Petar Ćorluka u Grudama gradi najsavremeniju fabriku kartonske ambalaže
Š.M Petar Ćorluka, hercegovački biznismen, vlasnik privrednog giganta “Violeta” i brojnih uspješnih kompanija u drugim ekonomskim granama u Grudama gradi fabriku kartonske ambalaže koja će biti najmodernija u regiji i s proizvodnjom početi do kraja ove godine. Ćorluka će u ovaj poduzetnički zamah investirati više od 30 miliona eura i prema njegovoj najavi će biti na svjetskom nivou s kapacitetom od 50 do 60 hiljada tona obrade kartona. Radovi se izvode punom parom i trenutno građevinska firma “Širbegović inženjering” iz Gračanice radi na montaži armirano-betonske konstrukcije. Završetak svih građevinski radova, prema planiranoj dinamici, trebalo bi da bude do septembra 2023.godine, kada se očekuje dolazak opreme u fabriku za proizvodnju kartonske ambalaže, a do kraja godine bi trebala početi i proizvodnja. Ideja za izgradnju fabrike kartonske ambalaže pojavila se nakon što je Ćorluka kupio i obnovio fabriku slatkiša “Lasta” Čapljina, a potom postao vlasnik i austrijske firme specijalizirane za proizvodnji medenjaka sa 110 godina starim brendom. Nakon otvaranja “Laste” u Čapljini je kazao kako se prilagođava različitim industrijama i različitim tržištima, te da zbog toga opstaje i uspješno se širi i na druge sektore.
Novoizgrađeni pogon kompanije Lactalis BH vrijedan 2,4 miliona eura
Fmpvs.ba/Š.M Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić prisustvovao je otvorenju novoizgrađenog pogona za preradu mlijeka kompanije Lactalis BH u koji je uloženo 2,4 miliona eura. Postrojenje površine 788 m2 otvoreno je u Gradačcu a na svečanosti otvorenja prisutnima su se obratili federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, ambasadorica Republike Francuske u Bosni i Hercegovini Christine Toudic, šef Odsjeka za budžet i finansije Gradske služba za privredu, budžet i finansije Gradačca Samir Iskrić te generalni direktor Lactalisa BH Kenan Kečo. Tokom obraćanja ministar Hrnjić uputio je čestitke kompaniji Lactalis BH na investiranju u proširenje proizvodnih kapaciteta te naglasio da se ovom investicijom unaprijeđuje proizvodnja ali i konkurentnost na tržištu. “Vizija ove kompanije, stručnost i predanost rezultirale su nastavkom ulaganja u povećanje kapaciteta u mliječnoj industriji čime će biti biti unaprijeđena proizvodnja i konkurentnost na tržištu. Rad i razvoj ove kompanije Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podržalo je u prethodne dvije godine s iznosom većim od 800.000 KM, od čega prednjači podrška za izgradnju, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje odnosno proizvodnje i prerade mlijeka. Rezultat je to, s jedne strane, njihove namjere da razvijaju i proširuju kapacitete u mliječnoj industriji i s naše strane da pomognemo kompanije da svoju proizvodnju modernizuju i unaprijede a time i kompletan sektor mljekarstva u Bosni i Hercegovini. Mliječna industrija je jedna od najbolje razvijenih industrija u Federaciji BiH i zapošljava, direktno i indirektno, na hiljade proizvođača. Ova investicija ne samo da će stvoriti nova radna mjesta, već će i dodatno potaknuti razvoj domaćeg sektora poljoprivrede, pružajući priliku za rast i prosperitet našim poljoprivrednicima i proizvođačima mlijeka”, kazao je ministar Hrnjić tokom obraćanja. Kompanija Lactalis BH i njena mljekara Inmer najveći su izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH sa učešćem od 30% od ukupnog izvoza naše zemlje a današnjim svečanim puštanjem u rad novog UHT pogona planiraju postići povećanje proizvodnih kapaciteta trajnog mlijeka. Pored ovogodišnjeg ulaganja od 2,4 miliona eura, najavljeno je i ulaganje novih 1,3 miliona eura kojim će osim povećanja kapaciteta UHT linije biti proširen i kapacitet linije za jogurte.
Ministar Hrnjić razgovarao sa Zannijem o inovativnim rješenjima u oblasti zaštite od poplava
fmpvs.ba/Š.M Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić razgovarao je s Andreasom Zannijem, voditeljem konzorcija Jumbo Block koji razvijaju inovativna rješenja u oblasti zaštite od poplava. Tokom sastanka prezentirana su rješenja ovog konzorcija u oblasti zaštite od poplava i zadržavanja kišnice kroz upotrebu ekološki prihvatljivi građevinskih materijala ali i mogućnostima njihove ponovne upotrebe i reciklaže građevinskog materijala. Ministar Hrnjić ukazao je na potrebu otvaranja proizvodnih pogona na području Bosne i Hercegovine koji bi primijenili ovu ili sličnu tehnologiju te ponudili rješenja koja bi našu zemlju učinila manje ranjivom kada su u pitanju poplave. “Potreba za kvalitetnim rješenjima će iz godine u godinu, posebno zbog klimatskih promjena, biti sve izraženija te će proizvodi koji omoguće što bolje, ekološki prihvatljive načine odbrane od poplava, osvojiti prostor na tržištu. S obzirom na poplave koje našu državu pogađaju iz godine u godinu, važno je promišljati o izgradnji proizvodnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini koji bi primjenom ove ili slične tehnologije doprinijeli odbrani od poplava“, kazao je ministar Hrnjić po okončanju sastanka.
Poslovni uspjeh bh. kompanije / Belamionix u Tuzli otvara svoj najveći tržni centar
Bosanskohercegovačka kompanija Belamionix uskoro će u Tuzli otvoriti svoj najveći tržni centar. Kako je najavljeno iz ove kompanije, veliki kompleks bit će na adresi Husinskih rudara bb. Novi tržni centar Belamionix u Tuzli predstavlja moderan i sadržajan centar u kojem će pored postojećeg hipermarketa Belamionix u ponudi biti više različitih poslovnih prostora. Podsjetimo, novi objekat prostire se na ukupnoj površini od 17.000 kvadratnih metara. Kako je ranije objavljeno, objekat je poslovnog karaktera, odnosno tržni centar sa pratećim sadržajima, spratnosti Sut+P+1 i maksimalnih dimenzija gabarita 138,4m x 64,7m, dok visina objekta iznosi 12,40m u odnosu na kotu terena.
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača autodijalova dolazi u BiH / Posao za 700 novih radnika
dddddd
Značajan projekt sarajevske kompanije: “Robot” kupio hotel “Dalmacija” i banju u Kiseljaku
Kompanija “Robot d.o.o.” Sarajevo postala je novi vlasnik hotela “Dalmacija” u Kiseljaku. Ova akvizicija desila se nakon decenijskog stagniranja i više sudskih procesa, “Banja Kiseljak” u sklopu koje se nalazi hotel “Dalmacija”. Pregovori, koji su vođeni na relaciji aktelnih dioničara i predstavnika firme “Robot d.o.o.” trajali su više mjeseci.
Investicija travničke kompanije “A-Best” pun pogodak: “Mlinpek” Bugojno, nastao davne 1957., veliki je ekonomski potencijal
Vijest da je travnička kompanija “A-Best” prije desetak dana od firme “Mlinpek-žitar” Jajce preuzela je društvo “Mlinpek” izazvala je mnogo pažnje. Ponuđena cijena po dionici bila je 1,56 KM, a ukupan broj deponovanih vrijednosnih papira iznosi 37.325. To je 8,5% udjela u “Mlinpeku” čiji je kapital podijeljen na ukupno 438.228 dionica. Važno je naglasiti da je “A-Best” prije ponude imao nešto više od 41,7% dionica, što zači da je sada prešao prag od 50% vlasništva i postao najveći pojedinačni i ujedno većinski dioničar. Vlasnik firme A-Best je Stipo Frančić. Frančić je ujedno vlsanik i firme “UTD BEST”, jedne od najvećih trgovačih kompanija u BiH s 60 prodavnica širom zemlje. “Mlinpek”, preduzeće za proizvodnju mlinskih proizvoda, lani je imalo prihode od preko 25 mil KM i dobit od 1,8 mil KM, prema nedavno objavljenom finansijskom izvještaju, što govori da je riječ o veoma značajnoj kompaniji. A, zašto je “Mlinpek” Bugojno tako interesantan javnosti u Srednjoj Bosni, ali i cijeloj državi, jeste činjenica da je to jedan od najvećih industrijskih kapaciteta u BiH u ovoj oblasti. Međutim, posebno je značajan zbog svoje višedecenijske tradicije. “Mlinpekova” priča počela je davne 1957. godine. Gotovo 50 godina ova bh. mlinska industrija u Bugojnu mijenjala je svoj naziv, status i bila dio nekoliko udruženja sve do 2007. godine kada pristupa procesu privatizacije. Nakon privatizacije neprestano je ulagano u proizvodnju i prodaju čime je građen status, kako bi “Mlinpek” postao više od prehrambene industrije. Sada je ovaj bugojanski mlin sinonim za mjesto, koje visokom tehnologijom i znanjem zadovoljnih zaposlenika, stvara proizvode, koji na tržištu regiona, vrijede za iznimno kvalitetne. Našu prehrambenu industriju, dodaju, nismo htjeli zadržati na žitnim prerađevinama, ulagali smo i u pekaru, koja je bila u sklopu pogona, te smo tako svojim kupcima ponudili proizvode napravljene vlastitim brašnom. (S. M.)
Sajam novih biznisa u petak u Konjicu
Sajam novih biznisa i B2B susret “LiNKujmo se radi podrške biznisima” održat će se u petak, 16. lipnja, s početkom u 11.30 sati u Konjicu. Događaj koji će biti upriličen u holu JU “Srednja škola” Konjic, organizira se u okviru EU4BusinessRecovery projekta, koji financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, a provode GIZ, MOR i UNDP. Cilj je projekta jačanje ekonomije Bosne i Hercegovine i smanjenje posljedica izazvanih pandemijom covida-19 kako bi se sačuvala postojeća i osigurala nova radna mjesta i na taj način smanjile negativne socijalne posljedice poput nezaposlenosti, siromaštva ili migracije. U okviru ovog projekta Europska unija i Međunarodna organizacija rada su podržale pet lokalnih partnerstava za zapošljavanje (LPZ) u BiH, a među njima i Lokalno partnerstvo gradova Mostar i Konjic i općine Prozor Rama. Sajam se održava s ciljem promocije 26 novih biznisa uspostavljenih u okviru projekta “LiNK4StartUps” koji realizira ovo partnerstvo, a koji ima za cilj podržati nastanak novih biznisa koje vode ranjive kategorije na tržištu rada, izvijestili su iz Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK. LPZ Mostar, Konjic i Prozor-Rama čine LiNK Mostar, Grad Mostar, Grad Konjic, Općina Prozor – Rama, Služba za zapošljavanje HNŽ-a, Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar – Ekonomski fakultet, RadIN d.o.o. Mostar i Eurosjaj d.o.o. Konjic. Izjave za medije bit će upriličene prije početka sajma, u 11.30 sati, a novinarima će se obratiti Osman Ćatić, gradonačelnik Grada Konjic, zatim Elisabet Tomasinec, šef Političkog odjela Delegacije Europske unije i Ureda EUSR u BiH, Lejla Tanović, koordinatorica Međunarodne organizacije rada u BiH, Radmila Komadina, glavna savjetnica Grada Mostara, te Josip Juričić, rukovoditelj službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor Rama.