BiH u dobrom položaju kada su u pitanju inostrana ulaganja
Š.M. Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) smatra da BiH treba da istraži razvojne mogućnosti u nekoliko oblasti, uključujući proizvodnju autodijelova, kako bi privukla strane investitore u idućoj godini. FIPA tvrdi da zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi, uključujući Bosnu i Hercegovinu, imaju dobru priliku da privuku kompanije koje trenutno posluju u Ukrajini, a u koje najviše investiraju Nizozemska, Velika Britanija, Švajcarska i Njemačka. “Troškovi radne snage, poreske stope i troškovi električne energije u Bosni i Hercegovini su niži u odnosu na ciljana tržišta i to su značajni razlozi zašto se kompanija može odlučiti za premještanje svog pogona ili proizvodne linije”, navela je FIPA u Prijedlogu programa svog rada za 2024. godinu. Vjeruju da bi Bosna i Hercegovina, ukoliko bude unaprijedila poslovni ambijent, bila interesantna za nove investicije. “To se posebno odnosi na investicije u metaloprerađivački sektor, industriju autodijelova, zatim proizvodnju hrane, informacijsko-komunikacijski sektor… Pored ovih sektora za koje smatramo da su najpotentniji za nova ulaganja u 2024. godini, pažnja bi trebalo da bude usmjerena i na obnovljive izvore energije, sektor turizma, logističke centre i ostale proizvodne djelatnosti”, naveli su iz FIPA. Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da je industrija autodijelova već sada značajan potencijal Bosne i Hercegovine, ali i naglašava da tu postoji nekoliko izazova. “Dosta značajan izvoz ostvaruju naše firme koje rade za međunarodnu industriju. Međutim, mi imamo i ograničavajuće faktore, što se ogleda u radnoj snazi i tehničkoj opremljenosti naših kompanija. Mi ćemo morati da realizujemo značajnije investicije u mašinskom pogledu u tim kompanijama kako bi sa istim brojem radnika mogle da rade veći broj jedinica. Osim toga, cijena struje koja je u ovoj godini porasla smanjuje našu konkurentnost u odnosu na druge regione. Već sada imamo neke zemlje koje daju popuste svojim najznačajnijim proizvođačima”, kaže Račić. Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske, Vojin Mitrović, navodi da zemlje EU, posebno Njemačka, Austrija i Italija, pokazuju interes za ulaganje u metaloprerađivačku i auto-industriju. Republika Srpska preduzima mjere kako bi privukla ove investitore i osigurala nove tehnologije, znanje i bolje plaćena radna mjesta. FIPA također nastoji organizovati zajedničke poslovne događaje sa privrednim asocijacijama, komorama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima stranih država u BiH, kao i učešće na poslovnim događajima u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Švajcarskoj kako bi privukla potencijalne investitore iz tih zemalja.
Nekretnine na Bjelašnici: Cijene prihvatljive ili ne?
Š.M. Bjelašnica već dugi niz godina ima status velikog gradilišta, a potražnja za nekretninama baš na ovoj planini odavno nije bila veća. Izgradnja apartmana, stanova, ugostiteljskih objekata standardni su projekti na Bjelašnici čime ona već odavno, kao planina i odlična lokacija zimskih sportova, gubi svoju draž. Malo je onih koji posjete spomenutu planinu, a da ne prigovore zbog izgradnje velikog broja objekata. Većina njih je napravljena poslije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, a od tad kupovina zemljišta i gradnja, još se nije zaustavila. Protekle sedmice Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju izvijestila je o prodaji određenih nekretnina. Najvrednija je poslovna zgrada poznata kao MOC PRESS CENTAR sa zemljištem, ukupne površine 2397 metara kvadratnih na Bjelašnici, prodata je za vrtoglavih 1,5 miliona KM. Druga nekretnina je posebni dio apartmana Hotela Bjelašnica – poslovni prostor u suterenu, ukupne površine 63 metra kvadratna, koja je prodata za 126 hiljada KM. Marx.ba istražio je prosječne cijene nekretnina na Bjelašnici. Na centralnom kupoprodajnom mjestu OLX.ba, ponuđen je veći broj nekretnina. Uglavnom je riječ o apartmanima novogradnje različitih kvadratura. Cijena garsonjere od 20 kvadrata u objektu od 5 etaža, na lokaciji Babin Do, koja se nalazi u neposrednoj blizini glavne ski staze sa otvorenim pogledom na vrhove Bjelašnice, iznosi oko 90.000 KM. Cijena dvosobnog apartmana površine oko 40 kvadrata kreće od 150.000 KM pa nadalje u zavisnosti od etaža i samog položaja apartmana. Za nešto veći apartman od 60 i više kvadrata, morat ćete pripremiti više od 250.000 KM ukoliko želite postati vlasnik ovakve jedinice.
Kompanija iz Abu Dabija preuzima Yettel u Srbiji i još tri države
Š.M. Kompanija Emirates Telecommunications Group iz Abu Dabija pristala je da kupi kontrolni udio u PPF Telekom grupi u Bugarskoj, Mađarskoj, Srbiji i Slovačkoj za 2,15 milijardi eura u sklopu svog plana za jačanje globalnog prisustva. Emirates Telecom je potpisao obavezujući ugovor za kontrolni udio u PPF-ovim uslužnim i infrastrukturnim kompanijama u ovim zemljama, navodi se u saopštenju od utorka, osim u Mađarskoj gdje Corvinus Nemzetkozi Befektetesi posjeduje 25 posto udjela. Dogovor je postignut pošto je div iz Abu Dabija, vrijedan 60 milijardi dolara, rekao da ima “kapacitet i sredstva” za investiranje, rekao je glavni izvršni direktor Hatem Dovidar ranije ove godine, dodajući da je njegov fokus bio na mogućnostima u Evropi, Aziji i Africi. PPF Telekom, dio poslovnog carstva porodice češkog milijardera Kelnera, čine Yettel Bugarska, Yettel Mađarska, Yettel Srbija, O2 Slovačka i infrastrukturna preduzeća CETIN i O2 Netvorks u tim zemljama.
Kompanija “Gjonaj” zainteresovana za energetske projekte u BiH
Š.M. Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić održao je u četvrtak sastanak s predstavnicima grupe kompanija “Gjonaj” iz Albanije koja se bavi proizvodnjom i trgovinom električnom energijom. Đokić je kazao kako Republika Srpska raspolaže značajnim potencijalima za izgradnju energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije i da je u izgradnju ovih energetskih objekata već uloženo dosta novca, a planirano je dalje investiranje više milijardi eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Sastanak je organizovan kako bi se razmotrio interes ove grupe kompanija za uspostavljanje saradnje sa nadležnim organima i donosiocima odluka u Vladi Republike Srpske radi pronalaženja odgovarajućeg modela dugoročne saradnje i partnerstva. “Predstavnici `Gjonaj` grupe su istakli da su otvoreni za razgovor o različitim vidovima saradnje koja im se može ponuditi i da bi cijenili svaki vid podrške i pomoći resornog ministarstva u pronalaženju odgovarajuće lokacije za izgradnju solarnih parkova različitih kapaciteta, kao i podrške u procesu dobijanja potrebnih dozvola, navodi se u saopštenju. Tokom sastanka dogovoreno je da se u narednom periodu detaljnije razmotre mogućnosti za realizaciju zajedničkih projekata. “Gjonaj” grupa je osnovana 2009. godine u Albaniji i zapošljava više od 1.500 radnika. Jedna od oblasti u kojoj su posebno aktivni posljednjih godina je proizvodnja i trgovina električnom energijom, preko koje pokrivaju većinu balkanskih zemalja, navedeno je u saopštenju.
Evo gdje Lidl gradi svoje centralno skladište
Š.M. Za razliku od većine prostora u našoj zemlji – u kojima se, umjesto novim radnim mjestima i boljim platama, građane hrani isključivo pričama o prošlosti, od kojih korist imaju malobrojni – u Kiseljaku čine potpuno suprotno. Ulaganjem u infrastrukturu u novoj poslovnoj zoni Azapovići te izgradnjom jednog od najvećih domova zdravlja u državi oni ulažu u bolju budućnost stanovnika ove općine. Uz poslovnu zonu Brestovsko, završenu prije nekoliko godina, u općini Kiseljak odlučili su otvoriti novu u Azapovićima, u neposrednoj blizini Koridora 5C. Budućim ulagačima lokalna je zajednica partner koji izgradnjom putne i komunalne infrastrukture osigurava preduvjete za njihovu odluku da svoj kapital ulože upravo ovdje. A interes je obostran. – Sad je velika investicija Lidl BiH koji radi svoje središnje skladište i logistički centara za BiH i Crnu Goru. Tu su još tri firme kupile zemljište. To je 300-400 novih radnih mjesta, ne onih imaginarnih, to su izvjesna, realna radna mjesta – ističe načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak. Uz direktno, značajno je i indirektno upošljavanje kroz građevinsku operativu i usluge, a ono što posebno ističu je kapital koji nije kreditno zaduženje države, nego strano ulaganje. Svjesni su oni da je od dvadeset hiljada stanovnika ove općine, koliko ih je bilo po posljednjem popisu, značajan broj svoju budućnost pronašao izvan granica države, no onima koji su ovdje – žele osigurati bolji život. Jedan od načina je i projekt zamjene sadašnjeg starog doma zdravlja novim, javila je Federalna televizija. Podsjetimo da je Lidl trenutno u procesu ulaska na tržišta Bosne i Hercegovine, Crne Gore ali i Sjeverne Makedonije.
Ko je investitor jednog od najluksuznijih projekata u Mostaru?
Š.M. Urbani vrtovi su naziv projekta čija gradnja počinje u Mostaru, a iza kojeg se krije posebno osmišljen kompleks stanova. Radi se o kompleksu od 146 luksuznih stanova u 4 odvojena objekta, odnosno zgrade. Posebnost ovog kompleksa je i to što je zatvorenog tipa, što garantira maksimalnu privatnost, a budući stanari na raspolaganju imaju i privatni vrt s bazenom, dječjom igraonicom i travnjacima. Kupcima su na raspolaganju jednosobni, dvosobni, trosobni stanovi, te čak 12 luksuznih penthousa s jacuzzijima i privatnim wellness sobama. Ovaj moderni kompleks ispunjava sve potrebe povezujući različite stilove života u nevjerovatno ugodan životni prostor. Uz navedeno, dostupno je 160 garažnih parking mjesta, kao i dodatna vanjska parking mjesta. Osigurano je i održavanje javnih površina, recepcija, kao i video nadzor kompleksa. U sklopu objekta će biti dostupni i poslovni prostori koji će zasigurno olakšati svakodnevnicu budućim stanarima, saopćili su nedavno investitori, odnosno kompanija GSB Projekt Mostar. Vlasnik firme GSB Projekt je Jure Kvesić, jedan od suvlasnika Williams kladionice d.o.o. Široki Brijeg, izvještava BiznisInfo.ba.
TAK preuzeo dodatnih 20 posto PTG-a iz Goražda za četiri miliona KM
Bloomberg Adria/Š.M. TAK Sarajevo je uspješno preuzeo 20 posto dionica PTG-a Goražde. Na stranici Sarajevske berze navodi se da su TAK-ovu ponudu prihvatila tri dioničara. Kupljeno je 13.575 dionica, odnosno 20,4955 posto ukupne količine emitiranih dionica. Nakon provedene ponude za preuzimanje ponuđač posjeduje 31.756 dionica, što predstavlja 47,9452 posto ukupne količine emitiranih dionica ciljnog društva, te s osobama u zajedničkom djelovanju posjeduje 48.306 dionica ili 72,9323 posto ukupnog iznosa emitiranih dionica. Osobe u zajedničkom djelovanju s ponuđačem su OKAC Goražde (19,9142 posto udjela) i Oković Halil (5,0729 posto). TAK je 2022. godine osnovao lokalni poduzetnik Hamid Pršeš, prema registru poslovnih subjekata Bosne i Hercegovine. PTG je osnovan 1952. godine. Proizvodi streljivo za pištolje, taktička i sportska streljiva, neletalna streljiva, čahure od mesinga i čelika, te industrijska aktivacijska streljiva. Proizvođač sportskog, lovačkog i komercijalnog streljiva Pobjeda Technology Goražde (PTG Goražde) u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio je prihode od 33,59 miliona maraka te dobit od 4,46 miliona. U financijskom izvješću dostupnom na Sarajevskoj burzi, PTG Goražde nije dostavio podatke o rashodima osim ukupnog iznosa.
Prodate milionske nekretnine na Bjelašnici
Biznis.info/Š.M Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju izvijestila je o prodaji određenih nekretnina. Najvrednija je poslovna zgrada poznata kao MOC PRESS CENTAR sa zemljištem, ukupne površine 2397 metara kvadratnih na Bjelašnici. Prodavac je Kantonalno javno preduzeće ZOI 84 Olimpijski centar Sarajevo, izvještava BiznisInfo.ba. Ova nekretnina je prodata za oko 1,5 miliona KM. Učesnici na aukciji bili su Fuad Džafić iz Sarajeva i firma Brend d.o.o. Sarajevo, a nije navedeno ko je od njih kupac. Vlasnica firme Brend je Mediha Džafić. Druga nekretnina je posebni dio apartmana Hotela Bjelašnica – poslovni prostor u suterenu, ukupne površine 63 metra kvadratna. Ova nekretina je prodata za 126 hiljada KM. Prodavac je isti. Treća nekretnina se nalazi u naselju Rožat u Dubrovniku a prodata je za oko 95 hiljada KM. Prodaja je provedena krajem juna.
Direktor “Autocesta FBiH”: Krećemo u najveću investiciju u BiH u posljednjih 30 godina
Akta.ba/Š.M Ulaskom u posjed nekretnina i parcela koje su otkupljene za gradnju Koridora 5C ispunjeni su svi uvjeti za početak gradnje dionice autoceste kroz općine Tešanj, Maglaj i Žepče, od Medakova do Ozimica. Prema riječima direktora “Autocesta FBiH” Denisa Lasića, ovaj veliki infrastrukturni projekt predstavlja značajan iskorak u intenziviranju radova na cijelom koridoru, ali i najveću investiciju u BiH u posljednjih 30 godina. U izgradnju 21,3 kilometra duge dionice bit će uloženo 361.753.355 eura bez PDV-a. Zahtjevni objekti Projekt obuhvata i izgradnju niza zahtjevnih objekata – tunela Crni vrh, koji će biti duži od dva kilometra, te jedne petlje, dva dvostrana odmorišta, osam mostova i vijadukata, dva nadvožnjaka i 15 podvožnjaka. Finansiranje je osigurano iz kredita Evropske investicijske banke (EIB), uz dodatna bespovratna sredstva Evropske unije putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF). “Naše aktivnosti maksimalno su usmjerene prema što skorijem završetku dijela Koridora od Sarajeva do Save, ali i ubrzavanju izgradnje Koridora 5C kroz Hercegovinu. Naša je ambicija da imamo cijeli Koridor 5C u izgradnji, da se započete dionice završe i da već od kraja ove godine imamo u prometu nove kilometre autoceste. Do kraja 2023. trebale bi biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. Ove godine u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja godine planira se i ugovaranje preostale posljednje dionice od Maglaja do Žepča, čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio koridora”, istakao je Lasić. U prvoj polovini 2024. godine trebala bi biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj, a u toku je izrada projektne dokumentacije za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj. Na Koridoru 5C trenutno je aktivno osam gradilišta, a u fazi izgradnje je 61 kilometar autoceste. Most Počitelj “Od Zenice sjever do južnog dijela Žepča te dio kroz općine Usora, Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu se gradi 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića, što uključuje i most Počitelj, dug kilometar, koji je prije nekoliko dana u potpunosti spojen. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu, sa stubovima koji dosežu do 100 metara”, kazao je Lasić. Bez prekida u dužini od 120 km Dionica Počitelj – Zvirovići će biti puštena u promet najesen ove godine, a ona se veže na ranije izgrađenu dionicu Zvirovići – Bijača, čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Na sjeveru će krajem sljedeće godine biti pušten u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.
Od jeseni kreće proizvodnja za Teslu u bh. fabrici
Nezavisne novine/Š.M U njemačkoj fabrici “Pass”, koja posluje u Semberiji, u toku su pripreme za proizvodnju dijelova za svjetski poznati brend vozila “Tesla”, a koja bi trebalo da počne ove jeseni. Potvrđeno je to “Nezavisnim novinama” iz ove fabrike, odakle ističu da im je stigla izuzetno vrijedna mašina koju će u tu svrhu koristiti. Naime, Rado Maletić, direktor ove fabrike, ističe da će montaža biti vršena u Berlinu, a njima je stigla mašina vrijedna nepunih 1,4 miliona eura (oko 2,7 miliona maraka). – “Nijemac je kupio tu mašinu i dovezao je u Bijeljinu. Ona pravi razne vrste proizvoda, uključujući cjevčice. Imamo četiri Kineza, vršimo montažu. Moraju moji ljudi, njihovi ljudi, da to odrade i za to treba vrijeme. Trebaće nam, grubo rečeno, 45 dana za to. Moramo što prije da počnemo raditi proizvodnju – rekao je Maletić i precizirao da to znači da bi proizvodnja za “Teslu” trebalo da počne od jeseni.“ Naglasio je da sada imaju oko 1.100 ljudi, s tim što će im trebati i dodatna radna snaga. – “Naravno da će nam trebati novi radnici. Što se zarada tiče, neto u prosjeku iznosi oko 1.300 maraka. Ali tu su još i topli obrok, regres, godišnji odmor u skladu sa zakonom, kao i putni troškovi ko ih traži” – istakao je Maletić. Slavica Marković, direktorica Područne privredne komore Bijeljina, ističe da je kompanija “Pass”, kada je počinjala raditi u njihovom području, zapošljavala znatno manje radnika nego što je to danas slučaj. – “Vlasnik firme ‘Pass’ je vidio da su dobri uslovi koje nude Republika Srpska i Bijeljina. Došli su i u dobro vrijeme, kada je bilo slobodne radne snage na području Bijeljine, ali se to u međuvremenu promijenilo, tako da oni stalno traže radnike, pošto povećavaju broj zaposlenih” – rekla je Marković za “Nezavisne novine”. To što će da rade dijelove za “Teslu”, prema riječima Marković, pokazuje da je riječ o ozbiljnoj firmi, kao i da je privredni ambijent dobar. – “Ali mi ne smijemo ostati na pričama, već treba da učinimo, svako sa svoje strane, sve što je potrebno da im pomognemo. Recimo, oni imaju dosta zaposlenih i firma je locirana van grada, tako da se sa magistralnog puta ide na sporedni put. Kada je smjena radnika, dolazi do velikih gužvi i pravi se čep. Oni su poslali nama inicijativu koju smo mi proslijedili lokalnoj samoupravi i ‘Putevima Republike Srpske’ da se to riješi. Treba da se rješavaju ovakve stvari da bi i ostale firme koje posluju kod nas radile bolje i da bi radile za svjetski poznate kompanije “– navela je Marković. Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da još nije imao priliku da posjeti fabriku “Pass” u Bijeljini. – “Nisam imao priliku da posjetim tu fabriku kako bih vidio kako to sve funkcioniše, ali prema informacijama iz medija, ovo će donijeti nova radna mjesta. Uglavnom, naravno da nas raduje svako novo radno mjesto “– rekao je Smiljanić za “Nezavisne novine”.