Hrvić u Washingtonu predstavio izvozne planove i projekte AS Holdinga
Marx.ba Predsjednik uprave AS Holding grupacije Rusmir Hrvić boravi u Washingtonu gdje nastavlja razgovore o razvoju poslovne saradnje AS grupacije sa firmama iz Sjedinjenih Država. – Očekujemo značajan rast u izvozu naših produkata u SAD u idućoj godini, ali i pokretanje novih projekata u raznim industrijama, izjavio je Hrvić. Tokom posjete Washingtonu Hrvić se susreo i sa pravnim savjetnicima pri Odboru za vanjsku politiku u američkom Senatu gdje se upoznao sa procesima tranzicije vlasti u SAD te predstavio projekte AS holding grupacije u SAD. Direktor AS holding grupe je prisustovao i prijemu u Washingtonu gdje je razgovarao i sa Lisom Homel, direktoricom Evropskog centra pri Atlantskom vijeću u Washingtonu. VEZANO Dvije tehnološke kompanije iz BiH na Deloitte spisku 50 najbrže rastućih u Srednjoj Evropi
Šta donosi Prva konferencija o trgovini
Marx.ba Federalno ministarstvo trgovine i Udruženje poslodavaca u FBiH organizuju „Prvu konferenciju o trgovini: Stanje i perspektive“ sutra u Sarajevu. Trgovina je jedna od važnijih privrednih grana ekonomije Federacije BiH koja broji 7.700 privrednih društava i ostvaruje godišnji prihod u iznosu od 32 milijarde KM, što predstavlja 46 posto ukupnih prihoda u Federaciji BiH. U oblasti trgovine zaposleno je više od 86.000 radnika, a trgovina ostvaruje izvoz veći od 977 miliona KM. Konferencija će okupiti predstavnike vlasti, relevantnih institucija, poslodavce iz oblasti trgovine i druge stručnjake zainteresirane za budućnost trgovine, a kako bi se razgovaralo o trenutnom stanju i budućim perspektivama trgovinskog sektora. U okviru prvog panela, učesnici će govoriti o tržištu radne snage, te mogućim mehanizmima rješavanja problema nedostatka radne snage u oblasti trgovine. U drugom panelu biće riječi o inspekcijskom nadzoru, a treći panel posvećen je viziji unaprjeđenja trgovinskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine. VEZANO 12. Brending konferencija: Kreativnost je uvijek bila donosilac velikih promjena
Dionice Samsunga porasle 7 posto nakon iznenađujućeg plana otkupa od 7 milijardi dolara
Marx.ba Dionice Samsung Electronicsa skočile su u ponedjeljak nakon što je kompanija otkrila iznenađujući plan otkupa vlastitih dionica u vrijednosti od oko 10 triliona južnokorejskih wona (7,19 milijardi dolara) u sljedećih 12 mjeseci. Dionice južnokorejskog tehnološkog diva porasle su za više od 7 posto u Seulu, nakon što su dionice već porasle za 7,21 posto u petak, nakon vijesti da je kompanija postigla preliminarni sporazum sa svojim najvećim radničkim sindikatom koji je stupio u štrajk u julu. Samsung je posljednji put otkupio dionice u novembru 2017., prema podacima koje vodi LSEG. U regulatornom podnesku, kompanija je rekla da će 3 triliona wona dionica biti otkupljeno u sljedeća tri mjeseca i poništeno. Dok će ponovni otkup preostalih 7 triliona wona vrijednih dionica biti “u skladu s tim odobren od strane odbora, koji će odlučiti o načinima povećanja vrijednosti za dioničare, uključujući kada i kako koristiti trezorske dionice, dodaje se. Dionice Samsunga pale su 15. novembra na najniži nivo u četiri godine, nakon što je kompanija objavila razočaravajuće smjernice dobiti za svoje treće tromjesečje i usred zabrinutosti oko carina nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima. Kompanija je zaostala za rivalom SK Hynixom u utrci za isporuku memorije visoke propusnosti ili HBM čipova, koji su ključna komponenta koju koristi predvodnik AI Nvidia, a analitičari su za CNBC rekli da je “fer reći da Samsung nije uspio zatvoriti jaz sa SK Hynixom na planu razvoja HBM-a.” HBM je vrsta dinamičke memorije s izravnim pristupom, poznata kao DRAM. DRAM se često koristi u prijenosnim računarima, radnim stanicama i ličnim računarima. Prema južnokorejskim medijima, SK Hynix je prvi proizvođač čipova na svijetu koji je Nvidiji u martu isporučio čipove pete generacije HBM3E. VEZANO Dobro poslovanje: Banke u BiH povećale dobit
Velike banke bez značajnije navale kapitala u bitcoin ETF-ove
Marx.ba Klijenti banaka s Wall Streeta za upravljanje imovinom kao što su Goldman Sachs, Bank of America i Morgan Stanley u trećem su kvartalu nastavili skromno akumulirati (ili trgovati) bitcoin (BTC) putem promptnih fondova kojima se trguje na berzi. S obzirom na veliki skok cijena kriptovalute nakon prošlosedmičnih predsjedničkih izbora u SAD, moguće je da će se akcija pojačati u četvrtom kvartalu. – Podnesci 13F odražavaju mlaku akciju cijena bitcoina u trećem tromjesečju. Većina institucija je spora u raspoređivanju kapitala i promatranju trendova, te nisu preuzele inicijativu da prednjače historijski rastom u četvrtom kvartalu, rekao je James Van Straten, viši analitičar u CoinDesku. Goldman Sachs je izvijestio da drži spot dionice bitcoin ETF-a u vrijednosti od 710 miliona dolara u tromjesečju koje je završilo 30. septembra, budući da su se izdvajanja klijenata u ETF-ove gotovo udvostručila, u odnosu na 418 miliona dolara u prethodnom tromjesečju. Većina dionica banke bila je u BlackRockovom iShares Bitcoin Trustu (IBIT), u kojem je držala nešto manje od 13 miliona dionica. Ostale vodeće banke/operacije upravljanja imovinom, uključujući Morgan Stanley, Cantor Fitzgerald, Royal Bank of Canada, Bank of America, UBS i HSBC, nisu puno mijenjale svoje pozicije. Novi sudionik bila je australska investicijska banka Macquarie Group, koja je kupila 132.355 dionica IBIT-a u vrijednosti od 4,8 miliona dolara. Wells Fargo, koji ima vrlo mali udio u ETF-ovima, držao je većinu svojih dionica u Grayscale Bitcoin Trustu (GBTC) i Grayscale Bitcoin Mini Trustu (BTC). Pozicije su prijavljene u 13F podnescima, tromjesečnom izvještaju koje institucionalni ulagači s više od 100 miliona dolara imovine pod upravljanjem moraju podnijeti kako bi otkrili svoje posjede određenih vrijednosnih papira. Rok za treći kvartal bio je četvrtak. BlackRock je objavio udio od 2,54 miliona dionica, vrijedan 91,6 miliona dolara od 30. septembra, u svom vlastitom fondu. Tromjesečni perido od početka jula do kraja septembra naznačilo je period stalne do padajuće cijene bitcoina, s cijenom koja se uglavnom kretala od 53.000 do 66.000 dolara. Ovo je uslijedilo nakon stalne do pada cijena tokom većeg dijela drugog tromjesečja, pa je moguće da je mlako institucionalno zanimanje odražavalo zamku koja je vladala nad tržištem. Stvari su se, naravno, u velikoj mjeri promijenile u četvrtom tromjesečju usred pripreme i nakon izbora kripto prijateljski nastrojenog Donalda Trumpa za predsjednika SAD. Bitcoin je eksplodirao iz svog višemjesečnog raspona, brzo srušivši rekord iz marta od 73.700 dolara i nastavivši ove sedmice na čak 93.400 dolara. Nedavna akcija cijena, u kombinaciji s očekivanim prihvaćanjem kripto valute od strane Trumpove administracije koja preuzima dužnost u januaru, mogla bi potaknuti dobar dio “straha od propuštanja” (FOMO) kod institucionalnih igrača i njihovih klijenata. Barem je donekle moguće da bi se sljedeća serija 13Fs koja dolazi nakon početka 2025. mogla pokazati mnogo zanimljivijom od one u ovom kvartalu. – Očekujem mnogo natezanja iza kulisa kako bismo osigurali da institucije imaju najmanje 1% alokacije zbog kripto prijateljskog predsjednika Donalda Trumpa i razbijanja bitcoina, rekao je van Straten, prenosi Seebiz. VEZANO Kripto tržište: Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara
Region će uskoro biti spreman za značajan napredak ka efikasnijem ekonomskom povezivanju
Marx.ba Usklađivanjem carinskih procedura i smanjenjem administrativnih opterećenja, CEFTA region će uskoro biti spreman za značajan napredak ka efikasnijem ekonomskom povezivanju, ocijenili su učesnici pripremne misije za validaciju AEO programa Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je od 12. do 14. novembra organizovana priprema za validaciju programa Ovlaštenih privrednih subjekata (OPS/AEO) Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se Uprava podrži u pripremi zvanične CEFTA validacione misije uzajamnog priznavanja AEO programa u cijelom regionu. Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u, je naglasila značaj koji pilot validacija AEO programa ima za Upravu za indirektno/neizravno oporezivanje – Uprava će na ovaj način moći zaista spremno dočekati zvaničnu misiju koja će donijeti odluku o validaciji njihovog AEO programa. – Odluka o procedurama validacije AEO programa CEFTA strana je donešena na ministarskom nivou i ima za cilj stvaranje konkretnih koristi za privredu, što se očekuje u bliskoj budućnosti. Okupili smo ključne aktere kako bismo u sljedećoj fazi, uz podršku evaluatora iz CEFTA-e i DG TAXUD-a, uspješno obavili sam proces validacije. Cilj ove inicijative je uzajamno priznavanje programa AEO u CEFTA ekonomijama, što je ključni element u olakšavanju prekogranične trgovine i jačanju sigurnosti unutar lanca snabdijevanja u regionu, ocijenila je ona. Jerome Benausse, predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), pohvalio je napore Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine u razvoju programa Ovlaštenog privrednog subjekta (AEO). – Saradnja unutar CEFTA okvira može poboljšati poslovne prilike u regionu i donijeti koristi građanima. Regionalna saradnja u ovoj oblasti je takođe ključna za dalje unaprjeđenje pristupa regiona jedinstvenom tržištu EU, izjavio je Benausse, naglašavajući važnost međusobnog priznavanja AEO programa. Olivera Ceni Bardiqi, predstavnica CEFTA Sekretarijata u Briselu, istakla je potencijalne koristi za privredu koje program AEO može donijeti kroz uspostavljanje međusobnog povjerenja između carinskih organa i poslovne zajednice. – Cilj misije je da vidimo kako su principi saradnje u okviru AEO programa u BIH razvijeni,“ dodala je Bardiqi, napominjući da je u regionu već validiranalo pet AEO programa, dok se od Bosne i Hercegovine očekuje da uskoro i zvanično podnese zahtjev za validaciju. Milena Davidović, predstavnica Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH, naglasila je značaj priznavanja ovog programa za Bosnu i Hercegovinu. – Nadamo se da će naš program brzo biti priznat i da ćemo uspješno provesti sve potrebne kontrole,“ izjavila je Davidović, dodajući da Uprava očekuje dalju podršku dosadašnjih partnera u ovom važnom procesu. Status Ovlaštenog privrednog subjekta (AEO), koji privrednicima dodjeljuju carinski organi, pokazuje najviši stepen povjerenja prema privrednim subjektima koji su uključeni u međunarodni lanac trgovinske razmjene, a privrednicima koji ispunjavaju kriterijume donosi koristi poput ubrzanja carinskih postupaka, smanjenja troškova poslovanja, uštede vremena i prepoznatljivosti na domaćem i međunarodnom terenu. Sa sticanjem uslova da program bude priznat na nivou CEFTA regiona, kompanije mogu da koriste iste dobrobiti koje im status donosi i u ostalim potpisnicama CEFTA-e. U okviru priprema za validaciju AEO programa u BiH, učesnici su posjetili tri kompanije imaoce AEO statusa – DB Schenker, DHL i NELT Bosna i Hercegovina, sa ciljem procjene njihove usaglašenosti sa standardima AEO programa. Nakon posjete učesnici su predstavili preliminarne nalaze i predložili preporuke za nastavak procesa validacije AEO programa. Završna faza validacije donijet će dodatne pogodnosti u trgovinskim tokovima i sigurnosnim standardima u BiH i omogućiti bržu i sigurniju trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU, kao i u okviru CEFTA regiona, uz jačanje međusobnog povjerenja između carinskih organa i privrede. Pilot validacija je organizovana u okviru projekta Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji, koji sprovodi GIZ uz podršku Evropske komisije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). VEZANO 12. Brending konferencija: Kreativnost je uvijek bila donosilac velikih promjena
Dobro poslovanje: Banke u BiH povećale dobit
Marx.ba Banke sa sjedištem u FBiH za devet mjeseci ove godine (januar-septembar) ostvarile su neto dobit u iznosu 494,85 miliona KM, što je za 62,13 miliona KM ili za 14,36 posto više nego na kraju trećeg kvartala 2023. godine kada je neto dobit banaka u FBiH iznosila 432,72 miliona KM. Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, 13 komercijalnih banaka poslovalo je bez gubitka. U periodu januar- septembar dobit na prosječnu aktivu (ROAA) je 1,65 posto, a dobit na prosječni ukupni kapital (ROAE) je 12,94 posto. Neto prihodi banaka od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi na kraju septembra ove godine iznosili su 667,51 milion KM (64,2 posto ukupnih prihoda), dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 311,33 miliona KM (29,9 posto). Ukupni depoziti iznosili su oko 25,3 milijarde KM, a ukupni krediti 18,7 milijardi KM (dominiraju krediti stanovništvu od 9,4 milijardi KM). Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Federaciji BiH na kraju septembra 2024. iznosila je 31 milijardu i 84,55 miliona KM, a ukupan kapital 4 milijarde i 14,39 miliona KM. Sa druge strane, bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je u periodu januar-septembar ove godine neto dobit od 197 miliona maraka, što je za 34 posto više u odnosu na isti period lani. Prema podacima koje je objavila Agencija za bankarstvo RS, krediti pravnih osoba na kraju septembra bili su 3,2 milijarde maraka, od čega se 67 podsto odnosi na zajmove privatnih društava. Krediti stanovništva iznosili su 3,2 milijarde, od čega se 66 procenata odnosi na potrošačke kredite. Ova analiza bankarskog sektora je pokazala da ukupni bruto krediti iznose 6,4 milijarde maraka i povećani su za 385 miliona maraka u odnosu na kraj prošle godine. Istovremeno, depozit pravnih osoba u bankama RS iznosio je 3,3 milijarde maraka, dok je stanovništvo na kraju septembra čuvalo 4,8 milijardi KM. Bruto bilansna aktiva bankarskog sektora RS iznosi 10,9 milijardi maraka i u odnosu na kraj prošle godine viša je za pet procenata. VEZANO Intesa i BlackRock postaju partneri u dvije zemlje
Kripto tržište vrijedi rekordnih 3,2 biliona dolara
Marx.ba Vrijednost globalnog tržišta kriptovaluta premašila je 3 triliona dolara i nalazi se na neistraženom području jer je izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD potaklo opklade da bi prijateljskija američka regulativa mogla dovesti do novog procvata za sve uglove klase imovine. Ukupna tržišna vrijednost kriptovaluta rano 14. novembra u Aziji dosegla je rekord od gotovo 3,2 triliona dolara, prema analitici i agregatoru podataka CoinGecko. To ga stavlja iznad čak i burnih dana 2021., kada su poticaji iz ere pandemije potakli špekulativna ulaganja, i označava zapanjujuće oživljavanje od prije samo nekoliko mjeseci kada su cijene i promet kriptovalute padali, a izgledi su bili uobičajeni. Bitcoin dominira tržištem, a prekretnica tržišne vrijednosti poklopila se s porastom tokena na rekordnih 93.480 dolara. Trumpov izbor, kao i izbor nekoliko pro-kripto zakonodavaca u Kongresu, potakao je val euforije očito razjašnjavajući dio nesigurnosti oko američkih propisa. Bitcoin se udvostručio ove godine i porastao je 30 posto od dana izbora na 90.000 dolara. Manja kriptovaluta ether porasla je oko 33 posato od izbora na 3.220 dolara. Dogecoin, alternativni i nestabilni token kojeg promovira milijarder Trumpov saveznik Elon Musk, uzletio je nevjerovatnih 140 posto. VEZANO Kripto tržište: Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara
Šta analitičari predviđaju vezano za cijenu nafte
Marx.ba Cijene nafte mogle bi doživjeti drastičan pad u slučaju da naftni savez OPEC+ ukine postojeća smanjenja proizvodnje, rekli su analitičari koji predviđaju lošu godinu za sirovu naftu. – Postoji veći strah od cijena nafte 2025. nego što je bilo godinama – bilo koje godine koje pamtim, od Arapskog proljeća, rekao je Tom Kloza, globalni voditelj energetskih analiza u OPIS-u, agenciji za izvještavanje o cijenama nafte. – Mogli biste se spustiti na 30 ili 40 dolara po barelu ako se OPEC povuče i ne postigne nikakav pravi sporazum o obuzdavanju proizvodnje. Vidjeli su kako im se tržišni udio kroz godine stvarno smanjuje”, dodao je Kloza. Pad na 40 dolara po barelu značio bi oko 40 posto brisanje trenutnih cijena sirove nafte. Globalna referentna vrijednost Brent trenutno se trguje po 72 dolara po barelu, dok su terminske cijene za američki West Texas Intermediate oko 68 dolara po barelu. S obzirom na to da rast potražnje za naftom sljedeće godine vjerovatno neće biti puno veći od 1 milion barela dnevno, potpuno poništavanje smanjenja opskrbe OPEC+ 2025. “nedvojbeno bi dovelo do vrlo strmog pada cijena sirove nafte, vjerovatno prema 40 dolara po barelu, Henning Gloystein, voditelj energetike, klime i resursa u Eurasia Group, rekao je za CNBC. Slično tome, viši energetski analitičar MST Marqueea, Saul Kavonic, pretpostavio je da bi, ako OPEC+ smanji rezove bez obzira na potražnju, to “stvarno dovelo do cjenovnog rata oko tržišnog udjela koji bi mogao dovesti naftu do najnižih nivoa neviđenih od Covida”. Međutim, vjerovatnije je da će se savez odlučiti za postupno raspuštanje početkom sljedeće godine, u usporedbi s punim razmjerom i neposrednim, kažu analitičari. Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti. Naftni je kartel disciplinirano održavao svoje dobrovoljne rezove proizvodnje, do te mjere da ih je produžio. U septembru je OPEC+ odgodio planove za početak postupnog vraćanja dobrovoljnih rezova od 2,2 miliona barela dnevno za dva mjeseca u nastojanju da zaustavi pad cijena nafte. Smanjenje od 2,2 miliona bpd, koje je provedeno tokom drugog i trećeg tromjesečja, trebalo je isteći krajem septembra. Početkom ovog mjeseca naftni je kartel ponovno odlučio odgoditi planirano povećanje proizvodnje nafte za još mjesec dana do kraja decembra. Na cijene nafte utjecao je spori oporavak potražnje iz Kine, drugog najveće svjetske ekonomije i vodećeg uvoznika sirove nafte nakon pandemije Covida. U svom mjesečnom izvještaju objavljenom u utorak, OPEC je snizio prognozu rasta globalne potražnje za naftom za 2025. s 1,6 miliona barela dnevno na 1,5 miliona barela dnevno. Cijene pod pritiskom također su potpaljene zbog vidljivo preopskrbljenog tržišta, posebice budući da ključni proizvođači nafte izvan OPEC saveza poput SAD-a, Kanade, Gvajane i Brazila također planiraju povećati ponudu, naglasio je Gloystein. Tržišni je konsenzus da će se iduće godine izgraditi “znatne” zalihe nafte, rekao je energetski strateg Citibanka Martoccia Francesco. – Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti, dosežući čak 1,6 miliona barela dnevno, rekao je Francesco. Čak i ako OPEC+ ne ukine rezove, budućnost cijena i dalje je prelomna. Analitičari Citija očekuju da će prosječna cijena Brenta iduće godine iznositi 60 dolara po barelu. Medvjeđe izglede dodatno potiče nadolazeća administracija novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, čiji povratak neki povezuju s potencijalnim trgovinskim ratom, rekli su analitičari koji su razgovarali s CNBC-jem. – Ako doista dođe do trgovinskog rata, a mnogi ekonomisti misle da je trgovinski rat moguć, a posebno protiv Kine, mogli bismo vidjeti puno, puno niže cijene, rekla je Kloza iz OPIS-a, prenosi Seebiz. Trump je također reklamirao politiku “drill baby drill” za američke proizvođače, obećavši da će prepoloviti cijene energije. VEZANO Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata
Kripto tržište: Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara
Marx.ba Bitcoinom se trguje blizu rekordnih nivoa, a korisnici Kalshija se klade da bi kriptovaluta mogla porasti iznad 100.000 dolara prije kraja 2024. godine. Podaci Kalshija u utorak pokazali su da se 60% korisnika kladi da bi bitcoin mogao prijeći granicu od 100.000 dolara prije januara. Dodatno, 45% korisnika kladilo se da bi vodeća kriptovaluta mogla dosegnuti taj nivo ovog mjeseca. Kalshi je tržište ugovora za događaje koje je pokrenuto 2021., nudeći trgovcima način da se klade na ishod događaja kao što su objave ekonomskih podataka i rezultati izbora. Platforma je ove godine postala poznata zbog svoje pravne borbe protiv Commodity Futures Trading Commission koja je rezultirala otvaranjem tržišta klađenja za predsjedničke izbore za trgovce u SAD uoči prošlosedmičnog glasanja. Digitalna valuta ojačala je više od 28% od predsjedničkih izbora u SAD prošlog utorka. Ishod izbora smatra se pozitivnim za kriptovalute, budući da je novoizabrani predsjednik Donald Trump pokazao svoju podršku industriji, uključujući provedbu povoljnijih propisa. Tržišta predviđanja bila su nestabilna uoči izbora, ali općenito su bila više raspoložena prema Trumpu od tradicionalnih anketa. Međutim, kladioničarske platforme ne koriste metodologije tradicionalnih političkih anketa i stoga nisu zamjena za političke ankete. Bitcoin se zadnji put trgovao na oko 89.000 dolara u utorak nakon što je u ponedjeljak porastao više od 10% na nešto ispod 90.000 dolara, prema Coin Metrics. – Vjerovatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati tokom 2024. i vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine. Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright. VEZANO Bitcoin ne posustaje: Na korak do 90.000 dolara
Warren Buffet prodao pola svojih dionica u “najboljem biznisu na svijetu”
Marx.ba Warren Buffett, čovjek poznat po izjavi da je njegov omiljeni period čuvanja dionica u svom portfelju “zauvijek”, u posljednjih se nekoliko mjeseci ipak odlučio za preokret. Ne samo da je prodao svoja dva najveća udjela u Appleu (čak pola svojih dionica) i multinacionalnoj Bank of America, nego je i prvi put u šest godina prestao kupovati dionice Berkshire Hathawaya, konglomerata koji je pod njegovom upravom još od 1969. i u kojem trenutno ima oko 37 posto dionica. Ulagači koji pomno prate Berkshire i nadaju se da će se dio njegovog uspjeha preliti na njihove portfelje, pažljivo prate što konglomerat kupuje i prodaje pa se sada opravdano pitaju – trebaju li i sami privremeno stati s ulaganjima? “Prorok iz Omahe”‘” je dugo godina hvalio Apple kao “vjerovatno najbolji posao na svijetu” i povremeno je ta tehnološka kompanija bila centar Berkshireove strategije. Dionice Applea činile su više od 40 posto njegovog portfelja pa je bilo neobično vidjeti da su odlučili smanjiti svoj udjel upravo u toj kompaniji. Analitičari sugeriraju da bi to moglo biti signal da Buffett predviđa probleme u tehnološkom sektoru ili šire ekonomske turbulencije koje bi mogle usporiti Appleov rast. Neki čak vjeruju da se na taj potez odlučio jer očekuje recesiju koja bi mogla smanjiti kupnju premium proizvoda poput Appleovih. Druga, manje ekstremna mogućnost je da zbog velikog iskustva 94-godišnji Buffett prepoznaje pokazatelje da će u idućem periodu Appleov rast usporiti. Prodaja iPhonea usporava, rast prihoda je također zaustavljen jer globalno tržište pametnih telefona postaje prezasićeno, a i sve intenzivnija konkurencija na inozemnim tržištima (posebice Kini) dodatni su problem za Apple. Osim toga, Buffett bi mogao vjerovati da se cijena dionice Applea popela do nivoa u kojoj su daljnji dobici ograničeni. – Bez obzira na to je li pred nama recesija ili jednostavno sporiji tehnološki rast, Buffettov najnoviji potez naglašava oprezan pristup na nepredvidivom tržištu, piše Barchart. Budući da američki trezorski zapisi sada donose više od očekivanog prinosa na dionice, moglo bi se činiti da prodajom dionica želi smanjiti udio u kojem se oslanja na rizična ulaganja. Wall Street Journal na temelju njegovih prošlogodišnjih riječi smatra da ipak nije tako. – Ono što bismo stvarno željeli učiniti je kupiti sjajna preduzeća. Kada bismo mogli kupiti kompaniju za 50 ili 75 milijardi dolara, 100 milijardi dolara, mogli bismo to učiniti – rekao je najdugovječniji ulagač na svijetu na godišnjoj skupštini Berkshirea 2023. godine. S obzirom na to da Berkshire sada vrijedi bilion dolara, morala bi biti riječ o vrlo vrijednoj akviziciji kako bi ih se uopće zainteresiralo. Barem na nivou akvizicije osiguravatelja General Re iz 1998. koja bi danas vrijedila 100 milijardi eura. WSJ ističe kako pojedinačni, manji investitori imaju znatno više dobrih opcija. Vanguardove desetogodišnje projekcije kreću se od sedam do devet posto godišnje za dionice razvijenih tržišta izvan SAD i pet do sedam posto za dionice male kapitalizacije u SAD. VEZANO Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata