Kada će električna vozila cijenom parirati automobilima s unutrašnjim sagorijevanjem
Marx.ba Studija koju su sastavili Rocky Mountain Institute (RMI), Systems Change Lab i projekt EEIST tvrdi da bi električna vozila mogla činiti više od dvije trećine ukupne prodaje novih automobila do 2030., što je znatno veći udio od mnogih drugih nedavnih analiza. Istraživanje RMI-ja dodaje da ekonomija počinje nadmašivati političke poticaje kao ključni pokretač prodaje električnih vozila. Doista, tvrdi se da bi se troškovi baterija mogli prepoloviti u ovom desetljeću sa 141 eura po kilovatsatu na između 56 i 85 eura. Ovi padajući troškovi mogli bi električna vozila učiniti jeftinijima na “svakom tržištu na svijetu”. Predviđa se da će Kina nastaviti voditi u prodaji električnih vozila s prodajom koja će do 2030. činiti 90 posto ukupnog tržišta novih automobila. Trenutak kada nova električna vozila dostignu cjenovni paritet s novim vozilima s unutrašnjim sagorijevanjem vjerovatno će se pokazati ključnim. Istraživanje sugerira da bi se ova “vrhunska tačka” pariteta cijena mogla dogoditi u Evropi sljedeće godine, 2025. u Kini, 2026. u SAD-u i 2027. u Indiji za automobile srednje veličine i ranije za mala vozila.
Evropa ide korak dalje: Evo šta donosi norma Euro 7, pod lupom i električni automobili
N. D. Vijeće EU za konkurentnost usvojilo je u ponedjeljak zajedničko stajalište o novim pravilima za smanjenje emisija iz motornih vozila pod nazivom Euro 7, koje prvi put uključuju ispuštanje opasnih krutih čestica i mikroplastike, koje nastaju tokom uportrebe kočnica i guma. Nova pravila odnose se na emisije onečišćujućih tvari iz vozila iz automobila, kamiona i kombija i prvi put uključuju ispuštanje opasnih krutih čestica i mikroplastike, koje nastaju tokom upotrebe kočnica i guma, što znači da će vrijediti i za električne automobile i vozila na vodik. – Električni automobili su su dosta teži. Gume se više troše, kao i kočnice, tako da nije iznenađenje. Ispuštaju mnogo kritih čestica i mikroplastike i sve to završava u zraku i vodi. Električni auto nije nikakva savršena zamjena za automobil na fosilna goriva, pa je jesano zašto je taj segment sada reguliran, kaže Anes Podić, iz EKO Akcije za Marx.ba. Inače, ministri nadležni za unutrašnje tržište i industriju usvojili su zajedničku poziciju država članica na temelju kojeg će rotirajuće predsjedništvo pregovarati s Evropskim parlamentom o konačnom prijedlogu zakona. Usvojeno stajalište prilično je razvodnjeno u odnosu na prijedlog Komisije. Vijeće je u svom stajalištu zadržalo postojeće granične vrijednosti emisija iz Euro 6 za laka vozila, dok za teška vozila predlaže niže granične vrijednosti emisija. Euro 7 također sadrži posebnu odredbu o gradskim autobusima kako bi se osigurala usklađenost s novopredloženim ciljem nulte emisije za ta vozila do 2030. godine. Komisija je predložila stroža ograničenja za emisije ugljičnog monoksida i dušikova oksida iz kočnica i guma. Međutim, osam zemalja sa snažnom automobilskim industrijom protive se strožim pravilima, uz obrazloženje da su proizvođači automobila već sada pod velikim pritiskom jer se moraju prilagoditi odredbi o zabrani prodaje novih vozila s motorima na untrašnje izgaranje od 2035. godine. Proizvođači automobila tvrde da je Euro 7, koji bi trebao na snagu stupiti 2025. godine, preskup, a da su ekološki dobici bili zanemarivi, da će im otežati prijelaz na električna vozila i prisiliti ih da ulažu u motore s unutrašnjim izgaranjem koji nemaju budućnost. U saopćenju Vijeća ističe se da je s usvojenim stajalištem postignuta ravnoteža “između strogih zahtjeva za emisije iz vozila i dodatnih ulaganja u industriju, u trenutku kada evropski proizvođači automobila prolaze kroz transformaciju prema proizvodnji automobila s nultom emisijom”. Pregovori o konačnom tekstu uredbe započet će kada Evropski parlament usaglasi svoju poziciju o prijedlogu Komisije.
Pronalazak koji mijenja stvari: Revolucija u svijetu solarnih panela
Marx.ba Solarna energija postaje sve jeftinija i lakša za nabavku, ali to, ipak, ne znači da je savršena. Solarni paneli koji se obično prave od silicijuma imaju velike troškove unaprijed i uglavnom traju između 25 i 30 godina. Dakle, logično je da su naučnici tražili dugotrajnije alternativne materijale za proizvodnju solarnih ćelija, koje čine panele. Sada, istraživači sa Univerziteta Prinston, pokazuju da se mineral nazvan perovskit, koji pokazuje mnoga ista svojstva kao silicijum, može koristiti za pravljenje dugotrajnijih solarnih ćelija. Perovskit je, također, relativno jeftin jer, za razliku od silicijumskih ćelija, koje se stvaraju na 3.000 stepeni Farenhajta, perovskit ćelije se mogu napraviti na sobnoj temperaturi, prenose britanski mediji. To znači da je za proizvodnju ovih ćelija potrebno mnogo manje energije, što proces čini održivijim, pored toga što je jeftiniji. Zbog toga su ga stručnjaci za čistu energiju nazvali ovaj mineral „čudesnim materijalom“. On također ima prednost što je lakši od silicijuma – ali to također znači i da je mnogo krhkiji. To je, ujedno, i jedan od razloga zašto perovskit još nije korišten za pravljenje dugotrajnih solarnih panela. Što je još važnije, perovskit se nije smatrao „dobrom“ alternativom solarnim ćelijama napravljenim od silicijuma – zbog svog životnog vijeka. Prva generacija perovskitnih ćelija mogla je da traje samo nekoliko minuta, dok su kasnije generacije trajale samo do godinu dana. Ali, nedavno je solarna ćelija iz perovskita pokazala da može trajati čak i duže od većine tipičnih solarnih panela. Zajedno sa poznatom efikasnošću perovskita, ovo bi moglo biti apsolutna prekretnica.
Greenfield investicija: Porsche najavljuje gradnju nove fabrike u komšiluku
Marx.ba Porsche je u finalizaciji planova da u Hrvatskoj izgradi tvornicu pogona za električke bicikle, doznaje Jutarnji list. Bit će to prva tvornica njemačkog automoto diva u Hrvatskoj i njegova prva greenfield investicija u lokalnu industrijsku proizvodnju. Drugo je to značajno ulaganje u lokalnu proizvodnju u Hrvatskoj u području mobilnosti, auto-moto industriji, otkako je Rimac grupa najavila i krenula u izgradnju vlastite tvornice u Svetoj Nedelji kraj Zagreba. Detalji o Porscheovoj tvornici pogona za električne bicikle zasad nisu poznati. Svi, osim jednog. Zbog fokusa na pogone i brendove koje ima otprije, poput Porschea i FAZUA-e, njemački div usisat će tehnologiju i znanje stvoreno u Greyp Bikesu i ugasiti taj brend. Sve se to događa dvije godine otkako je Porsche grupa preko Porsche eBike Performancea preuzela startup Greyp Bikes od Mate Rimca. Bila je to jedna od najvećih akvizicija u Hrvatskoj dosad. Procjena je da je Porsche eBike Performance za Greyp Bikes platio 100 miliona kuna, ili 13,3 miliona eura. Inicijalno je Porsche najavio da će zadržati brend, što je i učinio sve do ove godine. U februaru je njemačka matica prvo objavila da iz sudskog registra miče Greypov brend i zamjenjuje ga za svoj Porsche eBike Performance. Sad smo doznali da gasi i Greypovu vertikalu unutar Porsche eBike Performancea, piše Jutarnji.
Još će se čekati: UK odgađa zabranu prodaje automobila na fosilna goriva
Marx.ba
Digitalizacija i elektrifikacija mogu smanjiti emisije ugljika poslovnih zgrada do 70 posto
Marx.ba Obnova zgrada primjenom digitalnih rješenja najbolji je pristup dekarbonizaciji, pokazali su rezultati novog istraživanja Schneider Electrica. Zgrade čine oko 37 posto globalnih emisija ugljika, a prema procjenama otprilike polovica današnjih zgrada koristit će se i 2050. godine. Zbog toga se na nivou cijelog tog sektora moraju hitno smanjiti operativne emisije ugljika kako bi zgrade postale energetski učinkovitije, navodi se. Rezultati istraživanja pokazuju kako implementacija Schneider Electric digitalnih rješenja u zgradarstvu i upravljanje potrošnjom energije može smanjiti operativne emisije ugljika poslovnih zgrada za do 42 posto s povratom ulaganja u manje od tri godine. Također, zgrade će smanjiti operativne emisije ugljika za dodatnih 28 posto, odnosno ukupno će reducirati emisije do 70 posto ako se u potpunosti usmjere na električnu energiju i digitalna rješenja i to zamjenom grijanja s fosilnih izvora na električne alternative, te instalacijom mikromreža napajanih iz lokalnih obnovljivih izvora energije. – Smanjenje operativnih emisija ključno je za dekarbonizaciju što većeg broja postojećih zgrada i postizanje neto-nultih emisija do 2050. godine. Ovo sveobuhvatno istraživanje potvrđuje kako je smanjenje emisija ugljika do 70 posto ostvarivo ukoliko postojeće zgrade transformiramo u energetski učinkovitu, potpuno elektrificiranu i digitaliziranu imovinu, rekao je Arthur Vašarević, generalni direktor za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu u Schneider Electricu. Istraživanje, provedeno u saradnji s konsultantskom firmom WSP, temelji se na praćenju energetske učinkovitosti i nivoa emisije ugljika velikih poslovnih zgrada izgrađenih početkom 2000-ih u različitim klimatskim područjima SAD-a. Međutim, digitalni pristup obnovi zgrada primjenjiv je na sve vrste zgrada i klimatske uvjete te, stoga, predstavlja najučinkovitiju strategiju za dekarbonizaciju zgrada koja omogućava brze rezultate s manje emisija iz opsega 1. Obnova zgrada implementacijom digitalnih tehnologija poboljšava i olakšava svakodnevne poslovne aktivnosti korisnika u zgradama, ali je važna i za samu dugoročnost i održivost. Naime, zgrade koje nisu dekarbonizirane mogu postati neupotrebljiva imovina koja gubi na vrijednosti te nije privlačna investitorima i stanarima. Prelazak na zgrade s niskim nivoom ugljika također otvara znatan potencijal za stvaranje novih radnih mjesta prema nedavnim istraživanjima Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu i Instituta za istraživanje održivosti Schneider Electrica.
Južnokorejski div ulaže 12,6 milijardi dolara u fabrike električnih vozila i baterija
Marx.ba Državni univerzitet Georgia Tech i njegov institut za tehnologiju potpisali su s Hyundai Motor Groupom memorandum o razumijevanju, skicirajući saradnju na istraživanjima i primjeni novih tehnologija, uključujući vodikovu ekonomiju i razvoj radne snage. Južnokorejski proizvođač automobila Hyundai Motor Group objavio je da će uložiti 12,6 milijardi dolara u gradnju tvornica električnih vozila i baterija u SAD-u. Hyundai će izdvojiti 7,59 milijardi dolara za tvornicu u okrugu Bryan, u Georgiji, koja će zaposliti više od 8.500 radnika. U saradnji sa SK Onom kompanija će uložiti i pet milijardi dolara u tvornicu baterija u okrugu Bartow, koja će zaposliti oko 3.500 radnika, stoji u u saopćenju. Državni univerzitet Georgia Tech i njegov institut za tehnologiju potpisali su s Hyundai Motor Groupom memorandum o razumijevanju, skicirajući saradnju na istraživanjima i primjeni novih tehnologija, uključujući vodikovu ekonomiju i razvoj radne snage. Hyundai je istakao da će u Georgiji u idućim godinama stvoriti ekonomsku vrijednost koja će se mjeriti u desecima milijardi dolara i pomoći u otvaranju oko 40 hiljada radnih mjesta.
Evropsko tržište automobila u porastu, ove godine 118 posto više registrovanih električnih vozila
Marx.ba Evropsko tržište putničkih automobila je u avgustu poraslo za 21 posto na godišnjem nivou, što je 13. mjesec rasta uzastopno, pokazao je izvještaj industrijske grupe. Broj registrovanih novih putničkih automobila u Evropskoj uniji u avgustu iznosio je 787.626 jedinica, navodi se u saopćenju Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). – Uprkos tome što je avgust obično lošiji mjesec za prodaju automobila, dvocifreni dobici ukazuju na to da se tržište EU oporavlja od prošlogodišnjeg nedostatka komponenti, naglašeno je u izvještaju. Većina tržišta je zabilježila dvocifrene procentualne dobitke, uključujući tri najveća: Njemačku (37,3 posto), Francusku (24,3 posto) i Italiju (11,9 posto). Tržišni udio automobila na baterije je po prvi put premašio 20 posto, prestigavši vizila sa dizel motorima po drugi put ove godine, čime su postali treći najpopularniji izbor za kupce novih automobila. Registracije električnih automobila u EU su skočile za 118,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, to jest na 165.165 jedinica u avgustu. Hibridno-električni automobili su zadržali svoju poziciju drugog izbora kupaca, sa 24 posto tržišnog udjela. Među ovim vozilima, automobili na gas su i dalje najpopularniji izbor, iako je njihov tržišni udio pao sa 38,7 posto u avgustu 2022. na 32,7 procenata ovog avgusta.
Rad od kuće smanjuje emisiju stakleničkih plinova po osobi za više od 50 posto
Marx.ba Malo-pomalo, preduzeća su posljednjih godinu i više dana poticala zaposlenike da se vrate u urede nakon završetka mjera uvedenih zbog covida Google, Meta i X prethodno su rekli zaposlenicima da smanje rad od kuće i vrate se radu sličnom onome kakav je bio prije covida. Ali zaposlenici koji se ne žele vratiti u urede jer im rad od kuće omogućuje da se osjećaju nesputano, sada imaju odgovor za svoje šefove. Bez obzira na to, čini se da rad od kuće donosi još neke prednosti, ali za društvo. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) u SAD-u, “radnici na daljinu proizvode manje od polovice emisija stakleničkih plinova od uredskih radnika”. To je zato što faktori kao što su putovanje na posao i potrošnja energije u objektima ovise o tome koliko ljudi putuje na posao i s posla i koliko često. – Radnici koji stalno rade od kuće mogli bi pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova od 54 posto po glavi, što bi bilo prvenstveno zbog smanjene potrošnje energije u uredu, kažu naučnici koje je predvodio inženjer sa Sveučilišta Cornell Yanqiu Tao. No dok bi 2-4 dana rada na daljinu dovelo do pada od “do 29 posto”, ograničavanje rada na daljinu na dan u sedmici značilo bi pad od samo 2 posto, što znači da ne imalo koristi, prema time u kojem je bio Longqi Yang iz Microsofta. Istraživanje je sadržavalo podataka od preko 100.000 uzoraka, uključujući američki Residential Energy Consumption Survey i Microsoftove podatke o zaposlenicima.
Ovo vozilo pomoću sunčeve energije besplatno može preći 5.000 kilometara godišnje
Marx.ba Scania je udružila snage s Univerzitetom Uppsala i drugim firmama kako bi stvorila inovativno rješenje u cestovnom transportu. Njihov prijedlog uključuje tegljač s plug-in hibridnim pogonom koji može koristiti sunčevu energiju za vožnju, što je izuzetno zanimljivo. Iako snaga pogona iznosi 560 KS, što je uobičajeno za vozila ove vrste, ono što ističe ovaj kamion je njegova prikolica. Sve vidljive površine, uključujući krov, prekrivene su solarnim panelima s površinom od 100 kvadratnih metara, što nije zanemarivo. Scania tvrdi da je ovaj solarni sistem uporediv s onima na porodičnim kućama, koristeći visokoučinkovite panele koji mogu prikupiti znatnu količinu energije. Ova prikupljena sunčeva energija koristi se za punjenje velikog sistema baterija. Kamion ima jednu bateriju kapaciteta 200 kWh smještenu u prikolici, i još jednu dvostruko manju na samom kamionu. Kada se ovo pretvori u kilometre, solarni paneli bi trebali omogućiti ovom kamionu putovanje od 5.000 kilometsara na švedskim cestama, a u sunčanijim područjima, poput Španije ili drugih zemalja, taj broj bi mogao doseći i do 10.000 kilometara. Ovo je inovativan korak u korištenju solarnih panela za napajanje kamiona i potencijalno smanjenje emisija u prometnom sektoru. Šef razvoja u Scaniji ističe kako je ovo pionirski razvoj kamiona sljedeće generacije.