Profit Tesle nagrizle snižene cijene automobila
Bloomberg Adria/Š.M Profitabilnost kompanije Tesla Inc. pala je u drugom tromjesečju, što pokazuje da su mjeseci snižavanja cijena, koje je proizvođač električnih vozila sproveo kako bi motivisao štedljive potrošače, uzeli danak. Kompanija Elona Muska u srijedu je saopštila da joj je u posljednjem kvartalu bruto marža bila 18,2 odsto, što je nešto ispod procijenjenih 18,8 odsto, koliko su očekivala tržišta, ali dosta manje od 25 odsto, koliko je zabilježeno prije jedne godine, navodi Bloomberg Adria. Musk je rekao da planira da žrtvuje profitabilnost zarad većeg obima prodaje, a ta strategija očigledno funkcioniše. Kompanija je nadmašila očekivanja u pogledu zarade i prihoda u kvartalu i već je najavila rekordne isporuke vozila. Takođe je rečeno da po projekcijama slijede bolji dani: Tesla ulaže novac u povećanje proizvodnje baterijskih ćelija, novi “cybertruck” i druge velike projekte koji treba da doprinesu rastu. “Ima smisla žrtvovati marže u korist proizvodnje više vozila jer mislimo da će, u ne tako dalekoj budućnosti, doći do drastičnog povećanja”, rekao je Musk. Međutim, investitori su negativno reagovali na slabiji profit. Pored toga, Musk je rekao da će proizvodnja u tekućem kvartalu “biti malo smanjena” jer se planira nadogradnja fabrike. Akcije su pale za 3,6 odsto nakon zatvaranja tržišta u Njujorku. Rezultati Teslin profit u drugom kvartalu, po isključenju nekih stavki, iznosio je 91 cent po akciji, više od 81 centa koji su analitičari očekivali. Prihod od prodaje je porastao 47 odsto na 24,9 milijardi dolara. Analitičari su očekivali da će kompanija ostvariti nešto manji obim prodaje od 24,5 milijardi dolara. Kompanija nije dostigla svoju maržu na automobile, što je pomno praćeno mjerilo Tesline profitabilnosti koje je bilo iznad 30 odsto na početku prošle godine. Analitičar Barclaysa Dan Levy izračunao je da je automobilska marža u kvartalu iznosila 18,1 odsto, kada se isključi uticaj olakšica za proizvođače električnih vozila. U januaru je finansijski direktor Tesle Zachary Kirkhorn rekao da je cilj automobilske marže za ovu godinu 20 odsto, kada se isključe pomenute olakšice. To je bilo teško održati zbog manjeg obima kupovine električnih vozila i povećanja zaliha. Kirkhorn je odustao od prognoze u aprilu. Nagomilavanje zaliha Dodatni problemi za proizvođača automobila iz Ostina nastaju i zbog sve većeg broja automobila na lageru. Kompanija je saopštila da sada ima zalihe u vrijednosti od 16 dana na globalnom nivou, dok je taj pokazatelj prošlog kvartala bio 15 dana, a prošle godine – četiri dana. Nagomilavanje je došlo i uprkos višemjesečnim sniženjima (i do 30 odsto za neke najprodavanije modele), i pogodnostima koje je proizvođač automobila ponudio, uključujući besplatno punjenje. Kompanija je saopštila da je i dalje na putu da poveća proizvodnju za oko 50 odsto u 2023. (na otprilike 1,8 miliona automobila), čak i s usporavanjem u trećem kvartalu, koje je rezultat “ljetnih isključenja pogona”. Ranije ove godine Musk je rekao da Tesla ima šansu da proizvede dva miliona vozila. Analitičari kažu da bi novi modeli, poput “cybertrucka”, mogli pomoći Tesli da održi svoju izvanrednu stopu rasta prodaje. Međutim, dugoočekivani kamion vjerovatno neće biti dostupan u velikim količinama do sljedeće godine. Prvi “cybertruck” je nedavno sišao s linije u Teslinoj fabrici u Ostinu, saopštila je kompanija tokom vikenda. Tesla navodi da su cyber-kamioni koji se sada prave već na listama čekanja od dvije godine. Nisu podijelili nikakve informacije o cijenama, ali su rekli da će prvi “cybertruck” vjerovatno izaći na tržište kasnije ove godine. Musk je takođe pohvalio rad kompanije na svom softveru za pomoć vozaču, za koji su iz kompanije rekli da žele da licenciraju. Međutim, većina investitora očekuje da će proći godine prije nego što će automobili moći bezbjedno da voze bez čovjeka za volanom.
Bolid Formule E napravljen od elektronskog otpada
Klix.ba/Š.M Britanski Formula E tim Envisiin racing predstavio je bolid napravljen od elektronskog otpada. Umjetnik Liam Hopkins, poznat kao @Lazerian, iskoristio je odbačene primjerke iPhonea, punjače, laptope, konzole, baterije i jednokratne vapeove kako bi napravio takozvani Recover E Car, repliku Gen 3 Formula E bolida, koja se može čak i voziti. Bolid izgleda zanimljivo i zbog svoje kombinacije boja. Samo je Velikoj Britaniji prošle godine nastalo 36.681 tona e-otpada, odnosno 23,9 kg po glavi stanovnika. Ova zemlja druga na svijetu po tome, odmah iza Norveške i na putu je da je nadmaši 2024. godine. S druge strane, u posljednjih 10 godina, broj električnih automobila na britanskim cestama povećan je sa 3.586 na 1,32 miliona.
Velike promjene: Prvi put u jednom mjesecu električni automobili prodavaniji su od dizela u Evropi!
automobili.ba/Š.M Trendovi su jasni, uz državne subvencije namijenjene kupnji električnih automobila te sniženja cijena Teslinih modela, došlo je do velike promjene na tržištu Europske unije. Prema izvještaju Udruge europskih proizvođača automobila (ACEA), nove registracije u EU porasle su za 17,8 posto u junu 2023. godine u odnosu na juni prethodne godine, na ukupno milion novoregistriranih vozila u prošlom mjesecu. Tržišni udio električnih vozila porastao je s 10,7 na 15,1 posto – i time prvi put premašio udio novoregistriranih dizelskih automobila (13,4 posto). Među kupcima su ipak popularnija hibridna vozila s udjelom od 24,3 posto te benzinski motori koji su osigurali prvo mjesto s 36,3 posto. Plug-in hibridi imali su tržišni udjel od 7,9 posto. U prvih šest mjeseci ove godine najprodavaniji automobil u Europskoj uniji je Tesla Model Y, navodi portal automobili.ba.
Vjetar i sunce ‘proizvodit’ će trećinu energije do 2030.
Aljazeera Balkans/Š.M Energija vjetra i solarna energija na putu su da čine više od trećine izvora električne energije do 2030. godine, po izvještaju američkog Instituta Rocky Mountain (RMI). Sultan al-Jaber, predsjednik idućeg samita o klimi Ujedinjenih naroda COP28, pozvao je da se do 2030. godine utrostruči proizvodnja energije iz obnovljivih izvora kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i pridonijelo ostvarenju pariskih klimatskih ciljeva iz 2015. godine. Eksponencijalni rast tog sektora znači da bi projekti dobivanja struje od energije vjetra i solarne energije mogli generirati najmanje 33 posto globalne struje, u odnosu prema 12 posto sada. To bi omogućilo smanjenje korištenja fosilnih goriva za dobivanje energije i jeftiniju energiju, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters. Potraga za rješenjima za klimatske promjene RMI, američka neprofitna organizacija koja se bavi čistom energijom, proveo je istraživanje u partnerstvu s Fondom za Zemlju, vrijednim 10 milijardi dolara, koji je osnovao vlasnik Amazona Jeff Bezos, kako bi pomogao u potrazi za rješenjima za klimatske promjene. Cijena solarne energije, koja je već najjeftiniji oblik proizvodnje energije, past će na 20 dolara po Megavat-satu (MWh), sa oko 40 dolara, koliko iznosi sada, očekuje RMI. “Korist od brzog razvoja obnovljivih izvora energije veća je energetska sigurnost i nezavisnost, plus dugoročna deflacija cijene energije, jer što više te tehnologije postavite, to je jeftinije”, rekao je Kingsmill Bond, visoki zvaničnik RMI-a.
U Bosni i Hercegovini oko 150 električnih automobila i 200 punionica
Akta.ba/Š.M Električnih automobila u Bosni i Hercegovini je oko 150 registriranih, a pune se na 200 punionica. Ove automobile odlikuju niski troškovi održavanja i izostanak štetnih plinova. Vlasnici punionica za električne automobile korisnicima trenutno besplatno isporučuju struju. Međutim, to bi se uskoro moglo početi naplaćivati. Građani sa kojima smo razgovarali kažu da je isplativije korišćenje električnih automobila, ali s obzirom na visinu plata i standard života u Bosni i Hercegovini, teško ih je priuštiti. U Bosni i Hercegovini ima nešto više od 200 punionica za električna vozila, a nalaze se uglavnom u većim gradovima, poput Sarajeva, Mostara, Banjaluke. To je relativno mali broj punionica, ali očekuje se da će ih biti više. Razvoj autoindustrije i podsticaji za kupovinu ovakvih vozila bili bi korisni za sve, navodi Akta.ba. Almir Grebović, urednik magazina o automobilizmu “ProAuto” – “Dosta tih električnih punjača i punionica su zasad besplatne za upotrebu, međutim postoje punionice koje instaliraju hoteli i različite institucije ili druge privatne kompanije koje nisu besplatne za korištenje. Tako da su vlasnici električnih automobila pa i turisti koji prolaze kroz BiH osuđeni na veoma mali broj punionica koje su zadas besplatne”. Anela Karahasan, Udruženje za elektromobilnost u BiH – “Cijenje punjenja su opet niže i isplatljivije u odnosu na cijene goriva koje evo svjesni smo koliko variraju i drastično rastu tako da zasigurno će biti povoljnije pogotovo onda kada kažem električna energija u BiH domaći resurs”. Ove godine podsticaj za kupce električnih automobila u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi milion konvertibilnih maraka, a za razliku od prošle godine uključena su i pravna lica, dok u Republici Srpskoj ove godine nema podsticaja. U zapadnim zemljama ima mnogo više električnih automobila nego kod nas. Iako ih karakterišu mnogi benefiti, poput očuvanja životne sredine, manje potrošnje i razvoja industrije, u Bosni i Hercegovini zbog visokih cijena mnogi građani ih ne mogu priuštiti.
Brazilska kompanija planira izgradnju fabrike za leteće taksije
Š.M Brazilski proizvođač aviona Embraer navodi da će u blizini Sao Paula biti izgrađena nova fabrika za proizvodnju električnih letećih taksija za koje se nada da će poletjeti u nebo od 2026. godine. Letjelica, koju će proizvoditi njena podružnica Eve, ličiće na mali helikopter sa dovoljno prostora za do šest putnika. Predviđeno je da će putovanje koštati 50-100 dolara (39-78 funti) po osobi.Eve kaže da već ima narudžbe za skoro 3.000 avio taksija. Nada se da će ove godine sastaviti prototip. Američki regulatori su nedavno objavili vremenski okvir za avio-taksi koji će tamo letjeti već 2025. godine. Električni avioni za vertikalno uzlijetanje i slijetanje neće trebati pistu, ali mogu putovati na velike udaljenosti poput aviona. Elektromotori bi trebali smanjiti buku i zagađenje u poređenju sa standardnim avionima. Tvrdilo se da bi avion mogao pomoći u smanjenju saobraćajnih gužvi u prepunim gradovima, a da ne bude preskup za potencijalne kupce. Oni su takođe viđeni kao alternativa za transport tereta. Fabrika će biti izgrađena u gradu Taubate oko 140 km od Sao Paula, brazilske ekonomske prijestolnice. Putnička vozila nalik dronu u početku će se koristiti u taksi flotama, prenijela je novinska agencija AFP. Prvi letovi će imati pilota, ali kasnije uvođenje samopilotiranih vozila je također u planovima kompanije. Vozila će biti 100% električna, što će omogućiti letove bez emisija.
Energija iz obnovljivih izvora: dostupna sredstva iz fondova EU-a
Akta.ba/Š.M Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora nekada se činila miljama daleko, a danas je još jedna od obaveza na kojima Bosna i Hercegovina mora predano raditi. I mnogo brže nego što je to bilo do sada. Naša zemlja se kroz nekoliko potpisa obavezala da će ovo pitanje staviti u fokus rada, ali do sada smo uglavnom samo kaskali. Nedavno usvojeni set energetskih zakona mogao bi konačno otkočiti cijeli proces. Dodatni podsticaj su i sredstva iz evropskih fondova koja bi nam postala dostupna. Zamršene i spore procedure, nejasne nadležnosti i birokratija uveliko su kočile ovaj proces i investitorima otežavali posao. Novi zakoni bi mogli unaprijediti stanje, ali samo ukoliko se dosljedno i u potpunosti budu primijenili u praksi. “Izuzetno komplikovane procedure koje traju, ako ne godinu, možda čak i godinama – na ovaj način će biti preskočene i izbačene. Međutim, vidjet ćemo hoće li se neke nove skrivene procedure pojaviti i odnositi bespotrebno vrijeme kao sada ove“, kaže Almir Mujaković, predsjednik Udruženja Green Energy. Potpisujući Sofijsku deklaraciju, i zemlje regiona, među kojima i BiH, podržale su tzv. Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Ministar energije rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić (SDP BiH) podsjeća kako je ona predviđena Evropskim zelenim planom, kojim smo se obavezali da ćemo, zajedno sa EU, raditi na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan kontinent. Zakonska rješenja bez tehničkih pretpostavki sama po sebi neće unaprijediti stanje. Trenutni kapacitet mreže od 2.000 MWh sati u oblasti vjetroelektrana i isto toliko solarnih, upozorava struka, umnogome bi mogli ugroziti cijeli projekt. “Limitirajući faktor je izgradnja prijenosne i distributivne mreže na način da omogući jednak pristup mreži svim potencijalnim investitorima“, objašnjava Edhem Bičakčić, direktor firme Bičakčić d.o.o. Od usvojenih zakona se očekuje da omoguće i podršku u investiranju koje sada nema. “Očekujemo da će ova zakonska regulativa konačno omogućiti pristup evropskim fondovima. Investitori kod nas imaju samo komercijalne aranžmane banaka“, dodaje Bičakčić. Na sredstva iz EU-a za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije trenutno mogu računati građani i kompanije koje instaliraju postrojenja za vlastitu potrošnju. Jedna od njih, ispunjavajući rigorozne kriterije je, uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, instalirala solarnu elektranu snage 600 kW. “Sa ovom instalisanom solarnom elektranom to je oko 30 posto ukupne potrošnje. Glavni benefit za okoliš, za zajednicu, jeste smanjenje otprilike na godišnjem nivou oko 600 tona CO2“, navodi Adnan Lihić, predstavnik kompanije Interprocess Tešanj. Investitori napominju da ni do sada brana bržoj realizaciji ovih projekata nisu bili toliko sami zakoni – koliko birokratske procedure i nejasne nadležnosti. “Znači, vjerovatno će u implementaciji biti ponovo zastoja“, upozorava Lihić. S obzirom na to da interes investitora premašuje ukupne kapacitete naše zemlje u ovom sektoru, oni apeliraju da se, uz netom usvojen set energetskih zakona, poradi na efikasnosti elektroprivreda, resornog ministarstva, regulatora, operatora i svih koji su i dalje za veliki broj potencijalnih investitora nepremostiva birokratska prepreka.
Kina izvezla prvi pametni tramvaj sa pogonom na vodik
Klix.ba/Š.M Pametni tramvaj s pogonom na vodik nezavisno razvijen u Kini, ujedno i prvi pametni tramvaj na svijetu s pogonom na vodik te vrste, krenuo je sa svoje proizvodne lokacije u gradu Zhuzhou u centralnoj kineskoj provinciji Hunan, na početku svog izvoznog puta u Maleziju. Tramvaj je razvila China Railway Rolling Stock Corporation (CRRC) Zhuzhou Electric Locomotive Research Institute Co., Ltd., i bit će isporučen iz luke Šangaj u Maleziju u narednim danima. Uređaj će se koristiti za usluge gradskog prijevoza u Kuchingu, glavnom gradu Sarawaka u Maleziji, rekli su iz kompanije. Pametni tramvaj prvi je koji je usvojio sistema napajanja vodikovom energijom, koji ima prednosti većeg dometa vožnje i kraćeg vremena punjenja goriva, kao i uštede energije i zaštite okoline. Nadograđen je inteligentnim dizajnom, koji je u skladu s potrebama Malezije za postizanjem nulte emisije i inteligentnog sistema javnog prijevoza. Nakon što stigne u Maleziju, tramvaj će biti testiran u Kuchingu tri mjeseca, navode iz kompanije. Uspješna implementacija pametnog tramvaja u Maleziji učinkovito će ublažiti saobraćajne gužve u Kuchingu, donoseći mještanima pouzdan, učinkovit i moderan način putovanja. Također će pomoći da kineska pametna proizvodnja služi zemljama duž Pojasa i puta, piše CGTN.
Novi električni Volkswagen ID.3 u Kini košta 30.000 KM. Zašto kod nas ne može biti tako jeftin?
automobili.ba/Š.M U Kini, kao dio promocije, Volkswagen prodaje električni model ID.3 za protuvrijednost od 30.000 KM. To nije puno više od najjeftinijih malih gradskih automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem u Bosni i Hercegovini I više od dva i po puta manje nego što koštaju najjeftinije verzije ovog modela u Bosni i Hercegovini. Zašto su u BiH visoke cijene? Mnogi europski vozači kineske automobile još uvijek ne shvataju ozbiljno, ali evropske automobilske kompanije veoma ozbiljno prate kinesko tržište koje je veće od evropskog i koje se brže razvija. U mnogim područjima vezanim za automobilsku industriju, kineske kompanije smatraju se svjetskim liderima. Za globalne igrače ključno je uporište u Kini. Već više od dvije godine Volkswagen s prosječnim uspjehom pokušava ući na kinesko automobilsko tržište sa svojim električnim automobilima, uključujući Volkswagen ID.3. Do sada, iza Tesle i nekoliko kineskih marki, poput Wulinga, BYD-a, GAC-a ili Changana, radi prilično loše, u prvom tromjesečju 2023. model ID.3 nije stigao ni među deset najprodavanijih električnih automobila u Kini. Nedavno se ipak Volkswagen odlučio intenzivnije boriti za domaće tržište, čineći to kao što su to Kinezi desetljećima činili na drugim tržištima – odnosno nudeći svoj proizvod po vrlo atraktivnoj cijeni. Koliko? Iz evropske perspektive, čak i osnovna cijena ovog modela, koja iznosi otprilike 40,000 KM čini se izuzetno isplativo. No, nije to ništa u odnosu na akcijsku cijenu koja će vrijediti do kraja jula. Sada se u Kini ovaj automobil može naručiti za iznos koji je ekvivalentan otprilike 30,000 KM. Podsjetimo, radi se o modelu koji se na Evropskom tržištu prodaje za protuvrijednost od otprilike 87,000 KM i to u osnovnoj verziji. Gigantske razlike u cijenama između verzije modela ID.3 koja se prodaje u Kini i one koja se nudi u Europi izazvale su popriličnu pomutnju između ostalih u Njemačkoj. Na domaćem tržištu Volkswagen ID.3 nudi se po cijenama od 39.950 eura (bez subvencija), u Kini za cca. 24.000 eura jeftinije. Njemački novinari zamolili su predstavnike koncerna da objasne zašto nastaju tako velike razlike u cijenama. Glasnogovornica Volkswagena objašnjava da je to rezultat mnogo različitih faktora, uključujući niže troškove proizvodnje koji su, između ostalog, rezultat jeftinije energije, te činjenice da su ti automobili gotovo 100% pravljeni od lokalno proizvedenih komponenti. To znači da gotovo svi poddobavljači i kooperanti koncerna proizvode u Kini, što smanjuje troškove transporta. Oprema kineske verzije također treba biti “prilagođena zahtjevima kineskog tržišta”. Niži troškovi rada također imaju uticaja na konačnu cijenu.
Tuzla izdvaja 800 hiljada maraka za smanjenje aero-zagađenja
Akta.ba/Š.M Prema riječima resorne ministrice Anele Ajšić na javni poziv bilo je 620 prijava od kojih je 139 bilo nevažećih aplikacija. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona zaključilo je danas ugovore sa građanima koji su učestvovali na javnom pozivu čiji je cilj smanjenje aero-zagađenja na području tog kantona. Prema riječima resorne ministrice Anele Ajšić na javni poziv bilo je 620 prijava od kojih je 139 bilo nevažećih aplikacija. “Od 481 korisnika 168 je dobilo sredstva po ovom pozivu. Svaka aplikacija je bodovana na osnovu tri kriterija. Ove godine smo bili najviše fokusirani na solarne panele i njihova ugradnja donosila je najviše. Imali smo i drugi kriterij a to je postojeći način zagrijavanja. Ono što predstavlja najveće zagađenje, ugalj, nosio je najveći broj bodova, jer time utičemo na smanjenje aero-zagađenja, što i jeste cilj ovog javnog poziva”, istakla je. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK je za ovaj javni poziv odvojilo sredstva u iznosu od 800.000 KM. Građani koji su danas zaključili ugovore imaju rok dva mjeseca za implementaciju nakon čega trebaju dostaviti dokaze Ministarstvu koje će isplatiti iznos sredstava u maksimalnom iznosu do 5.000 KM, odnosno 50 posto od onoga što su uložili, saopćeno je iz Vlade TK.