Lager gradi najveći solarni park u Krajini
Akta.ba/Š.M Kompanija Lager d.o.o. Posušje postala je vlasnik firme Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu njemačke kompanije. Kako je ranije najavljeno, ukupna investicija procijenjena je na 65 miliona eura i biće jedna od najvećih koje su realizirane na području ovog kantona, navodi Akta.ba. U sklopu ovog projekta planirana je izgradnja solarnog parka na tri lokacije pojedinačne snage 29,5 MW, a ukoliko bude sve teklo prema planu, to će biti najveće postrojenje za proizvodnju solarne električne energije na području bivše Jugoslavije i zauzimat će površinu od oko 150 hektara. Sa projektom su započeli prije dvije godine a sve pripremne razgovore Vlada USK vodila je sa njemačkim investitorom Bertholdom Brentrupom, koji je izrazio spremnost da firma Promondis investira u solarni park ukupne snage 88,5 MW na području USK. Berthold Brentrup je već godinama prisutan u Unsko-sanskom kantonu sa još jednom HIK GmbH koja je osnivač uspješne kompanije HIK d.o.o. Sanski Most. Za sada nije poznato kako i je zašto Lager preuzeo Promandis. Inače, Lager je već odavno krenuo sa investicijama u ovom sektoru i cilj im je postati regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH. Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa hrvatskom birokratijom. Kako stvari stoje, posuška kompanija je ovaj recept prepisala i u Bosni i Hercegovini te preuzela projekat od Nijemca koji je savladao sve pravne i druge birokratske barijere i dobio sve potrebne dozvole.
Kineska kompanija planira otvoriti više od stotinu radnih mjesta u BiH
Privredna komora RS/Š.M Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić sastao se sa predstavnicima kineske kompanije „CCSC Interconnect Technology Ltd“, koja je iskazala interes za investiranje u Republiku Srpsku. U pitanju je kineska kompanija sa preko 27 godina iskustva u elektronskoj industriji koja je osnovana 1993. godine sa pretežnom djelatnošću proizvodnje konektora i složenih kablova i žica za industrijsku primjenu električne energije, profesionalne i vanjske rasvjete, poljoprivredu, zelenu energiju, recikliranje, automobilsku indistriju, prijenos podataka i zvuka. Investitor je zainteresovan za „greenfield“ ili „brownfield“ investiciju na parceli veličine 3-3,5 hektara, te u prvoj 2024. godini ulaganja, namjerava zaposliti oko 58 radnika (50 radnika u proizvodnji sa srednjom stručnom spremom i osam sa visokom stručnom spremom-inžinjeri i rukovodioci). U 2025. godini namjera im je otvoriti oko 113 radnih mjesta (za 100 radnika SSS i 13 sa VSS), a u 2026. godini oko 148 radnih mjesta (za 135 radnika sa SSS i 13 sa VSS).
Mađarski milijarder Lőrinc Mészáros proširuje poslovanje na BiH
Bloomberg Adria/Š.M Najbogatiji čovjek u Mađarskoj Lőrinc Mészáros namjerava da proširi svoje poslovanje u sektoru građevinarstva prvom akvizicijom Lukavac Cementa. Talentis Group, član Mészáros Group, potpisala je memorandum o razumijevanju koji joj daje ekskluzivna prava za pregovore s austrijskom kompanijom Asamer Baustoffe o kupovini Lukavac Cementa iz Lukavca, vodećeg proizvođača cementa u BiH, objavili su danas vlasnici kompanija. Akvizicija lukavačkog Cementa, koji ima godišnji kapacitet od 650.000 tona klinkera i više od milion tona cementa, proširila bi prisustvo pomenute grupe na BiH i ublažila nedostatak baznih materijala u Mađarskoj, prenosi bne IntelliNews. Talentis Grupa je saopštila da će ovaj sporazum pomoći daljnjem proširenju portfelja građevinskih poslova Mészáros Groupe s industrijskom kompanijom koja ima snažnu poziciju i izvanrednu profitabilnost u regionu. Lukavac Cement osnovan je 1974. godine, posjeduje 50 odsto udjela u kamenolomu krečnjaka Vijenac, koji takođe snabdijeva agregatima druga postrojenja i građevinske kompanije. U 2014. godini kompanija se proširila na djelatnost proizvodnje gotovog betona u fabrikama u Sarajevu i Banjaluci. Lőrinc Mészáros, bivši monter plina iz sela u kojem je živio Viktor Orban, uspon je doživio nakon što je bivši blagajnik Orbanove stranke Fidesz Lajos Simicska pao u nemilost početkom 2015. Smatra se da uživa povjerenje premijera Mađarske. Opus Global, njegova kompanija koja je listirana na Budimpeštanskoj berzi, sastoji se od tridesetak kompanija koje se bave upravljanjem imovinom, osiguranjem, poljoprivredom, industrijom, građevinarstvom i turizmom. Prema najnovijim podacima koje je objavio poslovni dnevnik Napi, Mészáros je najbogatiji biznismen u Mađarskoj. Povećao je svoje bogatstvo za 40 odsto, dostigavši iznos od 660 milijardi forinti (1,76 milijardi eura).
Pokreće se prvo postrojenje za reciklažu starih otpadnih guma mehaničkom obradom u KS
Š.M Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Almir Bečarević danas je uručio dozvolu za upravljanje otpadom za preradu i recikliranje starih otpadnih guma direktoru privrednog društva NEGRO CROWN d.o.o. Sarajevo Zlatku Sejmenoviću, čime su se stekli uslovi za pokretanje prvog postrojenja za reciklažu starih otpadnih guma mehaničkom obradom u Kantonu Sarajevo. Tom prilikom ministar Almir Bečarević pohvalio je inicjativu, investiciju od oko 800.000 KM i ovaj hrabri potez realnog sektora koji se želi uključiti u sistem recikliranja otpada, što će znatno doprinijeti poboljšanju stanja životne sredine u Kantonu Sarajevo, pogotovo imajući u vidu činjenicu koliko stare gume zagađuju okolinu. Kroz ovaj projekt u Kantonu Sarajevo stvorit će se 10 novih radnih mjesta i mogućnost da sva pravna i fizička lica na legalan i ekološki prihvatljiv način zbrinu stare gume, što će uveliko doprinijeti zaštiti okoliša u Kantonu Sarajevo. Naime Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom o upravljanju otpadnim gumama propisano je da se stare gume moraju reciklirati i zbrinuti na ekološki prihvatljiv način.
U Sarajevu otvoren 2. Međunarodni sajam nekretnina “Real Expo 2023.”
Akta.ba/Š.M Drugi Međunarodni sajam građevinarstva i ulaganja u nekretnine “Real Expo 2023” svečano je otvoren jutros u hotelu Hills Sarajevo, u organizaciji firme Rekaz d.o.o. Veliki broj izlagača, posjetilaca, potencijalnih investitora, ekskluzivne promocije noviteta vodećih domaćih i svjetskih kompanija, istaknuti govornici, intrigantne teme panela, kao i još mnogo dodatnih aktivnosti i iznenađenja obilježit će ovogodišnji sajam građevinarstva i ulaganja u nekretnine. Na jednom mjestu će se okupiti najznačajnija imena iz oblasti nekretnina, a kako navode iz organizacije, ovaj događaj je jedinstvena prilika za direktnu komunikaciju s investitorima Bliskog Istoka, koji su zainteresirani za ulaganje u izgradnju stambenih, poslovnih ili turističkih nekretnina. Organizatori naročito stavljaju fokus na važnost ovog događaja jer je sajam odlična prilika da svi oni koji žele izgraditi svoje poslovanje u ovom sektoru dopru do arapskih poslovnih zajednica u Bosni i Hercegovini. “I ko ima ambiciju, može iskoristiti ovu priliku da dođe do glavnih arapskih tržišta. Treba naglasiti i da većina arapskih kompanija koje posluju u BiH imaju veći obim poslovanja u svojim matičnim zemljama, što može rezultirati velikim napretkom za vaš biznis i odvesti vas u svijet novih dostignuća. Važno je napomenuti da su ovim projektom obuhvaćeni svi faktori sektora nekretnina te da će se pod jednim krovom okupiti prodavači, kupci, investitori, izvođači, tehnološke kompanije, dobavljači građevinskog materijala kao i drugi stručnjaci u ovoj oblasti”, kazali su organizatori. Podsjetimo, Real Expo Sarajevo 2022. je od 8. do 11. augusta, na izložbenom prostoru od tada 2.000 kvadratnih metara u hotelu Hillsu, okupio 30 bh. izlagača, nekih 650 posjetitelja, a od čega više od 50 posto iz arapskih zemalja, te oko 150 potencijalnih investitora. Potencijalni investitori bili su iz Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jemena i Egipta. Učešće i na ovogodišnjem sajmu će uzeti izlagači stručnjaci iz čak 12 zemalja, što je odličan pokazatelj da postoji velika potreba i opći međunarodni interes za ovakvim projektom, te je od interesa svima koji su istim obuhvaćeni.
Veliki projekat: Mostar dobija žičaru
Biznis.info/Š.M Austrijska kompanija Leitner, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača žičara, dostavila je nacrt projekta žičare koja bi vodila na brdo Hum u Mostaru, navodi Večernji.hr. Zamisao je da se žičarom poveže brdo Hum, koje je središnja uzvisina iznad grada, sa svojevrsnim check pointom, mjestom gdje prolazi najviše turista koji idu prema povijesnoj gradskoj jezgri i starome mostu. – Osim što bi to samo po sebi bilo atrakcija, ova investicija, koja se broji u milionima eura, u slučaju da bude realizirana, omogućila bi ostvarivanje brojnih sadržaja koji nisu nepoznati u drugim sredinama, od izgradnje odmorišta, restorana, zabavnih parkova i drugih sadržaja koji bi onda posljedično zaposlili nove ljude – navode novine dodajući kako će konačnu odluku o ovome projektu dati Gradsko vijeće. Marin Čuljak, savjetnik gradonačelnika Marija Kordića, koji je jedan od autora projekata vezanih uz turizam, potvrdio je kako se razmatra više mogućnosti, a jedna od njih je da polazna postaja žičare bude u krugu parkirališta nedaleko od crkve svetoga Petra i Pavla, odnosno Franjevačkoga samostana, gdje autobusima dolazi najveći broj turista u grad na Neretvi. – Mi smo išli logikom da polazišna tačka bude blizu mjesta gdje dolaze turisti. Putovanjem gondolama na Hum savršeno bi se mogla vidjeti panorama Mostara, a napose povijesni dio grada, stara jezgra i Stari most – kaže Čuljak. Austrijska kompanija Leitner, koja je izgradila većinu žičara na skijalištima diljem te države i značajnoga dijela Evrope, kao i turističkih centara diljem cijeloga svijeta, dostavila je Mostaru tri ponude s različitim kapacitetima prebacivanja putnika na vrh Huma. Cilj je s otprilike 25 metara nadmorske visine na kojoj se nalazi Mostar prebaciti putnike na uzvisinu od 400 metara, odnosno brdo Hum. – Gradnja žičare ne bi ni na kakav način opteretila gradski proračun. Postoji veliki broj modela kako je moguće realizirati taj projekt. Čak su i firme koje to operativno rade zainteresirane preuzeti dio rizika jer je jako mali – istaknuo je Čuljak te naveo kako iskustva gradova koje imaju žičare govore o njihovoj isplativosti.
Objavljen poziv za nastavak izgradnje južne obilaznice Mostara i ceste Varda – Rodoč
Akta.ba/Š.M Ovaj infrastrukturni projekt o kojem se desetljećima priča kao o velikom strateškom projektu, rasteretit će promet kroz najveći grad u Hercegovini. Grad Mostar objavio je poziv za izvođenje radova izgradnje južne obilaznice Mostara i pristupne ceste Varda – Rodoč, piše Akta.ba. Procijenjena vrijednost nabavke je 3.400.000,00 KM bez PDV-a. Ugovor obuhvaća radove na dionici postojeće ceste, izmjenu dijelova trase, proširenje i ispravljanje krivina, odvodnju, sanaciju i dr. što čini jednu cjelinu, za koju izvođač daje garanciju za kvalitetu. Predmet Ugovora su radovi na sanaciji i izgradnji pristupne ceste Varda – Rodoč, u dužini od oko 2.700 m, prema projektnoj dokumentaciji koju je izradila GEO-DATA d.o.o. Mostar. Trajanje ugovora ili rok izvršenja je jedna godina. Vlada FBiH je na sjednici održanoj u martu ove godine izdvojila osam miliona KM za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor tokom izgradnje južne obilaznice Mostara (četiri miliona KM) i pristupne ceste Varda – Rodoč (četiri miliona KM). Javno otvaranje ponuda će se održati 17.08.2023 godine. Podsjećamo, izgradnja Južne obilaznice Mostara koja se uspješno probija kroz tvrdi hercegovački kamen trebala bi se završiti 2024. godine i povezati s autocestom na Koridoru Vc te Hercegovinu umrežiti s europskom mrežom cesta. Ovaj infrastrukturni projekt o kojem se desetljećima priča kao o velikom strateškom projektu, rasteretit će promet kroz najveći grad u Hercegovini. Na ovoj dionici izgrađen je vijadukt “Marijanovića Draga” dug 200 metara i s visinom stubova preko 30 metara u kamenitom tlu je i najzahtjevniji objekt u izazovnom svladavanju Kobilovače, pored probijanja brda koje se trenutno izvodi za izgradnju najvećeg tunela Novi u Bosni i Hercegovini, vrijednog 25 miliona KM. Tunel Novi, dug 900 metara od ljeta prošle godine probijaju širokobriješka tvrtka Hering i kompanija Azvirt iz Azerbejdžana dok nadzor provodi domaći konzorcij IGH i Integra iz Mostara i Divel iz Sarajeva. Izgradnja tunela finansira se kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Radovi bi trebali biti završeni do kraja ljeta iduće godine.
Počinje prva faza sanacije hidromehaničke opreme na brani HE Rama, radovi od 1,2 mil. KM
Akta.ba/Š.M JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar objavila je poziv za Izvođenje radova sanacije hidromehaničke opreme na brani HE Rama – I faza. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a je 1.200.000 KM. Razdoblje na koje se zaključuje ugovor je 36 mjeseci. Ugovor se sklapa na 36 mjeseci zbog potrebe planiranja zastoja agregata za izvođenje planiranih radova, kao i rokove za isporuku opreme, navodi Akta.ba. Rok izvođenja predmetnih radova je 180 dana od dana izdavanja pojedinačne narudžbenice. Sredstva za predmetnu nabavu predviđena su trogodišnjim Planom poslovanja za 2022.-2024. godinu (Plan rashoda 2022.-2024. godinu, točka 532) te Odlukom o usvajanju Plana nabava roba, radova i usluga za 2023. godinu (broj UD-100/23 od 31.05.2023. godine) pod rednim brojem 22 u kategoriji nabava radova. U sklopu ovog projekta planira se sanacija hidromehaničke i pomoćne opreme, te čeličnih dijelova tunela u HE Rama. Predmetna oprema je u eksploataciji više od 50 godina i na istoj prema raspoloživim podacima u proteklom razdoblju uglavnom nisu rađeni nikakvi značajniji zahvati. Razlozi za dosadašnje neizvođenje nekih sanacijskih radova na opremi je zadovoljavajuća funkcionalnost iste, te nemogućnost osiguranja potrebnih uvjeta za izvođenje sanacijskih radova (na većem dijelu predmetne opreme) Zbog navedenog, te određenih manjkavosti na opremi koje su uočene tijekom dosadašnje eksploatacije i prigodom pregleda i kontrola, ovim projektom se planira sanacija/remont iste. Podsjećamo, hidroelektrana Rama je najveće postrojenje u sustavu Neretva – Rama. Njena izgradnja započela je 1964 godine, a završena je i puštena u pogon 1968 godine. Postrojenje je akumulacijsko-derivacijskog tipa i koristi vode rijeke Rame na padu od 325 m. Od kamenog nabačaja nasuta brana sa armirano betonskim ekranom stvara ispred sebe akumulacijski bazen volumena 487 hm3 pri maksimalnoj razini akumulacije 595,00 m.n.m., što čini 44% ukupnog godišnjeg dotoka. Evakuacija velikih voda iz akumulacije vrši se preko preljeva koji je izveden kao slobodni preljev i kapaciteta je 400 m3 /s. Ulazni lijevak preljeva nalazi se na lijevom boku brane, na razini 595,00 m.n.m. U proteklom razdoblju izvedeni su značajni radovi na sanaciji i modernizaciji postrojenja HE Rama, i to: sanacija dovodnog tunela i vodostana u više navrata, revitalizacija elektrane instaliranjem nove opreme upravljanja, mjerenja, zaštite i signalizacije, revitalizacija agregata, zamjena blok transformatora i dr.. Također je izvršena zamjena 245 kV kabela i postrojenja 245 kV suvremenim metalom oklopljenim postrojenjem u SF6 tehnici. Slijedeće planirane faze revitalizacije objekata, opreme i postrojenja odnose se na AB ekran brane, hidromehaničku opremu, čelične obloge tunela i cjevovode, opremu zajedničkih pogona u strojarnici i dr. Više pročitajte na linku: https://www.akta.ba/investicije/projekti/164939/pocinje-prva-faza-sanacije-hidromehanicke-opreme-na-brani-he-rama-radovi-od-12-m
Vlada KS odobrila projekt kojim je planirana gradnja niz sadržaja na Velikom polju
Vlada Kantona Sarajevo donijela je Odluku kojom podržava aktivnosti na realizaciji Projekta za unaprjeđenje izletišta Veliko polje. Akta.ba/Š.M U cilju unaprjeđenja socijalnih i ekoloških funkcija šuma i šumskog zemljišta na inicijativu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i KJP “Sarajevo – šume” d.o.o. Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo donijela je Odluku kojom podržava aktivnosti na realizaciji Projekta za unaprjeđenje izletišta Veliko polje. “Svjesni činjenice da smo okruženi nevjerovatnim prirodnim bogatstvom, s mnoštvom potencijala, krenuvši od privrednog, sportsko-rekreativnog, zdravstvenog, a sve zajedno svrstano u određeni vid turizma, odlučni smo u tome da na što bolji način upravljamo ovim prirodnim bogatstvom, uzimajući u obzir sve njegove potencijale, a istovremeno štiteći ga i smanjujući negativne utjecaje na prirodu i okoliš.Igman je posebno poznat po lokalitetu Veliko polje koje je jedno od omiljenih izletišta tokom cijele godine. S toga, jako je važno obogatiti sadržaj infrastrukturalno, te još više približiti korisnicima svih uzrasta i interesovanja.”, stoji u saopćenju. Projektom je planirano da se izgradi niz sadržaja za posjetitelje Velikog polja kako bi im se omogućio bolji i prijatniji boravak na ovim prostorima ali i osigurana mjesta za postavljanje roštilja u smislu preventivnih aktivnosti za zaštitu šuma od požara. Na ovom prostoru bit će osiguran niz hladnjaka, ložišta za roštilj, korpi za smeće, te određena mjesta za parking vozila. Posebno je potrebno istaknuti da će biti izgrađeni mobilijari odnosno uređeni prostori sa sadržajima za igru za najmlađe posjetitelje Igmana. “Obogativši sadržaje “Velikog polja” će se zasigurno znatno uvećati broj posjetitelja koji su i u trenutnom ambijentu u velikom broju zapaženi na ovom lokalitetu zbog klime i čistog vazduha, raznolike topografije, prekrasnog pejzaža, sportova koji zahtijevaju strme padine ili snijeg… “, navodi se. Ukupan sadržaj bit će dostupan svim posjetiteljima, a ono što će se zahtijevati od njih za uzvrat jeste da ostave iza sebe onako kakvo su i zatekli u trenutku dolaska zbog čega će se u kontinuitetu raditi na podizanju svijesti o važnosti planina i čiste životne sredine, ali i vršiti monitoring novopostavljene infrastrukture angažovanjem eko rendžera i čuvara šuma kojima će biti dodijeljen tretirani rejon.
Potpisani ugovori za infrastrukturne projekte u Novom Gradu vrijedni 3,63 miliona maraka
FENA/Š.M Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i predstavnici izvođača radova potpisali su četiri okvirna sporazuma i tri ugovora o realizaciji infrastrukturnih projekata na području te općine, čija je ukupna vrijednost 3 miliona 637.598 maraka. Radi se o rješavanju životnih problema s kojima se građani suočavaju, a sredstva su, kako je rekao Efendić, planirana budžetom. Naglasio je da je to dio sredstava, te da je za kapitalna ulaganja ove godine predviđeno više od 20 miliona KM. Efendić je potpisao sporazume i ugovore sa predstavnicima izvođača radova, firmi MG BH doo Sarajevo, Orman doo Kiseljak, SES doo Sarajevo, AME doo Breza, Grakop doo Kiseljak, Harysco doo Sarajevo i Dinalsa doo Sarajevo. Okvirni sporazum odnosi se na izvođenje radova na rekonstrukciji, održavanju, popravku ulica lokalnih puteva, trgova, parkinga i mostova (LOT 1 i LOT 2) za ukupno 40 ulica na području općine. – Dva značajna projekta tiču se prilaza našim sportsko-rekreacionim zonama, jedna je ulica Višegradska prema rekreacionoj zoni Park šume Mojmilo i vrijednost radova na tom projektu je više od 400 hiljada KM. To obuhvata i izgradnju parking prostora u podnožju brda Mojmilo – rekao je Efendić. Sportsko rekreacioni centar “Zlatno polje” na Sokolju koji je u funkciji od oktobra prošle godine, a u punom kapacitetu od ove godine, odnosno prilaz tom parku i spoju ulica Senada Čolića i Numan paše Ćuprilića, također je obučen, a vrijednost projekta je gotovo pola milijuna KM. Predviđeno je između ostalih i četrdesetak parking mjesta na ulazu u Sportsko rekreacijski centar “Zlatno polje”. Efendić je dodao da se jedan okvirni sporazum odnosi na izvođenje radova na uređenju šetališta i trga Bulevara Branilaca Dobrinje sa pratećim saobraćajnicama i parking prostorima, a jedan od ugovora na izvođenje radova na zaštiti pješačkih zona Alipašino Polje B-faza (trgovi, bulevari i šetališta) . Što se tiče Dobrinje među ostalim predviđena je realizacija projektnih rješenja gdje će se postavljanjem novih led rasvjete poboljšati razinu kvalitete života. Potpisanim ugovorima predviđeno je i izvođenje radova na izgradnji separatne kanalizacione mreže u ulici Atife Karalić Čikma i dijelovima ulica Atife Karalić i Bosanskih kraljeva, te ugovor za izvođenje radova na rješavanju saobraćaja u mirovanju na području općine. Direktorica građevinske firme Orman Bedrija Hodžić istakla je dobru suradnju sa stručnim ekipama Općine Novi Grad Sarajevo u realizaciji projekata, dodajući da radovi počinju uskoro.