Pet najprodavanijih električnih automobila na europskim cestama u 2023. godini
Električna vozila su u prvom kvartalu ove godine činila više od 13 posto evropske prodaje automobila. euronews.com/Š.M Prodaja električnih automobila brzo raste, a vozila na baterije sada čine više od 13,4 posto prodaje novih automobila širom Evrope, prema podacima iz prvog kvartala ove godine, navodi euronews.com. Tesla Model Y ponio je titulu najprodavanijeg modela električnog automobila u prvom kvartalu 2023. godine, a prodaja Tesle činila je 22 posto svih registracija električnih vozila na baterije u navedenom peridu. Tesla, međutim, nije jedina dominantna sila na tržištu. Donosimo vam listu pet najprodavanijih električnih automobila u Evropi. 5. Dacia Spring Ovaj 100% električni Dacia Spring Electric model otvara novo poglavlje u uspješnosti marke Dacia. Sa svojim električnim motorom, Dacia Spring E razbija sve predrasude ,a njegov odvažni SUV izgled, kompaktne dimenzije i dizajn čine ga idealnim vozilom za svakodnevnu sigurnu upotrebu. Za gradska i prigradska putovanja bez stresa, standardna verzija ovog kompaktnog gradskog automobila s 5 vrata ima cilj pružiti doseg vožnje duži od 200 km. Cijena: 22.750 € (DE), 20.800 € (FR), 49.900 KM (BiH) Veličina baterije: 26,8 kWh Domet: 230 km 4. Volkswagen ID.4 Volkswagen ID.4 ponuđen na BiH tržištu koristi električni motor 204 KS i 310 Nm. Snaga ide na stražnje točkove putem jednobrzinskog automatskog mjenjača. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 8,5 sekundi, a najveća brzina je 160 km/h. Automobili su opremljeni litij-ionskom baterijom snage 77 kWh, koja vam omogućuje da s jednim punjenjem prijeđete 523 km. Vrijeme za punjenje baterija ovisi o odabranom izvoru napajanja. Punjenje veće baterije od 0-100% sa 11 kW trajat će približno 7,5 sati. Cijena: £38.845 (UK), €40.335 (DE), 72.931 KM (BiH) Veličina baterije: 52 kWh – 77 kWh Domet: 353 – 525 km 3. Volkswagen ID.3 ID.3 je bio prvi u porodici Volkswagenovih električnih automobila sa oznakom ID i vjerovatno je bio najvažniji automobil koji je kompanija lansirala od Golfa 1974. godine. Volkswagen ID.3 službeno je predstavljen u septembru 2019. godine na sajmu automobila u Frankfurtu. Novi model temelji se na MEB platformi, namijenjenoj električnim automobilima (također ih koriste Volkswagen ID.4 i Škoda Enyaq). Cilj VW-a je postati liderom na tržištu električnih automobila bez obzira na postojeću snažnu konkurenciju, s idejom da se kupcima ponudi atraktivna i pristupačna e-mobilnost. Cijena: £39.425 (UK), €39.995 (DE), 66.559,71 KM (BiH) Veličina baterije: 58 kWh – 77 kWh Domet: 418 – 546 km 2. Tesla Model 3 Sigurnost je najvažnija komponenta za svaki automobil marke Tesla. Model 3 dobio je ocjenu sigurnosti od 5 zvjezdica Euro NCAP, sveukupno i u svakoj kategoriji. Model 3 potpuno je električni, s procijenjenim dosegom od 602 km. Kod Modela 3 imate opciju odabira tri modela. Prvi je Standard Range Plus s dosegom od 448 km, zatim je tu Long Range s dosegom od 614 km te Performance s 567 km dometa. Osnovna karakteristika ovog modela je jednostavnost, a primjer tome je da vam nije potreban nikakav ključ ili kartica za otključavanja odnosno pokretanje vozila, već samo vaš mobilni uređaj. Cijena: 41.990 € (FR), 43.990 € (DE) Veličina baterije: 55 kWh – 77 kWh Domet: 491 – 601 km 1.Tesla Model Y Model Y pruža maksimalnu svestranost—može prevesti 5 putnika i njihovu prtljagu. Sva se sjedala u drugom redu preklapaju pojedinačno do kraja, čime se dobiva fleksibilan prostor za spremanje skija, namještaja i još mnogo toga. Tesla All-Wheel Drive ima dva neovisna motora koja digitalno upravljaju okretnim momentom prednjih i stražnjih točkova za daleko bolju upravljivost i kontrolu proklizavanja i stabilnosti. Ovaj model dostiže ubrzanje od 0 do 100km/h za samo 3,7 sekundi, a domet zavisi od modela. Minimalni domet koji se nudi je 455km sa samo jednim punjenjem, dok je maksimalni 533km. Cijena: 44.990 € (FR), 44.890 € (DE), 47.970 € (BE) Veličina baterije: 55 kWh – 75 kWh Domet: 455 – 533 km
Švedska gradi prvi e-autoput na Svijetu
Švedska gradi prvi elektrificirani put na svijetu za punjenje električnih vozila tokom vožnje euronews.com/Š.M Nakon što je EU usvojila zakon koji zahtijeva da od 2035. godine svi novi prodani automobili imaju nultu emisiju CO2, evropske zemlje žure u pripremanju infrastrukture potrebne za mobilnost bez fosilnih goriva. Ova skandinavska zemlja je pionir u elektrifikaciji puteva, uključujući prvi privremeni električni put na Svijetu. Nakon raznih pilot projekata, eksperimentisanja sa raznim verzijama i drugim rješenjima, ova saobraćajnica bi trebala biti izgrađena do 2025. Međutim, inženjeri još uvijek istražuju koja bi tehnologija bila najprikladnija za taj posao, piše Top Gear. Ovaj odabrani autoput, evropska ruta E20, povezuje logistička čvorišta između Hallsberga i Örebra, koji se nalaze u sredini tri velika grada u zemlji, Stockholmu, Geteborgu i Malmeu. Način punjenja za E20 još nije odlučen, ali trenutno u Svijetu postoje tri načina punjenja: sistem lančane mreže, provodni (uzemljeni) sistem i induktivni sistem. Sistem kontaktne mreže koristi nadzemne žice za opskrbu električnom energijom posebne vrste autobusa ili tramvaja i stoga se može koristiti samo za teška vozila. Konduktivno punjenje, s druge strane, radi i za teška vozila i za privatne automobile sve dok postoji provodni sistem kao što je šina te se vozila pune preko štapa koji dodiruje šinu. Induktivni sistem punjenja koristi specijalnu opremu zakopanu ispod puta koja šalje električnu energiju u zavojnicu u električnom vozilu. Zavojnica u vozilu zatim koristi tu električnu energiju za punjenje baterije. “Mislimo da je elektrifikacija otvoren put za dekarbonizaciju transportnog sektora i radimo na brojnim rješenjima.” Jan Pettersson, direktor za strateški razvoj, Trafikverket
Povećanje ulaganja u solarne panele uzrokuje nedostatak srebra
Bloomberg Adria/Š.M Promjene u tehnologiji solarnih panela ubrzavaju i povećavaju potražnju za srebrom, što dovodi do problema u isporuci tog metala dok istovremeno na horizontu nisu vidljive nove proizvodne mogućnosti, navodi Bloomberg. Srebro pruža provodljiv sloj na prednjem i stražnjem dijelu silikonskih solarnih ćelija. No, u proizvodnji se sada počinju koristiti sve učinkovitiji oblici ćelija koje koriste puno više srebra, pa bi to, logično, trebalo samo dodatno povećati ionako rastuću potražnju. Solarna postrojenja zasad predstavljaju relativno mali udio u ukupnoj potražnji za srebrom, no taj udio neizbježno raste. Prije devet godina trošilo se oko pet posto srebra u tu svrhu, sada je ta brojka na oko 14 posto. Najveći rast je vidljiv u Kini koja će ove godine instalirati više solarnih panela nego što ih ima u SAD-u. U dosadašnjem toku razvoja ove tehnologije korišteno je otprilike 10 miligrama srebra po jednom vatu, no novi načini izrade solarnih ćelija će trebati 13 ili čak 22 miligrama po vatu. Ove godine se očekuje da bi proizvodnja srebra, koja je prošle godine ostala na istoj razini, mogla rasti dva posto, no potrošnja bi u industriji solarnih panela, kako se očekuje, mogla rasti četiri posto. Prema studiji sa Univerziteta Novi Južni Wales, solarni sektor do 2050. mogao iscrpiti od 85 do 98 posto globalnih rezervi srebra. Količina korištenog srebra po solarnoj ćeliji će rasti i bit će potrebno od pet do deset godina da bi ih se vratilo na sadašnje razine, procjenjuje jedan od autora studije Brett Hallam. Kineske kompanije istražuju mogućnosti za upotrebu jeftinijih alternativa kao što je nanošenje bakra, no rezultati su dosad još nedovoljno dobri. Ipak, predsjednik najvećeg svjetskog proizvođača solarnih panela kompanije Longi Green Energy Technology, Zhong Baoshen, smatra da su tehnologije koje koriste jeftinije metale već dovoljno uznapredovale i da će biti stavljene u masovnu proizvodnju kada cijene srebra narastu. Trenutna cijena srebra je oko 22,70 dolara za uncu, a ove je godine pala za oko pet posto. No, i takva je prilično iznad razina prije pandemije. “Neće biti katastrofalnog scenarija u kojem ostajemo bez srebra, no tržište će uspostaviti ravnotežu na višoj cjenovnoj razini”, kaže Klapwijk.
Nova usluga kompanije M:tel / „Račun na mejl“
Da li ste znali da sve račune za m:tel usluge možete dobijati putem elektronske pošte? Korišćenjem usluge „Račun na mejl“ doprinosite očuvanju životne sredine, a mi vam do kraja avgusta ove godine poklanjamo i kôd sa 5 GB mobilnog interneta u trajanju od 30 dana, koji možete iskoristiti na bilo kojem mobilnom broju iz m:tel mreže ili ga pokloniti dragim osobama. Elektronski računi štede vrijeme i pravi je trenutak da ih i vi koristite. Aktivacija usluge „Račun na mail“ je veoma jednostavna jer to možete učiniti putem portala Moj m:tel na linku Moj račun ili putem istoimene aplikacije na svom pametnom telefonu. Moj m:tel aplikacija će vam dati brzi uvid u vaše m:tel usluge, ponuditi nove i dati stanje vašeg računa, zato je besplatno preuzmite na Google Play Store-u, App Store-u ili Huawei AppGallery ili je koristite na adresi moj.mtel.ba. Više informacija o usluzi „Račun na mail“ kao i o drugim m:tel uslugama saznajte besplatnim pozivom na broj 0800 50 000.
Cijene nafte pale zbog straha od slabije potražnje
Cijene nafte pale su u ponedjeljak zbog zabrinutosti oko usporavanja globalne ekonomije i mogućih daljih povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi. Terminski ugovori na naftu Brent su pali 0,4 posto, ili 27 centi, na 75,14 dolara po barelu nakon što su u petak porasli za 0,8 posto. Američka nafta West Texas Intermediate koštala je na 70,36 dolara po barelu, što je pad od 0,4 posto ili 28 centi, nakon što je na prethodnom trgovanju porasla 1,1 posto. Istraživanja su pokazala da je rast industrijske aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, također usporen u junu zbog loših tržišnih uslova. Ipak, neki analitičari očekuju da će se zalihe smanjiti i povisiti cijene nakon što je Saudijska Arabija obećala smanjiti proizvodnju za dodatnih milion barela dnevno u julu, dok SAD postepeno popunjavaju svoje strateške rezerve, javlja Reuters.
Rast obnovljivih izvora energije nije umanjio dominaciju fosilnih goriva u 2022. godini, navodi se u izvještaju
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je pomogla da se cijene gasa i uglja povećaju na rekordne nivoe u Evropi i Aziji, pokazao je Izvještaj o globalnoj energetici. “Uprkos porastu upotrebe solarne energije i energije vjetra, ukupne globalne emisije stakleničkih plinova, ponovo su porasle”, rekla je predsjednica energetskog Instituta sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Juliet Davenport. Proizvodi od nafte, plina i uglja zadržali su uvjerljivo vodeće mjesto u pokrivanju potražnje za energijom, s 82% udjela u snadbijevanju, kao i u 2021., uprkos dosad najvećem povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za ukupnih 266 gigavata. Prema izvještaju, obnovljivi izvori energije činili su 7,5% globalne potrošnje energije, oko 1% više nego prethodne godine, dok je udio fosilnih goriva u globalnoj potrošnji ostao na 82%. Proizvodnja električne energije porasla je za 2,3%, što je usporavanje u odnosu na prethodnu godinu. Pored tog, energija vjetra i sunca porasla je na rekordnih 12% proizvodnje, ponovo nadmašivši nuklearnu, koja je pala za 4,4%, i zadovoljila 84% rasta neto potražnje za električnom energijom. Udio uglja u proizvodnji električne energije ostao je dominantan na oko 35,4%. Kada je riječ o prirodnom gasu, proizvodnja ukapljenog prirodnog gasa (LNG) porasla je za 5% na 542 milijarde kubnih metara (bcm), sličnim tempom kao i prethodne godine, a najveći rast dolazi iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije. Potrošnja energije porasla je posvuda osim u Europi, pokazalo je izvješće.
Indonezija planira povećati upotrebu biodizela u narednih nekoliko godina
U posljednjem desetljeću, Svijet se suočio sa sve većom potrebom za alternativnim izvorima energije koji bi zamijenili upotrebu fosilnih goriva i smanjili emisiju stakleničkih plinova. U tom kontekstu, Indonezija se ističe kao jedna od zemalja koja teži ka povećanoj upotrebi biodizela kao održive opcije pri transportu i industriji. Ovakva strategija čiji je osnovni cilj očuvanje okoliša i smanjenje ovisnosti o uvozu nafte te poticaj privrednog razvoja ove zemlje aktivna je još od 2006. godine od kada se smijenilo nekoliko planova. Najveći svjetski proizvođač palminog ulja podigao je obavezno miješanje biodizela sa naftnim dizelom sa 30% na 35% u februaru, međutim mjera B35 nije u potpunosti implementirana jer su postojali problemi s nekim objektima za miješanje koje je bilo potrebno nadograditi. Ministarstvo energetike Indonezije se zalaže da B35 bude u potpunosti implementiran do 1. augusta ove godine. Indonezija već uveliko planira da poveća svoju upotrebu ove vrste goriva na 40% već u narednih nekoliko godina, ali će za sada ostati na 35%, naveo je ministar energetike ove zemlje, dok svi potrebni zahtjevi ne budu ispunjeni. Međutim, prema vodećim zvaničnicima i analitičarima industrije indonezijska politika biodizela i vjerovatna pojava vremenskog obrasca El Nino mogli bi dodatno opteretiti globalne zalihe najčešće korištenog jestivog ulja te podići cijene palminog ulja ove godine. Š.M
Zelene politike Europske unije poput softvera iz 90-ih
Christian Pleijel, predsjednik odbora Nordijskog vijeća za otočku suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. Zelene politike nejasne su većini stanovnika Europske unije, unatoč činjenici da donose niz prednosti, čulo se na panelu „Zelena budućnost Europe: Između ambicija i stvarnosti“ koji je održan u sklopu dubrovačke konferencije „Europska Hrvatska – retrospektiva i prospektiva“ u organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule. Kako je kazao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica, zelena politika Europske unije podsjeća ga na softver iz 90-ih godina – sofisticirani proizvod sa neintuitivnim korisničkim sučeljem. Međutim, građani i taj neintuitivni proizvod mogu brzo shvatiti kada dođe nevolja. Kako je kazao Tomislav Čorak, partner u Boston Consulting Groupu, kada je on 90-ih studirao na FER-u, tadašnje vjetroelektrane u Danskoj promatralo se kao simpatičnu energetsku egzotiku koja nikada neće zaživjeti. Međutim, kad je lani cijena struje skočila za tri puta, mnogi su sh vatili vrijednost sunčevih elektrana na krovu. Josip Tica smatra kako Hrvatska ima goleme potencijal u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, ali veliki sustavi, poput Hrvatske elektroprivrede, svojom inertnošću često su kočnica tom razvoju iako HEP zbog oslanjanja na hidroelektrane u vrijeme Jugoslavije ima najbolju startnu poziciju da se profilira kao proizvođač zelene energije. Tomislav Čorak smatra kako inertnost postoji, ali za nju nisu krive samo velike elektroprivredne kompanije. „HEP mora shvatiti da je energetska tranzicija za njega prilika jer može podignuti sofisticiranost prijenosne mreže za primanje mnoštva malih proizvođača energije iz obnovljivih izvora“, kazao je Čorak. Christian Pleijel, predsjednik odbora Nordijskog vijeća za otočku suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. U zelenu politiku ulazi i održiva proizvodnja hrane jer poljoprivreda i prehrambena industrija troše mnogo resursa, kazala je Dragana Milosavljević iz Biotechnion poduzetničkog centra koji certificira i dodjeljuje oznake izvornosti prehrambenim proizvodima. Jedno od rješenja za održivu poljoprivredu su inovativne metode. Međutim, inovativnost u pravilu povezujemo s mladošću, a dobna struktura našeg sela upravo je suprotna, kaže Milosavljević. Na pitanje moderatorice Morane Kasapović da li je mit da Slavonija može prehraniti pola Europe, Tica kaže da se pritom ne govori po kojoj cijeni ta hrana može biti proizvedena. Cijene hrane već su mjesecima u fokusu javnosti, a Tica kaže da je hrana kod nas skupa iz dva razloga. „Jedan će se svidjeti poduzetnicima, a drugi neće. Prvi je razlog što je kod nas tržišna konkurencija među trgovcima shvaćena na vrlo romantičan način, a drugi je što imamo čitav niz neefikasnosti u javnom sektoru, poput visokog PDV-a“, zaključio je Tica.