Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu podugovaranja ELMIA Subcontractor
Š.M. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizuje zajednički nastup bh. kompanija na Međunarodnom sajmu podugovaranja ELMIA Subcontractor, koji će se održati u periodu od 14-16.11.2023. godine u Jonkopingu (Švedska). Elmia Subcontractor je vodeći događaj za podugovaranje za Sjevernu Evropu i najveći u Švedskoj. Održava se svake godine u Jonkopingu i privlači hiljade posjetioca i izlagača iz cijelog svijeta. Glavne izlagačke kategorije sajma su metalska industrija, elektro industrija, industrija plastike i dr. Više informacija o uslovima učešća bh. kompanija (uslugama VTK/STK BiH, troškovima, kriterijima za odabir,…) dostupno je u Pozivnom pismu, a o samom sajmu na web stranici www.elmia.se. Zainteresovani za izlaganje na štandu Bosne i Hercegovine potrebno je da popunjenu prijavu dostave putem e-maila: aida.vidimlic@komorabih.ba najkasnije do srijede 23.08.2023. godine. Potpisana i ovjerena četiri originalna primjerka Sporazuma o reguliranju obaveza, potrebno je obavezno poslati i poštom na adresu VTK/STK BiH, Branislava Đurđeva 10; 71000 Sarajevo. Za više informacija o učešću na sajmu ELMIA Subcontractor kontakt osoba je Aida Vidimlić (tel.033 566 233). Pozivno pismo Prijava učešća Sporazuma o reguliranju obaveza
Zlato ili dionice: Koje su prednosti kada želite uložiti novac
N. D. Mnogo je razloga zašto bi ulaganje trebalo biti dio vašeg finansijskog plana. Štednja je odlična za kratkoročne ciljeve, ali donosi minimalnu kamatu. To je dobra stvar ako pravite fond za hitne slučajeve i izdvajanje novca za određeni cilj, kao što je novi automobil ili godišnji odmor. Ulaganje vam omogućava da uložite svoj novac da dugoročno radi za vas kako biste izgradili bogatstvo, pripremili se za penziju i ostavili naslijeđe svojim najmilijima. Imate više opcija za odabir, od dionica i obveznica do nekretnina. Američki stručnjaci su se odlučili za poređenje između ulaganja u zlato i dionice. Kada je zlato bolja investicija Kada želite svesti rizik na minimum: Zlato se dugo smatralo sigurnom investicijom. Za razliku od dionica, čija vrijednost može značajno varirati iz dana u dan, vrijednost zlata ostaje uglavnom stabilna, što ga čini odličnim načinom za očuvanje vrijednosti u vašem portfelju. Možda nećete vidjeti velike prinose koje dionice mogu donijeti, ali nećete nužno vidjeti ni velike gubitke. Kada želite zaštitu od inflacije: Zlato drži svoju vrijednost duže od drugih vrsta ulaganja, osigurajte ga solidnom zaštitom od inflacije. Kada kamatne stope rastu, a vrijednost dolara opada, roba poput zlata može biti posebno vrijedna. Kada želite stabilnu investiciju u poljuljanoj ekonomiji: Budući da njegova vrijednost ima tendenciju da ostane stabilna, zlato vam pomaže da prebrodite oluju u vremenima rastuće inflacije i bankarske neizvjesnosti. Posebno je vrijedno kada je berza u previranju. U šest od posljednjih osam najvećih padova berze u posljednjih 40 godina, cijene zlata su porasle. Kada su dionice bolja investicija Kada želite potencijal za veće prinose: Budući da cijene dionica često fluktuiraju, one su većeg rizika, ali imaju veći prinos. Iz tog razloga ne biste trebali stavljati sav novac na dionice, ali kao dio uravnoteženog portfelja, oni mogu pomoći u poboljšanju vaše ravnoteže na duge staze. Kada planirate da ih držite dugo: Dok se vrijednosti dionica mogu divlje ljuljati iz dana u dan, berza je historijski vraćala u prosjeku 10 posto. To nadmašuje druge klase imovine, kao što su obveznice. Ali da biste uživali u ovom povratu, trebali biste planirati zadržati svoje investicije u dionice godinama (ako ne i decenijama). Ako se bavite dnevnim trgovanjem, imate veći rizik od brzog gubitka velikog novca. Kada želite da primate dividende: Ako su cijene zlata veće kada prodate svoju investiciju nego kada ste ga kupili, zarađujete novac. Ali obično ne dobijete ništa od toga dok ga ne prodate. Dionice, s druge strane, mogu zaraditi dividende ili redovne isplate ulagačima. Ovo pruža pasivan prihod koji možete reinvestirati da biste kupili više dionica ili iskoristili za gotovinu. Ako želite investiciju koja pruža tok prihoda, dionice su vjerovatno bolji izbor. Napomena: Možda ćete moći zaraditi dividende od dionica zlata ili zlatnih ETF-ova, ali to je rizičnije od ulaganja u fizičko zlato poput poluga i kovanica.
Direktne strane investicije u BiH u 2022. godini 1,44 milijardi KM
Š.M. Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o direktnim stranim investicijama za 2022. godinu. Ovi rekordni tokovi direktnih investicija u 2022. godini su za 310 miliona KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM. Glavnina ovog rasta stranih direktnih investicija je posljedica visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinansijskih i finansijskih preduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 miliona KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2022. godine bilo je iz Velike Britanije (271,8 miliona KM), a onda iz Austrije (175,8 miliona KM), Holandije (166,6 miliona KM), Njemačke (159,5 miliona KM) i Srbije (134,4 miliona KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM. Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM, a ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovanih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,69 milijardi KM ili 15,4% ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,54 milijarde KM ili 14,6%) i Srbiju (2,43 milijardi KM ili 13,9%). Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je registrovano u oblasti finansijskih usluga (3,42 milijardi KM), a vezano je za investiranje u bankarski sistem, zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,68 milijardi KM), što govori da se na ove tri oblasti odnosi skoro 40% stanja investicija. U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodišnjem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2022. godinu, izvršene su revizije podataka i za prethodne dvije godine.
Trebinje dobija inovaciono-preduzetnički centar
Š.M. Grad Trebinje bi trebao da dobije inovaciono-preduzetnički centar na lokaciji autobuske stanice, navodi se u objavljenom tenderu za adaptaciju prostora koji se realizuje u okviru “Projekta unapređenja efikasnosti lokalnih usluga u BiH”. Za tu namjenu Grad izdvaja 154.000 KM bez PDV-a, a maksimalan rok za izvođenje radova je 60 dana od dana uvođenja izabranog izvođača u posao. Tenderom su predviđeni građevinski radovi, kao i izvođenje elektro i mašinskih instalacija, ventilacije, klimatizacije i dr. Prostor je poslovnog karaktera i smješten je na dvije etaže u jugo-istočnom dijelu objekta. U prizemlju se nalazi prostorija površine cca. 25m2 sa stepeništem koje vodi na prvi sprat, a na gornjoj etaži je prostor površine cca. 130m2 . Prostor na gornjoj etaži prostire se na površini od cca. 130m2 i svijetlom visinom od 3.97m2 , sa mogućnošću proširenja na jos dodatnih cca. 98m2 . U prvoj fazi, prostor je podijeljen u 3 veće zone i dvije manje prostorije: 1. zona za odmor i rekreaciju, 2. zona za individualni radi i 3. zona za grupni rad sa mogućnošću transformacije u individualna radna mjesta, i dvije manje prostorije sa svrhom individualnih online sastanaka. Postavljena je staklena stijena visine 2.8m kao barijera između individulanih radnih mjesta i multifunkcionalne sale za sastanke. Prostorije za online sastanke ograđene su gipsanim zidovima i ulazom od staklenih kliznih vrata visine 2.8m. Projektovani enterijer namjenjen je kao kancelarijski prostor za korisnike koji rade na daljinu, te je obezbijeđna sva neophodna oprema za nesmetani rad. U zoni za individualni rad obezbijeđeno je 12 radnih mjesta. Multifunkcionalna prostorija za sastanke podijeljena je staklenom stijenom na jednu manju prostoriju sa dva individualna radna mjesta i jednu veću prostoriju sa 4 individualna radna mjesta – prostorija može da se transformiše otvaranjem staklene stijene stvarajući prostor za veće sastanke kapaciteta preko 10 osoba. Dvije individualne prostorije izolovane su od ostatka kako bi se mogli nesmetano obavljati sastanci na daljinu. U drugoj fazi, faza proširenja na dodatnih 98m2 , planirano je iskoristiti postojeći kancelarijski prostor koji takođe pripada Gradu Trebinje. Proširenjem bi se dobile dvije kancelarije kapaciteta 4 i 6 individualnih radnih mjesta, jedna individualna kancelarija sa jednim radnim mjestom, i kuhinja opremljena sa svim neophodnim elementima i prostorom za jelo. Trenutno prostor iz faze 1 i faze 2 su odvojenim jednim gipsanim zidom, koji bi se prilikom faze 2 zamijenio staklenom sklopivom stijenom. Na parteru predmetne parcele, sa istočne strane objekta, projektovana je ograđen, čuvani parking prostor, kapaciteta 12 parking mesta.
Prodaje se Agrokomercova imovina vrijedna 35,1 miliona KM
Š.M. Općinski sud u Cazinu je na zahtjev tražitelja izvršenja radi naplate potraživanja, odredio prvu javnu prodaju nekretnina Agrokomerca, piše Akta.ba. Riječ je o poslovnom kompleksu sa Mesnom industrijom Pjanići i pripadajućim zemljištem. Na prodaji su poslovna zgrada u površini od 31.898 m2 i zemljište uz privrednu zgradu u površini od 80.815 m2 i poslovna zgrada u privredi u površini od 29.046 m2 u k.o. Tržačka Raštela. Tržišna vrijednost nekretnina, na kojima su upisani tereti, iznosi 35.157.150,00 KM, utvrđena po vještaku građevinske struke Džaferović Mirsada iz Cazina shodno nalazu i mišljenju iz juna 2023.godine. Među tražiocima izvršenja uglavnom su fizička lica, i firma Lijanovići Široki Brijeg koja po presudi iz 2016. potražuje 217.704,28 KM, što je ujedno i najveći iznos. Na ročištu za javno nadmetanje kao kupci mogu učestvovati lica koja su do početka nadmetanja položila osiguranje koje iznosi 10% od utvrđenje vrijednosti nekretnine za koju se kupac želi nadmetati s tim što ne može iznositi više od 10.000,00 KM. Ponuđač s najvišom ponudom na ročištu plaća ukupnu prodajnu cijenu umanjenu za položeno osiguranje polaganjem cijene sudu u roku od 30 dana. Podsjećamo, kompleks Mesna industrija u Pjanićima bio je smješten na 100.000 m2 uređenog građevinskog zemljišta s najmodernijom opremom – klaonicom, kafilerijom, proizvodnjom i preradom, skladišnim prostorom i hladnjačom kapaciteta 5.000 tona, i ubrajao se u najveće proizvodno-poslovne zone u regiji. Na ovoj farmi/pogonu prerađivalo se meso roditeljskih jata purana. Ročište za prodaju nepokretnosti održat će se dana 03.10.2023 godine.
Potražnja za stanovima velika, a cijene nikad veće
Š.M. Potražnja za stanovima u Bosni i Hercegovini odavno nije bila veća, kao i cijene koje premašuju i 3000 konvertibilnih maraka po kvadratnom metru. Naravno, ta cijena varira kako od lokacije na kojoj je nekretnina smještena tako i od kvadrature, perioda gradnje, ali i brojnih drugih faktora. Kada su u pitanju veći gradovi Bosne i Hercegovine, iako su se cijene kvadrata približile prošlogodišnjim, u Banjaluci je prosječna cijena i dalje visoka pa se za kvadrat stana u prosjeku mora izdvojiti 3.383 KM. U Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine prodato je 630 novih stanova, što je rast od 10,9 odsto u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine. Prosječna cijena kvadrata je bila 2.647 KM i viša je za jedan odsto. Od ukupnog broja, 280 novih stanova je prodato samo u Banjaluci po prosječnoj cijeni od 3.383 KM po metru kvadratnom. Uprkos višim cijenama, veća je i korisna površina prodatih novih stanova u drugom kvartalu i to za 22,4 posto u odnosu na isti period lani. Tako će potencijalni kupci stanova u Banja Luci morati izdvojiti oko 200.000 KM za stan od 60 metara kvaratnih, najčešće dvosoban. Kada je riječ o glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u Novom Sarajevu cijena kvadrata u starogradnji se kreće od 4.000 KM do 4.500 KM, a u novogradnji oko 5.000. Općina Novi Grad je nešto povoljnija te se cijene kvadrata u starogradnji kreću od 3.500 KM do 4.000 KM, a novogradnja ide od 4.000 KM. Tako ćete za dvosoban stan od 50ak kvadrata u Sarajevu, nešto dalje od centra, sa pristojnijom cijenom, morati izdvojiti oko 250.000 KM. Ta cijena će, naravno, rasti kako se približavate centru i ukoliko je u pitanju novogradnja. Kada je riječ o jugu naše zemlje, cijene se mnogo ne razlikuju u odnosu na ostatak države. Oni koji žive u Mostaru za kvadrat stana u središtu u prosjeku izdvajaju između 2000 i 3000 KM. Raspon cijena kvadrata stana u središtu Mostara kreće se od 2.200 do 2.750 KM. S tim u vezi, prosječan dvosoban stan u Mostaru koštat će vas od 160.000 KM do 200.000KM.
U Kreševo stiže investicija vrijedna 32 miliona KM
Š.M. Načelnik Općine Kreševo Renato Pejak najavio je u intervjuu za Večernji list kako u ovu lokalnu zajednicu stiže austrijska investicija vrijedna više od 32 miliona eura. Ovu investiciju kazao je, mogu između ostalog zahvaliti i jačanju saobraćajnog povezivanja ove općine. – “Kreševo je ranije bilo prometno izolirana općina, no to se promijenilo dolaskom i prolaskom autoceste na koridoru Vc u susjednom Kiseljaku, odnosno Lepenici, te je Kreševo iskoristilo trenutak, a onda se usmjerilo na prednosti koje autocesta donosi. Evo, ilustrativno je kako se naša poslovna zona Resnik nalazi svega pet minuta od autoceste, a pritom svakako treba uputiti i na činjenicu da bilježimo brojne investicije posljednjih nekoliko godina, odnosno domaći i strani investitori odabrali su Kreševo kao lokaciju za svoje poslovne aktivnosti. Među njima su i investicije iz Austrije, a kao primjer uzimam izgradnju proizvodne dvorane od nekih sedam i pol tisuća četvornih metara, gdje bi se trebalo zaposliti od 50 do 60 osoba. Vrijednost investicije je iznad 32 milijuna eura. Općina se prema toj, kao i prema svim ranijim investicijama odnosi partnerski, odnosno pomažemo u osnaživanju infrastrukture” – kazao je Pejak. Naveo je kako je općini u kontekstu cestovne infrastrukture prioritet je povezivanje prema Kiseljaku i prema Lepenici. – “Ovih dana Ceste Federacije raspisale su javni poziv za jednu dionicu regionalne prometnice Kreševo – Kiseljak od Tomića do Komara, a predviđeni su proširenje ceste, novi asfalt, nogostupi… Investicija je vrijedna 2,9 milijuna maraka, realizira se zahvaljujući Vladi Federacije BiH, odnosno Cestama Federacije, a to je trenutačno najveći infrastrukturni projekt na području općine. No, na tomu se neće stati, osigurana su sredstva i za drugu fazu od Komara do Resnika, a onda ide posljednja dionica od Resnika do Troske, na kojoj se u ovom trenutku radi na imovinsko-pravnim odnosima” – kazao je Pejak. Navodi kako je u ovoj općini nedavno otvoren i prvi hotel. – “U protekloj godini u Kreševu je realizirana jedna zanimljiva investicija. Naime, u listopadu prošle godine u Kreševu je otvoren prvi hotel, a to je upravo ono što je trebalo našoj lokalnoj zajednici. Zbog čega to govorim – naime, Kreševo ima mnogo toga za ponuditi kada je riječ o prirodnim i kulturno-povijesnim znamenitostima, no do sada nije bilo nekih većih prilika za razvoj turizma. Međutim, izgradnjom hotela, ali i replike popularnog naselja s hobitskim kućicama te uz postojeće iznajmljivače, Kreševo ima priliku nametnuti se u turističkoj ponuditi ovog dijela BiH kao određeno središe, a iz kojega bi onda turisti mogli posjećivati neke destinacije udaljene do sat vremena. Planiramo uskoro otvaranje turističkog ureda, a što će biti lokacija na kojoj će svatko tko posjeti Kreševo dobiti sve potrebne informacije, počevši od starog dijela Kreševa, Franjevačkog samostana, Muzeja Franjevačkog samostana, sela Vranci “– kazao je Pejak između ostalog u intervjuu za Večernji list.
U Mostaru planirana izgradnja moderne zelene tržnice
Š.M. Grad Mostar trenutno je u fazi planiranja nove zelene tržnice na lokalitetu Konjusi u južnom dijelu Mostara, saopćio je gradonačelnik Mario Kordić. Cilj ovoga projekta je organizirati namjenski i funkcionalan prostor ukupne površine 6.000 m2. “Naime, kako svjedočimo prostor uz prometnicu koji je improvizirana i neuvjetna trznica zamijenili bi novim i funkcionalnim prostorom koji će odgovarati i trgovcima i svim posjetiteljima, a uključuje pristupna prometnica, kružna interna prometnica sa parking prostorom za osobna vozila, prodajnim površinama, te zelenim površinama i servisnim sadržajima (portirnica, wc-ovi, zeleni otoci , kompostište …”, kazao je Kordić. Dodao je kako je siguran da će ovom inicijativom napraviti dodatan iskorak i osigurati kvalitetan prostor za obavljanje trgovačke djelatnosti, a otvorenjem ovoga prostora zaštititi i podignuti razinu prometne sigurnosti na prostoru gdje se sada obavlja trgovačka djelatnost, uz rub prometnice.
Vlada TK odobrila milion KM Aerodromu Tuzla za investicioni projekat
Š.M. Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Denis Bećirović, na jučerašnjoj press konferenciji nakon sjednice Vlade TK, rekao je da je Vlada Tuzlanskog kantona odobrila je iznos u visini od milion KM Javnom preduzeću Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno -sletnoj stazi. Trenutno imamo velike investicije na Aerodoromu, kazao je ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Denis Bećirović obrazlažući odluku. Govoreći o WizzAirovom ukidanju baze na aerodromu, rekao je da je riječ o ekonomskoj odluci aviokompanije. On pritom upozorio problem različitog postupanja na aerodromima u Bosni i Hercegovini “Na nivou države je donesena odluka o taksama. Aerodrom u Banja Luci ne dostavlja izvještaje, mi smo kolateralna šteta nezakonitih radnji. Zašto se dozvolilo da aviokompanija ide sa aerodroma koji poštuje zakon“, upitao je Bećirović. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) primila je inicijativu tri aerodroma – Tuzla, Banja Luka i Mostar, da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage. Međutim, iz BHDCA su kazali da ukidanje naknade nije opcija. Saradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović, rekao je medijima da postoje različite načini i rješenja kojim se može prevazići to pitanje. “Ne bismo da prejudiciramo konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružaoci turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade”, rekao je Lalović. Ministar Bećirović je mišljenja da “država koja je uvela taksu, treba da preuzme odgovornost. Ključno je zaštiti institucije države i zakone. Nema većeg patriotskog čina nego sačuvati institucije, kazao je.
Evo koja kompanija je odlučila investirati 95 miliona KM u BiH
Š.M. Načelnik Maglaja Mirsad Mahmutagić u intervjuu za portal maglaj.net najavio je nove velike investicije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. “Svi parametri ukazuju na porast privrednog razvoja na području općine Maglaj, a ono što me kao načelnika raduje jeste da su vlasnici kompanije Natron-Hayat odlučili dodatno investirati 95 miliona eura u nove projekte rekonstrukcije”, rekao je Mahmutagić za maglaj.net. Natron-Hayat je u potpunosti integrisana fabrika za proizvodnju celuloze i papira, koja ima visoku reputaciju na polju proizvodnje različitih vrsta papira i papirne ambalaže. Ovo veliko preduzeće osnovano je 2005. godine spajanjem dvije kompanije, Natron Maglaj i turske kompanije Kastamonu Entegre, koja je članica Hayat Holding grupacije.