Nova tehnologija za smanjenje emisija: Vraćaju se teretni jedrenjaci
Š.M. Pyxis Ocean, teretni brod nosivosti 80 hiljada tona koji je zakupila kompanija za trgovinu poljoprivrednim proizvodima Cargill, upravo je završio svoje prvo putovanje između Šangaja i Singapura nakon ugradnje dvaju masivnih jedra od čelika i kompozitnih smola, prema izvješću Bloomberga. To je prvi brod opremljen s dva jedra WindWings visokim 37,5 metara. Prema riječima dizajnera jedara, kompanije BAR Technologies, ta jedra potrošnju goriva mogu smanjiti za oko petinu. Ako eksperiment uspije, Cargill planira dodati jedra na još 10 brodova. “Zbog toga će nova goriva biti mnogo dostupnija”, rekao je Jan Dieleman, predsjednik Cargillove brodarske tvrtke. “Vjetar je besplatan.” Industrija koja zagađuje traži načine za smanjenje emisija Ako više prijevoznika i vlasnika brodova pronađe načine za iskorištavanje obnovljivih izvora, kao što je vjetar, za pokretanje svojih ogromnih flota, sektor brodarstva poznat po zagađenju mogao bi se početi čistiti. Prema podacima najnovijeg istraživanja stakleničkih plinova koje je provela Međunarodna pomorska organizacija, taj sektor godišnje u atmosferu emitira istu količinu CO₂ kao 283 termoelektrane na ugalj. Svako jedro WindWing na prosječnom putovanju može uštedjeti 1,5 tona goriva. Iako je brodski promet pod sve većim regulativnim pritiskom za smanjenje emisija, napuštanje naftnih derivata predstavlja veliki logistički izazov i skup poduhvat. Velika većina svjetskog brodovlja koristi konvencionalna goriva dobivena iz nafte, pokazuje izvješće koje je prošle godine objavila brodska klasifikacijska organizacija DNV. Čak i nova generacija brodova često još uvijek ima pogon na naftne derivate. Teretni brodovi već plove pomoću vjetra Energija vjetra “jedna je od tehnologija koja će, čak i ako prijeđemo na niskoemisijska goriva u budućnosti, donijeti korist vlasniku broda, upravitelju broda“, rekao je za Bloomberg Santiago Suárez de la Fuente, voditelj učinkovitosti brodova pri brodarskoj klasifikacijskoj organizaciji Lloyd’s Register. Putovanje uz pomoć vjetra, naravno, nije nova tehnologija. No od vremena kada su trgovački brodovi s više jarbola, koji su nekad dominirali morima u 19. stoljeću, prepustili svoju vlast jakim parnim brodovima pokretanim fosilnim gorivima, ta tehnologija polako se vraća. Prema podacima Međunarodnog udruženja za brodove na vjetar, Pyxis Ocean pridružio se maloj floti od nešto više od 20 velikih trgovačkih brodova koji već rade s nekom vrstom pogona na vjetar.
Solarne elektrane bit će u funkciji eksploatacije do kraja 2024. godine
Š.M. Gradonačelnik Grada Živinice Began Muhić sa svojim saradnicima održao je sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Na sastanku je razgovarano o aktivnostima koje se provode u cilju realizacije projekta izgradnje solarnih elektrana na području Grada Živinice ukupne snage 60 MW, na degradiranom rudničkom zemljištu. Prema riječima gradonačelnika Begana Muhića navedeni projekat izgradnje solarnih elektrana je od kapitalnog značaja za Grad Živinice koji nagovještava jednu novu epohu energetske tranzicije, proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora. Dakle, Grad Živinice će realizacijom projekta izgradnje solarnih elektrana biti zelena sredina čime će se omogućiti i proces pravedne tranzicije. Realizacija projekta započela u maju mjesecu ove godine, a ukupna vrijednost projekta je oko 90 miliona KM. Investitor je JP Elektroprivreda BiH putem EBRD-a koji će biti finansijer projekta izgradnje solarnih elektrana. Prema riječima predstavnika Elektroprivrede Bosne i Hercegovine aktivno se radi na relizaciji navedenog projekta, te se očekuje da će solarne elektrane biti u funkciji eksploatacije do kraja 2024. godine. Grad Živinice će imati direktnu korist realizacijom ovog projekta jer će fotonaponske elektrane biti priključene na distributivnu mrežu i sva dobivena energija će biti potrošena u Živinicama, odnosno biće usmjerena za potrebe privrede i građana Grada Živinice. Osim toga bit će povećana potreba za dodatnom radnom snagom, odnosno otvorit će se mogućnost i prekvalifikacije. Poznato je da će od 2026. godine privreda biti opterećena dodatnim nametima, a navedeni projekat će omogućiti privrednicima da za svoju proizvodnju koriste energiju iz obnovljivih izvora, kako bi među prvima dobili zelene certifikate koji će ih osloboditi plaćanja dodatnih nameta. Pored ove investicije u Gradu Živinice se relaizuje nekoliko projekata koji imaju za cilj ohrabriti privredne subjekte i građane da se kroz subvencije za izgradnju solarnih panela na vlastitim pogonima počne proizvoditi energija iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe.
Hrvatska predstavila prvi hibridni brod Lacroma
Š.M. Prvi hibridni brod izgrađen u hrvatskom brodogradilištu, koji će ploviti Jadranskim morem, predstavljen je jučer u dubrovačkoj luci Gruž u okviru projekta Istorijski vrtovi dubrovačkog područja. “Brod nazvan Lacroma izgrađen je u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, a održavaće brodsku liniju Luka Gruž – Arboretum Trsteno – Rezervat Lokrum. Dug je 15 metara, kapaciteta 50 putnika uz posadu, a najveća brzina mu je 18 čvorova, i prilagođen je i osobama s invaliditetom”, objavio je Index.hr. Izgradnja broda finansirana je u okviru EU projekta “Istorijski vrtovi dubrovačkog područja“, sufinansiranog sredstvima Evropskog fonda za regionalni razvoj. Naručilac je Javna ustanova Rezervat Lokrum, a ugovorena vrijednost nabavke broda iznosi oko 1,16 miliona eura.
Investicije u energetsku tranziciju u 2022. premašile rekordne cifre
Š.M./Bloomberg Adria Prošle godine investicije u energetsku tranziciju globalno su došle do 1,1 bilion dolara, pokazuju analitički podaci koje je prikupio Bloomberg. Ako se pogledaju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja koristi nešto širu definiciju energetske tranzicije, riječ je o 1,7 biliona dolara u 2022. godini. Kako se očekuje da će u ovoj godini novi pogoni na sunce i vjetar premašiti 440 gigavata, a troškovi opreme su otprilike na istom nivou, iznos od bilion dolara nije gornja, već donja granica ulaganja. Ispravno je reći, bez prevelikog pojednostavljivanja, da se investirani dolari pretvaraju u stvari, odnosno imovinu. Prošlogodišnjih 1,1 bilion dolara finansiralo je konstrukciju solarnih elektrana, vjetroelektrana, mreža za punjenje električnih vozila i pogona za skladištenje energije. Važno je reći da ta imovina ima duži vijek trajanja, od decenije za automobil do dvije za proizvodne pogone na obnovljive izvore.
Pozder: Imamo priliku aplicirati za sredstva iz Globalnog fonda za životnu sredinu
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder učestvuje na Sedmoj sjednici Skupštine Globalnog fonda za životnu sredinu, koja se ove godine održava u Vankuveru, u Kanadi. Kako je saopćeno iz resornog federalnog ministarstva, danas je potvrđena odluka da se na globalnom nivou pokrene novi fond u kojem će do 2030. godine biti uloženo 30 milijardi američkih dolara za biodiverzitet i povećanje zaštićenih područja, a u koji je već današnjom odlukom uloženo oko 220 miliona dolara. Ministrica Pozder istakla je da zbog ove odluke i građanke i građani BiH imaju razloga za optimizam. Drago mi je, i trebalo bi nam svima biti, što se ovoliko novca samo iz ovog fonda ulaže u zaštitu okoliša na globalnom nivou. Od ovoga će cijela planeta imati koristi. Naravno, u ovim sredstvima vidimo priliku i za BiH. Jedan od prioriteta Federalnog ministarstva okološa i turizma u ovom mandatu je povećanje zaštićenih područja, a već sam inicirala uspostavu tri nova i na tome trenutno radimo. Imamo priliku aplicirati za sredstva Globalnog fonda i tim sredstvima ispuniti taj cilj. To ćemo, naravno, i učiniti – kazala je ministrica Pozder, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Vlada Brčko distrikta završava izradu pravilnika za izgradnju privatnih solarnih elektrana
Š.M. Vlada Brčko distrikta BiH putem Odjeljenja za komunalne poslove privodi kraju aktivnosti na izradi nekoliko pravilnika neophodnih za potpunu primjenu usvojenog Zakona o obnovljivim izvorima energije u Distriktu. “Ovo je vrlo kompleksna oblast u kojoj, imajući u vidu zakon koji je usvojen prije godinu dana, završavamo izradu niza pravilnika koji se tiču priključenja i puštanja u rad mini solarnih elektrana na području Distrikta. Ovo je izuzetno važno kako bi i privatni investitori mogli ući u oblast proizvodnje električne energije i vjerujem da ćemo vrlo brzo završiti izradu tih pravilnika, te i ovu oblast otvoriti za privatna investiranja”, naglasio je šef Odjeljenja za komunalne poslove Vlade Distrikta Majazudin Vehabović. Navedeno je jedan od preduslova koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi mogla aplicirati za dobijanje namjenskih sredstava iz fondova Evropske unije. Objektivno jedan od najkomplikovanijih pravilnika je onaj koji radi JP “Komunalno Brčko”, a tiče se priključenja budućih solarnih elektrana na mrežu javnog napajanja električnom energijom. “S obzirom da privatni investitor može imati i zemljište i novac, te izgrađenu solarnu elektranu bez priključenja na mrežu investicija nije u funkciji. Upravo zbog toga JP “Komunalno Brčko” mora biti vrlo oprezno i detaljno u izradi tog pravilnika i stoga to ide nešto sporije”, rekao je Vehabović. Vlada Distrikta i JP “Komunalno Brčko” kod izrade spomenutih pravilnika, čine pionirske korake ne samo u odnosu na BiH već i zemlje regiona. “Ono što smo mi radili i kod izrade zakona, ali i kod pravilnika, nešto slično ne postoji u regionu”, ocijenio je Vehabović, dodajući da je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije u Distriktu u potpunosti usklađen sa onim u zemljama Evropske unije, pa je na osnovu onoga što stoji u tom zakonu korekcije radila i Vlada Republike Srpske. Sve rečeno je veoma važno s dva aspekta. Prvi se tiče investitora u mini slolarne elektrane koje, uz budžetske podsticaje, višak energije mogu staviti na raspolaganje JP “Komunalno Brčko” i s druge strane, omogućavaju se benefiti i za građane koji postavljanjem solarnih panela višak dobijene električne energije mogu deponovati u javni sistem. “Domaćinstva kroz instaliranje solarnih panela mogu osigurati vlastitu proizvodnju električne energije od 4-5 kilovata, time osiguravajući i mali višak u proizvodnji, koji mogu deponovati kod JP “Komunalno Brčko”, kako bi eventualno u slučaju manjeg broja sunčanih dana mogli koristiti. U ovom smislu vidim i značajnu šansu za domaćinstva, kao potrošače, koju će vjerujem maksimalno iskoristiti”, zaključio je Vehabović.
Električnih automobila na cestama sve više, ali još neće zamijeniti automobile na gas
Š.M. Više kupaca ove godine bira električna vozila nego ikada prije, prema podacima o prodaji vozila kompanije Cox Automotive. Iako je prodaja električnih vozila imala relativno dobar rast u posljednjih nekoliko godina, ovaj trend se ubrzao ove godine. Američki potrošači kupili su skoro 300.000 novih električnih vozila na baterije (BEV) u drugom tromjesečju – novi rekord, prema podacima Coxa. Ne samo da je to više od 48% više nego prošle godine, to je više EV nego što je prodato u cijeloj 2019. To čak ni ne računajući prodaju plug-in hibridnih električnih vozila (PHEV), koja mogu raditi na plin ili struju i bateriju koji se može puniti bilo kablom za punjenje ili generatorom koji pokreće motor. Cox Automotive sada predviđa da će prodaja potpuno električnih vozila u SAD-u po prvi put ikada probiti rekord od milion vozila 2023. godine. Više od 557.000 BEV-a je već prodato do sada ove godine do kraja drugog tromjesečja. Stručnjaci kažu da je prodaja električnih vozila podstaknuta brojnim faktorima, kao što su smanjenje cijena, veći izbor dostupnih vozila i više državnih i proizvodnih ulaganja. “To je samo ova savršena oluja svih ovih stvari koje se spajaju”, rekla je Stephanie Valdez-Streaty, direktorica industrijskih uvida u Cox Automotive. Zakon o smanjenju inflacije također pokreće rast prodaje, rekla je Valdez-Streaty za CNN. Preko IRA-e, savezna vlada je početkom godine počela nuditi porezne olakšice u iznosu do 7.500 dolara za električna vozila, djelomično na osnovu toga gdje su automobili i njihove električne komponente nabavljeni i sastavljeni. Samo 18 EV modela od 97 na tržištu trenutno se kvalifikuje za ovaj poreski kredit, prema Savezu za automobilske inovacije, neprofitnom trgovačkom udruženju. Ovogodišnji najprodavaniji električni automobili – Tesla Model 3, Tesla Model Y, Chevrolet Bolt, Rivian R1T i Volkswagen ID.4 – kvalifikuju se za barem dio poreskog kredita IRA-e, rekao je Valdez-Streaty. Tržište električnih vozila ulazi u prelazni period, rekla je ona. Više od polovine potrošača razmišljalo je o kupovini novog ili polovnog BEV-a u narednoj godini, prema istraživanju Cox Automotive objavljenom u junu. Samo 38% potrošača je reklo isto u 2021. Projekcije prodaje američke Uprave za energetske informacije predviđaju da će prevođenje interesa kupaca na tržište sa većinom EV-a potrajati nekoliko decenija. Pod pretpostavkom da trenutni zakoni i propisi ostanu nepromijenjeni, godišnji postotak novonabavljenih BEV i PHEV vozila smanjuje se na otprilike 17-19% od 2035. do najmanje 2050. godine, prema projekcijama EIA. I dok je interes potrošača za električna vozila osjetljiv na cijenu benzina, agencija predviđa tržišni udio električnih vozila od manje od 30% čak i po scenariju s cijenama nafte od čak 190 dolara po barelu u dolarima 2022.
Jedan milion KM za poboljšanje adaptacije na klimatske promjene u primarnoj poljoprivrednoj industriji
Š.M. U okviru projekta EU4AGRI-Recovery, koji finansira Evropska unija, 19. juna, objavljen je novi Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške investicijama za poboljšanje adaptacije na klimatske promjene u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini, vrijedan 1 milion KM.Cilj ovog Javnog poziva je jačanje otpornosti poslovnih subjekata u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, investicijom u alate i tehnologije koji doprinose poboljšanju adaptacije na klimatske promjene. Kroz ovaj Javni poziv, Evropska unija će podržati poljoprivredno-prehrambene poslovne subjekte koji žele svoje poslovanje učiniti otpornijim na klimatske promjene, s ciljem postizanja održive poljoprivrede, kontrolisane upotrebe prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi. Na javni poziv mogu se prijaviti obrti/samostalni preduzetnici, poljoprivredne zadruge, mikro, mala i srednja preduzeća koja se najkasnije dvije godine prije objave ovog Javnog poziva aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. U okviru ovog Javnog poziva na raspolaganju je 1 milion KM, a sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 30.000 KM do 300.000 KM (bez PDV-a) i mogu se koristiti samo za finansiranje prihvatljivih troškova. Prijedlog projekta sa potrebnom dokumentacijom potrebno je dostaviti isključivo putem online platforme do 25. augusta 2023. godine, do 15:00. Prijave podnesene kroz druge kanale (pošta ili email) se neće uzeti u razmatranje. Prezentacija javnog poziva objavljena je na Facebook stranici projekta EU4AGRI, a namijenjena je zainteresovanim licima koja rade na pripremi aplikacija kao i potencijalnim korisnicima. Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem oficijelne web stranice projekta, eu4agri.ba.
Biden daje milijarde za tehnologiju koja izvlači ugljenik iz vazduha
Š.M. Bidenova administracija uveliko podržava tehnologiju koja izvlači ugljen-dioksid, gas koji zagrijeva planetu, iz vazduha, i s tim u vezi, izabrala je prve dobitnike fonda od 3,5 milijarde dolara posvećenog razvoju mašina za koje naučnici kažu da će biti potrebne da zaustave najgore efekte klimatskih promjena, navodi Bloomberg Adria. Projekti koje je predložila podružnica kompanije Occidental Petroleum Corp. za okrug Kleberg, u Teksasu, i kompanije Climeworks AG, Battelle Memorial Institute i Heirloom Carbon Technologies, Inc. za okrug Kalkasju u Luizijani, izabrani su za prvi dio finansiranja, do 1,2 milijarde dolara, saopštilo je Ministarstvo energetike SAD. Tehnologija je “suštinski ogroman usisivač koji može direktno iz vazduha da izvuče decenije stare zagađenosti ugljen-dioksidom“, rekla je ministarka energetike Jennifer Granholm novinarima. “Ako ovo primjenimo u velikom obimu, ova tehnologija može ozbiljno da nam pomogne da napredujemo prema našim ciljevima nulte neto emisije.” Kada počnu da rade, očekuje se da će centri ukloniti više od dva miliona metričkih tona ugljen-dioksida godišnje iz atmosfere, što je jednako skanjanju skoro pola miliona automobila na benzinski pogon sa puta, rekla je Granholm. Dodatni projekti trebalo bi da budu najavljeni sljedeće godine, saopštilo je Ministarstvo energetike.
Lider u podršci pri kopanju ruda stigao u BiH: Osnovali firmu
Š.M. Kompanija Swick Mining Services Limited iz Australije, koja je vodeći dobavljač visokokvalitetne usluge podzemnog i površinskog bušenja minerala i analize minerala stigla je u Bosnu i Hercegovinu, saznaje Akta.ba. Naime, osnovali su firmu pod nazivom SWICK BH d.o.o, registrovanu u Varešu. Firma je osnovana sa početnim kapitalom od 10.000,00 KM, a za direktora je imenovan Swick Kent Jason. Swick je inače inženjer mašinstva sa 20 godina iskustva u građevinarstvu, održavanju rudarstva i površinskom i podzemnom bušenju minerala i generalni direktor i izvršni direktor Swick Mining Services Ltd od 2011. Kompanija iz Australije Swick Mining Services Limited, zajedno sa svojim podružnicama, pruža usluge bušenja minerala rudarskoj industriji u Australiji, Sjevernoj Americi, Evropi, Africi i azijsko-pacifičkim regijama. Nude usluge prvenstveno u oblastima podzemnog dijamantskog bušenja i injektiranja; i prodaje opremu za bušenje, opremu i dijelove. Također pruža aktivnosti istraživanja i razvoja u tehnologijama analize minerala. Osnovani su 1997. godine sa sjedištem u South Guildfordu, Australija.