Još će se čekati: UK odgađa zabranu prodaje automobila na fosilna goriva
Marx.ba
Digitalizacija i elektrifikacija mogu smanjiti emisije ugljika poslovnih zgrada do 70 posto
Marx.ba Obnova zgrada primjenom digitalnih rješenja najbolji je pristup dekarbonizaciji, pokazali su rezultati novog istraživanja Schneider Electrica. Zgrade čine oko 37 posto globalnih emisija ugljika, a prema procjenama otprilike polovica današnjih zgrada koristit će se i 2050. godine. Zbog toga se na nivou cijelog tog sektora moraju hitno smanjiti operativne emisije ugljika kako bi zgrade postale energetski učinkovitije, navodi se. Rezultati istraživanja pokazuju kako implementacija Schneider Electric digitalnih rješenja u zgradarstvu i upravljanje potrošnjom energije može smanjiti operativne emisije ugljika poslovnih zgrada za do 42 posto s povratom ulaganja u manje od tri godine. Također, zgrade će smanjiti operativne emisije ugljika za dodatnih 28 posto, odnosno ukupno će reducirati emisije do 70 posto ako se u potpunosti usmjere na električnu energiju i digitalna rješenja i to zamjenom grijanja s fosilnih izvora na električne alternative, te instalacijom mikromreža napajanih iz lokalnih obnovljivih izvora energije. – Smanjenje operativnih emisija ključno je za dekarbonizaciju što većeg broja postojećih zgrada i postizanje neto-nultih emisija do 2050. godine. Ovo sveobuhvatno istraživanje potvrđuje kako je smanjenje emisija ugljika do 70 posto ostvarivo ukoliko postojeće zgrade transformiramo u energetski učinkovitu, potpuno elektrificiranu i digitaliziranu imovinu, rekao je Arthur Vašarević, generalni direktor za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu u Schneider Electricu. Istraživanje, provedeno u saradnji s konsultantskom firmom WSP, temelji se na praćenju energetske učinkovitosti i nivoa emisije ugljika velikih poslovnih zgrada izgrađenih početkom 2000-ih u različitim klimatskim područjima SAD-a. Međutim, digitalni pristup obnovi zgrada primjenjiv je na sve vrste zgrada i klimatske uvjete te, stoga, predstavlja najučinkovitiju strategiju za dekarbonizaciju zgrada koja omogućava brze rezultate s manje emisija iz opsega 1. Obnova zgrada implementacijom digitalnih tehnologija poboljšava i olakšava svakodnevne poslovne aktivnosti korisnika u zgradama, ali je važna i za samu dugoročnost i održivost. Naime, zgrade koje nisu dekarbonizirane mogu postati neupotrebljiva imovina koja gubi na vrijednosti te nije privlačna investitorima i stanarima. Prelazak na zgrade s niskim nivoom ugljika također otvara znatan potencijal za stvaranje novih radnih mjesta prema nedavnim istraživanjima Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu i Instituta za istraživanje održivosti Schneider Electrica.
Južnokorejski div ulaže 12,6 milijardi dolara u fabrike električnih vozila i baterija
Marx.ba Državni univerzitet Georgia Tech i njegov institut za tehnologiju potpisali su s Hyundai Motor Groupom memorandum o razumijevanju, skicirajući saradnju na istraživanjima i primjeni novih tehnologija, uključujući vodikovu ekonomiju i razvoj radne snage. Južnokorejski proizvođač automobila Hyundai Motor Group objavio je da će uložiti 12,6 milijardi dolara u gradnju tvornica električnih vozila i baterija u SAD-u. Hyundai će izdvojiti 7,59 milijardi dolara za tvornicu u okrugu Bryan, u Georgiji, koja će zaposliti više od 8.500 radnika. U saradnji sa SK Onom kompanija će uložiti i pet milijardi dolara u tvornicu baterija u okrugu Bartow, koja će zaposliti oko 3.500 radnika, stoji u u saopćenju. Državni univerzitet Georgia Tech i njegov institut za tehnologiju potpisali su s Hyundai Motor Groupom memorandum o razumijevanju, skicirajući saradnju na istraživanjima i primjeni novih tehnologija, uključujući vodikovu ekonomiju i razvoj radne snage. Hyundai je istakao da će u Georgiji u idućim godinama stvoriti ekonomsku vrijednost koja će se mjeriti u desecima milijardi dolara i pomoći u otvaranju oko 40 hiljada radnih mjesta.
Evropsko tržište automobila u porastu, ove godine 118 posto više registrovanih električnih vozila
Marx.ba Evropsko tržište putničkih automobila je u avgustu poraslo za 21 posto na godišnjem nivou, što je 13. mjesec rasta uzastopno, pokazao je izvještaj industrijske grupe. Broj registrovanih novih putničkih automobila u Evropskoj uniji u avgustu iznosio je 787.626 jedinica, navodi se u saopćenju Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). – Uprkos tome što je avgust obično lošiji mjesec za prodaju automobila, dvocifreni dobici ukazuju na to da se tržište EU oporavlja od prošlogodišnjeg nedostatka komponenti, naglašeno je u izvještaju. Većina tržišta je zabilježila dvocifrene procentualne dobitke, uključujući tri najveća: Njemačku (37,3 posto), Francusku (24,3 posto) i Italiju (11,9 posto). Tržišni udio automobila na baterije je po prvi put premašio 20 posto, prestigavši vizila sa dizel motorima po drugi put ove godine, čime su postali treći najpopularniji izbor za kupce novih automobila. Registracije električnih automobila u EU su skočile za 118,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, to jest na 165.165 jedinica u avgustu. Hibridno-električni automobili su zadržali svoju poziciju drugog izbora kupaca, sa 24 posto tržišnog udjela. Među ovim vozilima, automobili na gas su i dalje najpopularniji izbor, iako je njihov tržišni udio pao sa 38,7 posto u avgustu 2022. na 32,7 procenata ovog avgusta.
Rad od kuće smanjuje emisiju stakleničkih plinova po osobi za više od 50 posto
Marx.ba Malo-pomalo, preduzeća su posljednjih godinu i više dana poticala zaposlenike da se vrate u urede nakon završetka mjera uvedenih zbog covida Google, Meta i X prethodno su rekli zaposlenicima da smanje rad od kuće i vrate se radu sličnom onome kakav je bio prije covida. Ali zaposlenici koji se ne žele vratiti u urede jer im rad od kuće omogućuje da se osjećaju nesputano, sada imaju odgovor za svoje šefove. Bez obzira na to, čini se da rad od kuće donosi još neke prednosti, ali za društvo. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) u SAD-u, “radnici na daljinu proizvode manje od polovice emisija stakleničkih plinova od uredskih radnika”. To je zato što faktori kao što su putovanje na posao i potrošnja energije u objektima ovise o tome koliko ljudi putuje na posao i s posla i koliko često. – Radnici koji stalno rade od kuće mogli bi pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova od 54 posto po glavi, što bi bilo prvenstveno zbog smanjene potrošnje energije u uredu, kažu naučnici koje je predvodio inženjer sa Sveučilišta Cornell Yanqiu Tao. No dok bi 2-4 dana rada na daljinu dovelo do pada od “do 29 posto”, ograničavanje rada na daljinu na dan u sedmici značilo bi pad od samo 2 posto, što znači da ne imalo koristi, prema time u kojem je bio Longqi Yang iz Microsofta. Istraživanje je sadržavalo podataka od preko 100.000 uzoraka, uključujući američki Residential Energy Consumption Survey i Microsoftove podatke o zaposlenicima.
Ovo vozilo pomoću sunčeve energije besplatno može preći 5.000 kilometara godišnje
Marx.ba Scania je udružila snage s Univerzitetom Uppsala i drugim firmama kako bi stvorila inovativno rješenje u cestovnom transportu. Njihov prijedlog uključuje tegljač s plug-in hibridnim pogonom koji može koristiti sunčevu energiju za vožnju, što je izuzetno zanimljivo. Iako snaga pogona iznosi 560 KS, što je uobičajeno za vozila ove vrste, ono što ističe ovaj kamion je njegova prikolica. Sve vidljive površine, uključujući krov, prekrivene su solarnim panelima s površinom od 100 kvadratnih metara, što nije zanemarivo. Scania tvrdi da je ovaj solarni sistem uporediv s onima na porodičnim kućama, koristeći visokoučinkovite panele koji mogu prikupiti znatnu količinu energije. Ova prikupljena sunčeva energija koristi se za punjenje velikog sistema baterija. Kamion ima jednu bateriju kapaciteta 200 kWh smještenu u prikolici, i još jednu dvostruko manju na samom kamionu. Kada se ovo pretvori u kilometre, solarni paneli bi trebali omogućiti ovom kamionu putovanje od 5.000 kilometsara na švedskim cestama, a u sunčanijim područjima, poput Španije ili drugih zemalja, taj broj bi mogao doseći i do 10.000 kilometara. Ovo je inovativan korak u korištenju solarnih panela za napajanje kamiona i potencijalno smanjenje emisija u prometnom sektoru. Šef razvoja u Scaniji ističe kako je ovo pionirski razvoj kamiona sljedeće generacije.
Planovi itekako veliki: Elektrifikacija je pravi izazov za evropsku auto-industriju
Marex.ba U regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE), prije svega u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, auto-industrija igra veoma važnu ulogu. Naime, proizvodnja automobila je duboko integrisana u privredne tokove i čini oko pet posto dodate vrijednosti, a ako se uračunaju i domaći dobavljači taj procenat je duplo veći. Prema istraživanju koje je sprovela Erste Grupa u segmentu proizvodnje vozila primjećuje se i to da je uvođenje električnih vozila (EV) i novih propisa, koji nalažu novi automobil sa nultom emisijom, poremetilo tradicionalnu automobilsku industriju, što je utjecalo i na ustaljene metode proizvodnje automobila. Ipak, zemlje CIE nisu potrčale u susret elektrifikaciji, jer još uvijek ne mogu da se oslobode pristupačnijih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Kako se navodi u istraživanju, razlozi su i pristupačnost punjača i nedovoljni podsticaji države. Zbog toga auto-industrije CIE bilježe neznatno usvajanje prelaska proizvodnje na EV. Kina prijeti razvojem EV industrije, pa će fabrike u CIE morati da se suoče, odnosno već se suočavaju, sa novom konkurencijom. Glavni izazov biće proizvodnja baterija, kao i cjenovna konkurentnost. Kada je u pitanju proizvodnja klasičnih automobila, region CIE – konkretno Slovačka, Češka i Mađarska, etablirao se kao jedno od najefikasnijih čvorišta za proizvodnju automobila širom svijeta, nadmašivši proizvodnju Njemačke u 2022. godini. Proporcionalno, svaki četvrti automobil sastavljen u Evropskoj uniji dolazi iz CIE. Iako je pandemija izazvala blagi pad proizvodnje, Slovačka ostaje na prvom mjestu u svijetu po proizvodnji automobila po glavi stanovnika. Istovremeno, Češka prednjači u regionu po nominalnoj proizvodnji, oporavljajući se za približno 10 odsto u odnosu na 2021. i proizvodi oko 20 procenata više vozila od Slovačke. Samo u Sloveniji je proizvodnja automobila zabilježila ozbiljan pad, pošto je jedina fabrika Revoz (Renault) smanjila proizvodnju sa 200.000 automobila u 2019. na samo 68.000 u 2022. godini, navodi se u istraživanju. Učešće izvoza automobila u ukupnom izvozu visok je u slučaju Slovačke, gdje četvrtinu proizvodnje čine automobili. Češka je na drugom mjestu sa nešto iznad 10 odsto, i to je uporedivo sa Slovenijom, što je pomalo začuđujuće jer je ona zabilježila drastičan pad proizvodnje. Udio električnih vozila (EV) u izvozu automobila nije se dramatično promijenio od 2021. godine. Zanimljivo, udio EV-a koje izvozi Slovačka je opao, što će se najverovatnije promijeniti kada Volvo počne sa radom 2026. godine. Sa druge strane, Mađarska je snažno povećala svoj izvoz električnih vozila, istovremeno sa ulaganjima u proizvodnju baterija. Postoji nekoliko proizvođača automobila u CIE koji osim klasičnih proizvode i EV automobile. Škoda i Hyundai u Češkoj, Stellantis u Slovačkoj i Poljskoj (najavljen je i početak proizvodnje u Srbiji za 2024. godinu), Dacia u Rumuniji, Mercedes u Mađarskoj, na svojim fabričkim trakama imaju i e-vozila. Prema istraživanju, većina proizvođača automobila sa sjedištem u Centralnoj i Istočnoj Evropi ima u planu prelazak na EV kao dio svoje globalne strategije. Pritom, ističe se hrvatski proizvođač automobila Rimac, jer je e-automobil Nevera najbrži proizvedeni EV na svijetu i košta oko dva miliona dolara. Elektrifikacija je pravi izazov za evropsku auto-industriju jer su planovi bili veliki, a pandemija korona virusa, pa potom i rat u Ukrajini, poremetili su ih iz korijena. Ipak, auto-giganti rade sve kako bi se što prije prebacili na isključivu proizvodnju e-automobila, ali rokovi su – poput 2035. godine kada bi iz upotrebe i proizvodnje trebalo da se izbace benzinci i dizelaši – sve kraći.
Teslin tajni tehnološki napredak mogao bi zauvijek promijeniti industriju električnih vozila
Marx.ba Tesla je spremna napraviti revoluciju u proizvodnji električnih vozila (EV) s nizom inovacija usmjerenih na smanjenje troškova proizvodnje i ubrzanje vremenskog okvira razvoja. Taj revolucionarni pristup mogao bi olakšati cilj Elona Muska da prepolovi proizvodne troškove. Početna inovacija firme uključivala je korištenje ogromnih presa sa 6000 do 9000 tona stezne sile u procesu poznatom kao “gigacasting” za izradu prednje i zadnje strukture Modela Y, na taj način drastično smanjujući troškove. Sada je Tesla na pragu još jedne inovacije koja bi im mogla omogućiti lijevanje pod pritiskom gotovo cijelog donjeg dijela vozila kao jednog komada, za razliku od konvencionalne metode koja uključuje oko 400 zasebnih dijelova. Taj tehnološki napredak čini ključnu komponentu Tesline proizvodne strategije “bez kutija”, odnosno centralni element Muskovog ambicioznog plana da proizvede milione pristupačnijih električnih vozila u nadolazećem desetljeću, a da Tesla pritom ostane profitabilna. “Pokretač na steroidima” Terry Woychowski, predsjednik Caresoft Globala, primijetio je potencijalni utjecaj ove inovacije. Ona je pokretač na steroidima. Ima velike implikacije za industriju, ali je to i vrlo izazovan zadatak, rekao je. Dvojica insajdera su otkrila da Teslin neotkriveni dizajn i proizvodne tehnike mogu omogućiti razvoj automobila od temelja za samo 18 do 24 mjeseca, što je značajno smanjenje u usporedbi s tri do četiri godine koje obično zahtijevaju konkurenti. Teslina inovacija mogla bi otvoriti put za jedan veliki okvir, koji uključuje prednji i zadnji dio zajedno sa centralnim podvozjem u kojem se nalazi baterija, koji bi se koristio u Teslinom nadolazećem malom EV modelu, čija je ciljna cijena 25.000 dolara do sredine ovog desetljeća. Musk i Tesla – bez komentara Dok se očekivalo da će se Tesla uskoro odlučiti na ovaj pristup lijevanju pod pritiskom, dizajn konačnog proizvoda mogao bi se razvijati tokom procesa validacije. Naime, Tesla i Musk nisu odgovorili na upite medija za komentar. Ključ njihovog otkrića leži u tome kako su masivni kalupi za tako veliku komponentu dizajnirani i testirani za masovnu proizvodnju, kao i kako ti odljevci mogu sadržavati šuplje podokvire s unutarnjim rebrima za povećanje sigurnosti i smanjenje težine. Te inovacije, koje su razvili stručnjaci za dizajn i lijevanje u više zemalja, koriste 3D ispis i industrijski pijesak. Međutim, dilema gigacastinga obeshrabrila je proizvođače automobila od prihvaćanja velikih odljevaka zbog visokih troškova i povezanih rizika. Kompanija voli izazove Tesla se uhvatila u koštac s ovim izazovima, udruživši se s firmama koje koriste 3D pisače za izradu testnih kalupa od industrijskog pijeska. Ovaj pristup omogućuje isplativu validaciju dizajna, uz fleksibilnost za brzo usavršavanje prototipova. Vrijeme ciklusa pri lijevanju u pijesak je dva do tri mjeseca, znatno kraće od šest do dvanaest mjeseci potrebnih za prototipove metalnih kalupa. Za stvaranje podokvira sa šupljinama kao dio procesa gigacastinga, Tesla planira koristiti čvrste pješčane jezgre ispisane mlaznicama veziva unutar cjelokupnog kalupa. Nakon završetka lijevanja, pješčane jezgre se uklanjaju kako bi ostale praznine. Posljednja prepreka uključivala je ponašanje aluminijskih legura u pijesku naspram metalnih kalupa, koji često nisu zadovoljavali Tesline kriterije otpornosti na udar. Stručnjaci za lijevanje riješili su to formuliranjem specijaliziranih legura, rafiniranjem procesa hlađenja legure i uvođenjem toplinske obrade nakon proizvodnje. Idealna prilika za testiranje Teslina nadolazeća mala električna vozila pružila su idealnu priliku za jednodijelnu platformu električnih vozila budući da imaju jednostavniji dizajn podvozja bez velikih prednjih i zadnjih prevjesa. Međutim, Tesla se još uvijek suočava s odlukama o vrsti gigapresa koji će koristiti, što bi utjecalo na složenost okvira automobila. Za brzu proizvodnju tako velikih dijelova tijela bile bi potrebne veće gigaprese sa snagom stezanja većom od 16.000 tona, iako bi to zahtijevalo znatna ulaganja u infrastrukturu. Osim toga, visokotlačne prese ne mogu prihvatiti 3D štampane pješčane jezgre. Kako bi riješili te probleme, u Tesli se mogu odlučiti za drugu vrstu prese koja omogućuje sporo ubrizgavanje legure, metodu koja proizvodi kvalitetnije odljevke i prilagođava pješčane jezgre, ali je s druge strane dugotrajnija.
U promet pušten prvi teretni brod na zeleni metanol
Marx.ba Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pustila je u promet prvi kontejnerski brod na svijetu koji pokreće zeleni metanol. Brod u vlasništvu danske brodarske kompanije Maersk u četvrtak je u Kopenhagenu nazvan Laura Maersk. Ime je dobio po prvom parobrodu firme koji je kapetan Peter Maersk Moller nazvao Laura krajem 19. stoljeća. – Pioniri poput vas oblikuju ekonomiju budućnosti, rekla je von der Leyen na svečanosti u luci. Zeleni metanol je gorivo proizvedeno korištenjem obnovljive energije, a ne fosilnih goriva. – Ovaj događaj velika je stvar, ne samo za Europu, nego i za cijeli svijet. Dok plovite vodama svijeta, neka vam putovanja budu glatka, a zadaci uspješni, izjavila je, pritisnuvši dugme koje je oslobodilo bocu šampanjca koja se razbila o pramac broda. Prema brodarskoj kompaniji, brod Laura Maersk dug je 172 metra. Proizveden je u Južnoj Koreji, a na jednom spremniku zelenog metanola može preći oko 11.000 kilometara. Maersk je naručio 25 brodova koji mogu koristiti metanol. Danas je međunarodna pomorska industrija odgovorna za oko 3 posto globalnih emisija CO2, što je više od ukupne emisije Njemačke.
Novi solarni paneli od reciklirane plastike
Marx.ba Francuski Avenir Telecom je pod svojim ekskluzivnim brendom W, što označava “wonder” (hrv. čudo), najavio novu ponudu električnih stanica i solarnih panela. Izvjesno je da će do 2030. svijet ostati bez električne energije te će se samim time povećati potreba za električnim stanicama, što znači da će im prodaja ići narednih godina uzlaznom putanjom. Na to u Aveniru i računaju. Prema viđenom u prezentaciji prilikom predstavljanja noviteta, dojam je da su itekako spremni. Jer, nude električne stanice svih veličina i za sve potrebe – od kampiranja, vanjskih prostora, mobilnosti pa do onih za osiguranje električne energije za cijele domove pa i kompanije. – Cijeli naš asortiman izrađen je od reciklirane plastike – prvi na tržištu. Kako bismo smanjili naš ugljični otisak, naše pakiranje ima FSC certifikat i naše proizvode šaljemo morem, kažu u Aveniru i dodaju: – Povezane na solarnu ploču, električne stanice su također neovisan i siguran izvor energije. Cijene im se kreću od 249,99 eura, a za solarne panele od 169,99 eura. U ponudi su električne stanice od 300W / 270Wh, 600W / 537Wh, 1200W / 999Wh, 3000W / 2688Wh, kao i solarni paneli od 60W, 120W, 210W i 400W. Svi proizvodi su ekološki prihvatljivi i načinjeni od reciklirane plastike. – Ekološki prihvatljiva energija za sve po nižoj cijeni – to je naša misija, moto je kompanije. Više detalja doznat će se na ovogodišnjem IFA sajmu u Berlinu, i vjeruje se da će izazvati poveću pažnju posjetitelja, medija i izlagača. Inače, Avenir je nastao 1989. u Marseilleu te se od samog starta pozicionirao kao kompanija koja distribuira telekomunikacijske proizvode i usluge. No, s vremenom se asortiman proširio pa je koncentracija i na održivim izvorima energije, što sugerira jasnu viziju gledanja prema naprijed u samoj strategiji Avenirovog poslovanja.