštaće tri puta više da vozite vozila na vodonik nego električna vozila.
Direktna posljedica klimatskih promjena: Ljeto najtoplije otkad postoje mjerenja
Marx.ba Gotovo cijela svjetska populacija bila je između juna i avgusta izložena povećanim temperaturama kao rezultatom klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, zaključuje se u recenziranom izvještaju američke istraživačke grupe Climate Central objavljenom u petak. Ovogodišnje ljeto je bilo najtoplije na sjevernoj hemisferi od kada postoje mjerenja, s podužim toplinskim valovima u Sjevernoj Americi i južnoj Europi koji su izazvali katastrofalne šumske požare i veli broj žrtava. Juli je bio najvrući mjesec ikada zabilježen, dok su avgustovske temperature također bile za 1,5 stupeni Celzija više nego u predindustrijskom razdoblju. Climate Central je proučio temperature u 180 zemalja i 22 teritorija i utvrdio da je 98 posto svjetskog stanovništva bilo izloženo višim temperaturama, posebno kao posljedicama zagađenja ugljičnim dioksidom. – Doslovce niko na Zemlji nije izbjegao utjecaju globalnog zatopljenja unazad tri mjeseca, rekao je Andrew Pershing, potpredsjednik Climate Central. – U svakoj zemlji koju smo mogli analizirati, uključujući i južnu hemisferu na kojoj je ovo najhladnije doba godine, vidjeli smo temperature koje teško da bismo vidjeli, ili gotovo nemoguće, bez ljudskog djelovanja na klimu, istakao je. Naučnici su upoređivali toplinske valove i temperature koje su najvjerovatnije rezultat klimatskih promjena s praćenjem temperatura generirane modelima u kojima je izuzet utjecaj emisija stakleničkih plinova. Toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Evropi bili bi nemogući bez klimatskih promjena, tvrdi i Friederekie Otto, naučnica o klimi na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš. Njena grupa je proučavala izolirane toplinske valove i zaključila da ne bi bili mogući bez klimatskih promjena.