Aerodrom Tuzla pokreće šest novih linija
Marx.ba Ministarstvo trgovine, turizma i prometa Tuzlanskog kantona izdvojit će 615.000 eura za subvencionisanje letova uključujući Ajndhoven, Han (Frankfurt), Beč, Berlin, Malme i Geteborg. Vlada bi ovaj prijedlog trebala odobriti ove sedmice, nakon čega će biti raspisan poziv za podnošenje prijava. Aviokompanije će imati 15 dana da se prijave. Vjeruje se da će predstojeći tender biti usmjeren na Wizz Air, koji je svoju bazu zatvorio na aerodromu Tuzla 2023. godine. Prevoznik je nedavno najavio pokretanje nove usluge između Beča i Tuzle, počevši od sredine juna, sa letovima iz glavnog grada Austrije koji ispunjavaju uslove za subvencije, piše EX YU aviation. Nadalje, Aerodrom Tuzla je nedavno saopštio da je u razgovorima sa Wizz Airom o uvođenju letova za Malme i Geteborg. Wizz Air je zadržao prisustvo u Tuzli od zatvaranja svoje baze, međutim, broj letova i veličina njegove mreže su značajno smanjeni što je izazvalo nagli pad broja putnika na aerodromu. VEZANOAerodrom Tuzla u januaru imao više putnika nego u istom mjesecu prošle godine
Investitori se definitivno okrenuli zlatu
Marx.ba U periodu izrazito povećane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, ulagači i dalje traže sigurno utočište u zlatu. Novi čarobni novo pao je u petak, jer se unca zlata od 31,1 grama prvi put morala platiti više od 3.000 dolara. Zlato je ove godine poskupjelo 14 posto (i trenutno je prilično zrelo za korekciju prema dolje), a dugoročni prinos također je vrlo dobar. Svako ko je kupio zlato sredinom marta 2015. (po 1.150 dolara) do danas ima prosječni godišnji povrat od tačno 10%. Zanimljivo, takva je profitabilnost bila i u posljednjih 20 godina. Sve više i više novca pritječe u ETF-ove potpomognute zlatom. U posljednje vrijeme cijene zlata također su potaknute kupovinom centralnih banaka. Važan kupac je Kina, koja je u februaru četvrti mjesec zaredom ojačala svoje rezerve nastojeći smanjiti ovisnost o dolarskim ulaganjima, piše Seebiz. Pozitivno na cijenu utječu i očekivanja da bi Fed u junu mogao sniziti kamatne stope. Američka centralna banka sastat će se sljedeće sedmice, ali će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenim. Inače, pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (carine, otpuštanja u javnom sektoru…) savršeno usporava ekonomski rast i time utječe na pad prinosa državnih obveznica. Prezadužena Amerika ove godine mora refinansirati veliki dio svog duga, pa im je naravno u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi time uštedjeli milijarde dolara na novim emisijama obveznica. Istodobno, pred sve lošijim makroekonomskim podacima, Trump bi Fed “natjerao” na dodatno snižavanje kamata, što bi otvorilo put novom ekonomskom uzletu. VEZANO Goldman Sachs prognozira 3.100 dolara po unci zlata do kraja godine
Rheinmetall planira u Volkswagenovoj fabrici proizvoditi tenkove
Marx.ba Volkswagenove fabrike, koje nisu renatbilne i kompanija ih planira zatvoriti, možda imaju neočekivanu budućnost – proizvodit će tenkove. Njemački proizvođač oružja Rheinmetall razmišlja o preuzimanju jedne od Volkswagenovih tvornica koje će uskoro biti zatvorene, piše Financial Times. – Počela je era ponovnog naoružavanja u Evropi, kaže izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger, koji vidi velike prilike za rast kompanije jer evropske države ulažu više u svoju odbranu. Upravo bi se mogla razmotriti Volkswagenova tvornica u Osnabrücku. Automobilska grupa odlučila je smanjiti svoje proizvodne kapacitete u Njemačkoj zbog pada prodaje automobila u Evropi, a Osnabrück je jedna od tri tvornice koje bi mogle biti prazne u roku od dvije godine. Istodobno, Rheinmetall traži više proizvodnih kapaciteta kako bi zadovoljio naglo povećanu potražnju za vojnom opremom. Papperger vjeruje da bi bilo puno lakše preuzeti postojeću tvornicu nego izgraditi novu od nule. Rheinmetall već ima partnerstvo s Volkswagenovim MAN Truck & Busom u vojnim vozilima, što znači da dogovor između kompanija nije isključen, piše HAK. – Odlučujući faktor bit će koliko novih narudžbi za tenkove kompanija može osigurati u budućnosti, rekao je Armin Pepperger. Rheinmetall je posljednjih godina doživio veliki rast, uglavnom potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu. Dionica kompanije porasla je deset puta od 2022., a kako evropske zemlje više ulažu u obranu, priljev narudžbi dosegao je rekordne nivoe. Prošle godine prodaja je iznosila 9,8 milijardi eura. Rastuća potražnja znači da se Rheinmetall planira značajno proširiti. Kompanija očekuje da će zaposliti oko 8.000 ljudi u sljedeće dvije godine, što bi dovelo do porasta radne snage na 40.000 na globalnom nivou. S knjigom narudžbi od 55 milijardi eura i rastućim budžeti za odbranu u Evropi, u Rheinmetallu trljaju ruke. VEZANO Plan za podršku proizvođačima automobila: Veća fleksibilnost, ciljevi isti
Paralamentarna skupština BiH: Predstavljen Program saradnje Švicarske u BiH vrijedan 120 miliona KM
Marx.ba U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je predstavljen Program saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2025-2028. Kako je objavljeno vrijednost programa je 120 miliona KM. Saradnju vlada i naroda Švicarske i Bosne i Hercegovine zvanično predstavili Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i ambasador Švicarske u BiH Gabriele Derighetti. – Novi program saradnje je pažljivo pripremljen uz diskusiju sa partnerima u Bosni i Hercegovini, i u predstojeće četiri godine nudi podršku BiH u izgradnji mirnog i kohezivnog demokratskog društva na putu ka evropskim integracijama. Ovo je od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi, rekao je Derighetti i naglasio kako Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom. U periodu od 2025. do 2028. godine planirano je godišnje izdvajanje do 30 miliona KM za razvojni Program saradnje Švicarske u BiH (što je oko 120 miliona KM u naredne četiri godini). – Financiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. Program saradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvalitet javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor, poručio je Derighetti. Također je dodao da Švicarska sa BiH ima dosta povezanosti ekonomski, društvenih, socijalnih, ali uglavnom kroz BiH dijasporu. – Svima nam je u interesu mir, prosperitet ove zemlje, regije i ovo je naš doprinos vašim bržim integracijama u Evropsku uniju, istakao je. Kako je kazao Zvizdić, ovaj program predstavlja ključni korak u daljoj podršci Bosne i Hercegovine i Švicarske koja je godinama bila i ostala pouzdan partner u procesu političkog, ekonomoskog i društvenog razvoja BiH. – Program saradnje koji danas započinjemo jedan je od oblika direktne pomoći švicarskih građana Bosni i Hercegovini, ali je bitno naglasiti da je ovo nastavak pomoći, a ne početak, rekao je Zvizdić. Švicarska je jedna od tri najveća bilateralna donatora u BiH još od 1996.godine. – Švicarska je od tada do danas uložila više od milijardu i dvije stotine miliona konvertibilnih maraka. Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom, poručio je Zvizidić. Dodao je da je ovo od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi. Finansiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. VEZANO UIP: Širom BiH gradit će se novi granični prijelazi
Binance osigurao najveće kripto ulaganje u historiji: MGX iz Abu Dhabija investira dvije milijarde dolara
Marx.ba Investicijska kompanija MGX koja je u državnom vlasništvu Emirata, najavila je ulaganje od 2 milijarde dolara u Binance, što predstavlja prvo institucionalno ulaganje mjenjačnice kriptovaluta i “najveće pojedinačno ulaganje” ikada usmjereno u kripto. U zajedničkom saopćenju, kompanije su rekle da će manjinski udio biti plaćen u stablecoinu, što ga čini “najvećom investicijom ikada” plaćenom u kriptovaluti, piše Seebiz. Stablecoini su vrsta digitalne imovine dizajnirane za održavanje konstantne vrijednosti, obično vezane uz fiat valutu. Abu Dhabi je prošle godine pokrenuo investicijsku tvrtku MGX s fokusom na AI tehnologiju. U septembru se MGX udružio s kompanijama poput BlackRocka i Microsofta kako bi pokrenuo fond AI vrijedan više od 30 milijardi dolara, ali tek je trebao uložiti u industriju kriptovaluta i blockchain sektore. – MGX-ovo ulaganje u Binance odražava našu predanost unaprjeđenju transformativnog potencijala blockchaina za digitalne financije, rekao je u izjavi Ahmed Yahia, izvršni direktor i glavni izvršni direktor MGX-a. U saopćenju se dodaje da “partnerstvom s vodećim igračem u industriji, MGX ima za cilj omogućiti inovacije na raskršću AI, blockchain tehnologije i finansija.” Binance i MGX nisu odmah komentirali veličinu udjela ili koji će se stablecoin koristiti za plaćanje. Binance nije odgovorio na upit je li posao obavljen. Kao dio širih ambicija UAE da postanu globalni tehnološki lider, izrasta u regionalno kripto središte. Binance, najveća burza kriptovaluta na svijetu, povećala je svoj otisak na Bliskom istoku budući da se posljednjih godina suočavala s regulatornim preprekama i mjerama provedbe u drugim jurisdikcijama, Prema saopćenju za javnost, Binance zapošljava otprilike 1.000 od svojih otprilike 5.000 globalno zaposlenih u UAE. Dodaje se da se sada može pohvaliti s više od 260 miliona registriranih korisnika i premašio je 100 triliona dolara kumulativnog volumena trgovanja. VEZANO Vrijednost bitcoina i ethera u padu zbog opće rasprodaje
Koliko izvozi bh. namjenska industrija, koji su glavni proizvodi i tržišta
N. D. Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, prošla godina je za namjensku industriju Bosne i Hercegovine bila rekordna. Izvoz je značajno porastao sa 408,1 miliona KM u 2023. na 561,5 miliona KM u 2024. godini (+37,6%), dok je uvoz porastao sa 82,7 miliona KM na 146,2 miliona KM (+76,7%). Uvoz je također porastao sa 82,7 miliona KM na 146,2 miliona KM (+76,7%). Obim trgovine u sektoru namjenske industrije dostigao je 707,7 miliona KM u 2024., što je 44% više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22% na 384,04%, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik. Prema analizi glavni izvozni proizvodi su municija i eksplozivi (više od 65 posto), vojno oružje i dijelovi (oko 7 posto) i barut i detonirajući štapini (preko 27 posto). Ključne destinacije izvoza: – SAD ostaje glavni kupac bosanskohercegovačke vojne opreme, ali je izvoz porastao sa 104,5 miliona KM na 136,4 miliona KM. – Evropske zemlje (Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka, Poljska) sve više učestvuju u kupovini bh. vojne opreme, što ukazuje na povećanu potražnju u NATO-i i na tržištima Evropske unije. – Bliski istok ostaje važan (Saudijska Arabija, Irak, Egipat), ali su neke arapske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispale sa liste najvećih kupaca. – Azijsko tržište raste – Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su nova tržišta izvoza.
Uk: Rekordan broj putnika na sarajevskom aerodromu rezultat je strateških mjera Vlade KS
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi značajan rast broja putnika u prva dva mjeseca 2025. godine, što je direktan rezultat strateških mjera Vlade Kantona Sarajevo, usmjerenih na subvencioniranje aviolinija i unapređenje turističke ponude. Prema zvaničnim podacima, u januaru je kroz aerodrom prošlo 116.283 putnika, što je 50 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Trend rasta nastavljen je i u februaru, kada je evidentirano 105.463 putnika, naspram 75.112 iz istog perioda 2024. godine. – Rezultati potvrđuju ispravnost naših mjera i ulaganja u aviosaobraćaj i turizam. Nastavit ćemo s podrškom ovakvim projektima, kako bismo osigurali daljnji rast i razvoj našeg kantona ali i cijele BiH, istakao je premijer KS Nihad Uk. Trenutno je sarajevski aerodrom povezan s ključnim evropskim i svjetskim destinacijama poput Londona, Berlina, Rima, Brisela, Abu Dabija, Štokholma i Varšave. U narednom periodu planirano je uvođenje novih linija prema Parizu, Barseloni i Oslu, dodatno jačajući povezanost Sarajeva sa svijetom. Ovaj rast broja putnika potvrđuje uspješnost strateških mjera Vlade KS i uprave aerodroma, doprinoseći razvoju aviosaobraćaja, turizma i ukupne ekonomije Kantona. VEZANO Novih 70 linija za aerodrome u regiji tokom ljeta: Njih 14 na bh. zračnim lukama
UIP: Širom BiH gradit će se novi granični prijelazi
Marx.ba Kako bi se unaprijedio prijevoz putnika i roba, podigao nivo sigurnosti, brzine i učinkovitosti pograničnog prometa te dosegli evropski standardi, u ovom se trenutku vrše brojne aktivnosti na uređenju, adaptaciji, ali i izgradnji novih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini. Iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine potvrđeno kako imaju brojne planove čija se realizacija očekuje ove godine – od dovršetka izgradnje graničnog prijelaza kod Posušja, preko adaptacije tri dodatna granična prijelaza pa do gradnje još tri. U potonjem slučaju sve će, treba objasniti, ovisiti o dinamici donošenja proračuna institucija BiH, piše Večernji list. A najdalje se stiglo, objašnjeno je, kada govorimo o izgradnji graničnog prijelaza Osoje, pri čemu je iz Uprave za neizravno oporezivanje rečeno kako se radovi odvijaju u skladu s ugovorom o izgradnji i u skladu s projektnom dokumentacijom. A o dinamici, kao i stepenu dovršenosti, svjedoči i informacija prema kojoj u ovoj instituciji završetak radova očekuju u trećem tromjesečju tekuće godine. Granični prijelaz Osoje imat će jako pozitivan utjecaj ne samo kada je riječ o brzini protoka ličnih automobila već i kada cijelu situaciju prekograničnog prometa promatramo kroz aktivnosti lokalnde ekonomije, a posebno onog izvozno orijentiranog. Nadalje, imati savremeni granični prijelaz takvog tipa od presudnog će značaja biti i onoga trenutka kada na snagu stupe nova pravila Evropske unije koja se odnose na biometrijske podatke. A južni dijelovi zemlje također bi u bliskoj budućnosti mogli dobiti još jedan savremeni i po svim evropskim standardima izgrađeni granični prijelaz, a koji će svoju posebnu vrijednost imati tokom ljetnih mjeseci. Riječ je o lokaciji koja ima vjerovatno najveću prometnu frekvenciju upravo u vrijeme godišnjih odmora, zbog čega se s posebnom pažnjom prate sve pripremne aktivnosti. Naravno, riječ je o graničnom prijelazu Doljani, pri čemu su iz UNO-a objasnili kako je za njega pribavljena urbanistička suglasnost, u toku je postupak pribavljanja odobrenja za građenje (izrada glavnog projekta, pribavljanje potrebnih saglasnosti). Podsjećamo, zemljište za novi prijelaz na Doljanima UNO je kupio krajem 2018. godine, a nalazi se u neposrednoj blizini postojećeg graničnog prijelaza i prostire se na 4300 m2. Novi prijelaz bit će izgrađen prema standardima Evropske unije, a imat će tri ulazne i tri izlazne trake. Navedena dva kapitalna projekta samo su dio onoga što se realizira ili će se tek realizirati, a govoreći o ovoj godini, Uprava za indirektno oporezivanje ima u planu 2025. godine završiti adaptaciju GP Izačić, Ripač i Ustibar, pri čemu je završen odabir izvođača radova. Izačić je, podsjećamo, jedan od najznačajnijih graničnih prijelaza koji ima strateški značaj za promet ljudi i roba, tako da će njegova adaptacija svakako pridonijeti dodatnom povećanju kvalitete usluga. Ripač je također pozicioniran na prostoru Unsko-sanske županije, dok je Ustibar prijelaz prema Republici Srbiji na prostoru općine Rudo. Planom rada za 2025. godinu Uprava za neizravno oporezivanje predvidjela je izgradnju graničnih prijelaza Uvac, Strmica, Popovi (Pavlovića most), adaptaciju objekata CI Višegrad, Novi Grad te rekonstrukciju graničnog prijelaza Rača. Sve navedene aktivnosti ovisit će o usvajanju budžet za 2025. godinu i o odobrenim sredstvima u usvojenom budžet (za koji će projekt biti odobrena sredstva), piše Večernji. VEZANO Autoceste FBiH traže firmu za održavanje hardverskog dijela sistema naplate cestarine
Većinski vlasnik Centrotransa želi preuzeti i tuzlanski Transturist
Marx.ba Kompanija Sejari Holding GmbH, inače većinski vlasnik Centrotransa, želi preuzeti tuzlanski Transturist, potvrđeno je na Sarajevskoj berzi. – Na osnovu čl. 10 Zakona o preuzimanju dioničkih društava ( „Sl. novine Federacije BiH“ br. 77/15), Sejari Holding GmbH, izjavljuju da posjeduju 31.302 što čini 73,2176% redovnih dionica emitenta TRANSTURIST DD TUZLA, osnovnog kapitala 7.738.112,00 KM ( 42.752 redovnih dionica nominalne vrijednosti 181,00 KM) te obavještava o namjeri za provođenje ponude za preuzimanje, te će nakon odobrenja Komisije za vrijednosne papire FBiH objaviti ponudu za preuzimanje preostalih 11.450 redovnih dionica, što čini 26,7824% dionica navedenog emitenta, objavljeno je. Inače, Dioničko društvo Transturist za osnovnu djelatnost ima prijevoz putnika u međugradskom linijskom prijevozu, kako u unutarnjem u Bosni i Hercegovini tako i u međunarodnom prijevozu. Osim prijevoza u linijskom vrši i vanlinijske prijevoze putnika u svrhu turističkih putovanja, ekskurzija, ljetovanja, zimovanja kao i ugovorenog prijevoza, pa tako posjeduju i turistučku egenciju. U sastavu društva je i Servis za održavanje i popravku privrednih vozila (autobusa i kamiona), sa izuzetno kvalitetnim timom majstora specijalista koji se brinu o ispravnosti vozila Društva, a pružaju usluge i drugim prijevoznicima, kažu u kompaniji. VEZANO Porasla dobit društva ASA Finance
Plan za podršku proizvođačima automobila: Veća fleksibilnost, ciljevi isti
Marx.ba Automobilska industrija u Evropskoj uniji zapinje zadnjih godina u makazama jeftinije konkurencije, posebno iz Kine, i zahtjeva za zelenom tranzicijom, pa je Evropska komisija shvatila da je neki poticajni plan nužan kako bi taj sektor ponovno živnuo i došao u stabilnije vode. Evropski povjerenik za održivi transport i turizam Apostolos Tzitzikostas predstavio je akcijski plan kojim se podržavaju strateške tehnologije, kao što su proizvodnja baterija ili autonomna vozila te smanjuje regularni teret za proizvođače. Automobilska industrija EU zapošljava oko 14 miliona ljudi i donosi sedam posto zajedničkog bruto društvenog proizvoda. U zadnje vrijeme snažno je pogođena problemima u dobavnim lancima, visokim troškovima energije i ovisnošću o uvozu ključnih sirovina. Da bi se riješio problem te ovisnosti Evropska komisija je najavila utemeljenje fonda vrijednost 1,8 milijardi eura kako bi se osigurao siguran i konkurentan lanac opskrbe za baterijske sirovine, pišu financije. To je neizostavan uvjet za prijelaz na automobile bez ugljičnih emisija. EU će promicati domaću proizvodnju kako bi se izbjegla strateška ovisnost, posebno u proizvodnji baterija, kazala je prilikom predstavljanja akcijskog plana Ursula von der Leyen. – Ključno je da Evropa ostvari troškovno konkurentnu proizvodnju ćelija u EU kojom bi se obuhvatio velik dio opskrbe baterijama i stvorila evropska dodana vrijednost duž lanca opskrbe. Komisija će finansiranjem u okviru Inovacijskog fonda dodatno poduprijeti industriju baterija u EU i pomoći joj da zadrži snažnu evropsku proizvodnu bazu. Komisija će razmotriti i direktnu podršku proizvodnji za preduzeća koja proizvode baterije i necjenovne kriterije za komponente kao što su zahtjevi u pogledu otpornosti, navodi Evropska komisija. Nadalje, Evropska komisija želi da evropska auto-industrija postane tržišni lider u proizvodnji umreženih i automatiziranih vozila koja se pokreću umjetnom inteligencijom i kani izraditi poseban regulatorni okvir za autonomna vozila. U tu svrhu Bruxelles se obavezuje na izdvajanje oko milijardu eura u javno-privatnim ulaganjima u periodu od 2025. do 2027. godine. Za finansiranje novih električnih punionica planirano je finansiranje u iznosu od 570 miliona eura. Akcijski plan također predviđa detektiranje slabih tačaka u pitanju radne snage, zapošljavanja i posjedovanja novih vještina, pa se želi pružiti podrška radnicima koji su spremni na prekvalifikaciju i usavršavanje. Evropska komisija ostaje kod ciljeva za čistu mobilnost koji predviđaju prolazne vrijednnosti ograničenja u količini emisija za nove automobile za ovu, 2030. i 2035. godinu. Nakon 2035. godine samo bi se proizvodili modeli s nultim emisijama. Von der Leyen je ponovila da ciljevi ostaju isti, ali da će pristup biti pragmatičniji i fleksibilniji. Tako će proizvođači umjesto u samo jednoj godini moći zadovoljavati postavljene okvire u ograničenju emisija u trogodišnjem periodu. Drugim riječima, ako podbace u jednoj godini to mogu nadoknaditi u idućoj. U drugoj polovici godine Bruxelles kani i ponovno razmotriti pravila i standarde vezane za ugljične emisije. Konkurencija iz Kine i prijeteće carine iz SAD stopom od 25 posto kompliciraju bitno stvari za evropske proizvođače automobila, ali Evropska komisija se obavezala djelovati kako bi se osigurala ravnopravna tržišna utakmica, i to protivsubvencijskim mjerama i novim sporazumima o slobodnoj trgovini kao što je onaj koji se priprema s Indijom. Udruženje evropskih proizvođača automobila ACEA je pozdravilo akcijski plan, ali napominju da ključni elementi ipak nedostaju. – Ambiciozno djelovanje kako bi se ojačala infrastruktura, potražnja, kao i mjere za smanjenje troškova proizvodnje potrebno je za automobile, kamione i autobuse, navodi ACEA. Glavna direktorica tog udruženja Sigrid de Vries smatra da je predložena fleksibilnost u ostvarenju emisijskih ciljeva dobrodošao prvi korak prema pragmatičnijem pristupu dekarbonizaciji kojega diktiraju tržište i geopolitička realnost, prenosi Euronews. Udruženja pak koje se zalažu za električnu mobilnost, poput E-Mobility Europe i ChargeUp Europe, smatraju da bi akcijski plan Evropske komisije mogao uvesti dodatnu konfuziju. Jedan od većih problema što se tiče potražnje za električnim vozilima svakako je pitanje nedovoljne izgrađenosti infrastrukture za punjenje, odnosno njene povezanosti s elektroenergetskom mrežom. To je zadaća čije rješavanje može zahtijevati mjesece, ponekad i godine. Evropska komisija namjerava objaviti preporuke za zemlje članice EU o ubrzavanju procedura za rješavanje problema oko infrastrukture za električnu mobilnost. VEZANO Žene su odlučile: Ovo je Svjetski automobil godine po izboru WWCOTY