Berzanska tržišta: Indeksi rastu ususret očekivanom rezanju kamatnih stopa ECB-a
Marx.ba Na evropskim burzama jutros su najvažniji indeksi u plusu, poduprti rastom cijena tehnoloških dionica, dok investitori čekaju odluku Evropske centralne banke (ECB) o snižavanju kamatnih stopa po prvi put od 2019. godine. Paneuropski STOXX 600 indeks bio je oko 9,30 sati u plusu 0,6 posto, na 524,3 boda, što je njegova najviša razina u zadnje tri sedmice. Istodobno, frankfurtski DAX je ojačao 0,8 posto, na 18.725 bodova, pariški CAC za 0,44 posto, na 8.041 bod, a londonski Ftse za 0,04 posto, na 8.251 bod. Azijsko-pacifičke dionice porasle su u četvrtak jer ulagači očekuju da će Evropska centralna banka sniziti stope, a slabiji podaci o tržištu rada u SAD podstiču nade da bi Fed mogao slijediti njihov primjer, dodatno jačajući tržišno raspoloženje. Čini se da će ECB ove sedmice prvi put od septembra 2019. smanjiti troškove zaduživanja za evropsko područje. Japanski Nikkei 225 popeo se 0,59% i odustao od ranijih dobitaka, dok je široki Topix dobio 0,3%. U Australiji je S&P/ASX 200 porastao za 0,81%, jer je izvoz te zemlje pao na najniži nivo od decembra 2021. Indeks Hang Seng u Hong Kongu porastao je za 0,59%, umanjujući ranije dobitke, dok je CSI 300 u kontinentalnoj Kini bio neznatno iznad ravne linije. Indijski indeksi Nifty 50 i Sensex porasli su za 0,65% i 0,49%, nadovezujući se na dobitke u srijedu nakon što je Nacionalni demokratski savez, predvođen strankom Bharatiya Janata premijera Narendre Modija, pristao formirati sljedeću vladu. Tržišta Južne Koreje zatvorena su zbog državnog praznika. Inače, Evropska centralna banka (ECB) skoro je sigurna da će danas smanjiti kamatne stope s rekordno visokih i priznati da je postigla napredak u borbi protiv visoke inflacije, istovremeno naglašavajući da borba još nije okončana zbog uporno visokih cijena usluga. Kreatori politike ECB jasno su poručili svoju namjeru da smanje troškove zaduživanja nakon što su uvidjeli da je inflacija u 20 zemalja, koje koriste euro kao valutu, pala s više od 10 posto krajem 2022. na nešto iznad ciljanih dva posto u posljednjih nekoliko mjeseci.
Saudijci zainteresirani za kupovinu United Group
Marx.ba Saudijski telekomunikacioni gigant STC Group u ranoj je fazi razmatranja ponude za preuzimanje telekom i kablovskog operatera United Group, tvrde tri izvora koji su upoznati sa potencijalnim dogovorom, prenosi Reuters. Britanska grupa BC Partners, koja je 2019. godine kupila United Group od KKR-a, već na ovom poslu radi sa savjetnicima, rekle su dvije osobe. STC je započeo rad na transakciji koja je u ranoj fazi, što znači da ne mora rezultirati formalnom ponudom za preuzimanje, rekla je treća osoba, prenosi Nova ekonomija. Dogovor bi mogao procijeniti United Group na oko osam milijardi eura, a uključivao bi i dugove, rekao je jedan od Reutersovih anonimnih izvora. Portparoli STC i BC Partners odbili su da komentarišu ove navode. Ako STC uspe sa dogovorom za United Group, to bi doprinijelo njegovoj ekspanziji u evropski telekomunikacioni sektor. Prošle godine najveći telekom operater u Saudijskoj Arabiji saopštio je da je kupio 4,9 posto udjela u španskoj kompaniji Telefonica, sa potencijalom da dodatno poveća udio na skoro deset posto. STC-ova podružnica TAWAL također je prošle godine kupila imovinu telekomunikacionih tornjeva United Group u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, piše Reuters. BC Partners razmatra različite načine da maksimizira vrijednost prodaje, uključujući i podjelu firme po regionalnom ključu, rekla su dva izvora. Prodaja je također privukla pažnju fondova koji ulažu u infrastrukturu, a koji su zainteresovani za pojedinačne zemlje, uključujući Grčku, Hrvatsku i Sloveniju, navodi jedan od izvora. Kompanija Emirates Telecommunications sa sjedištem u Abu Dabiju saopćila je u aprilu da je pregledala „relevantne tržišne mogućnosti“, ali da nije ušla u bilo kakve pregovore ili sporazum o preuzimanju United Group. Saopčenje je uslijedilo nakon izvještaja medija da se razmatra preuzimanje evropske telekomunikacione grupacije. Prihod i zarada United Group prije kamata, poreske amortizacije i amortizacije nakon lizinga, porasli su sedam posto na 2,7 milijardi eura.
Industrija bicikala donosi milijarde: Šta se događa sa tržištem
Marx.ba Prema podacima Eurostata, Evropska unija je 2023. izvezla bicikla u vrijednosti od 1,03 milijarde eura (električnih i neelektričnih), što predstavlja pad od 10 posto u odnosu na 2022. godinu. Vrijednost uvoza iznosila je 1,98 milijardi eura, što je pad od 21 posto u poređenju sa 2022. godinom. Kada je 2020. godine pandemija koronavirusa obuhvatila cijeli svijet, ljudi širom planete okrenuli su se zdravijem stilu života, sportu i rekreaciji. To je dovelo do toga da brojni proizvođači sportske opreme dožive svojevrsni bum, među kojima su se izdvojili proizvođači bicikala. Tokom pandemijskih godina potražnja za biciklima je enormno skočila, da bi već u prvoj godini nakon smirivanja pandemije ta potražnja naglo pala i to u desetinama procenata. Prema riječima proizvođača bicikala, razlog tome je što je došlo do prezasićenja tržišta. – EU je u 2023. godini izvezla 293.000 električnih bicikala, što je za 21 posto manje u poređenju sa 2022. i uvezla 867.000 električnih bicikala, što je za 27 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, EU je izvezla 852.000 neelektričnih bicikala (manje 17 posto u poređenju sa 2022. godinom) i uvezla 3,5 miliona (manje za 34 posto u odnosu na godinu prije), navodi Eurostat. Švicarska je 2023. godine bila glavna destinacija za izvoz neelektričnih bicikala iz EU (30 posto ukupnog izvoza u zemlje van EU), zatim slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (20 posto) i Sjedinjene Američke Države (šest posto). Švicarska i Velika Britanija su također bile glavne destinacije za izvoz električnih bicikala (46 posto i 26 posto ukupnog izvoza električnih bicikala van EU, respektivno), a zatim slijede Sjedinjene Američke Države (10 posto) i Norveška (devet posto). Sa druge strane, u 2023. uvoz neelektričnih bicikala u EU bio je uglavnom iz Tajvana, Kambodže, Kine i Bangladeša. Većina uvoza električnih bicikala u EU bila je iz Tajvana (59 posto ukupnog uvoza van EU), zatim iz Vijetnama (16 posto), Švicarske (11 posto) i Kine (šest posto).
BiH postala dio Programa Digitalna Evropa
Marx.ba Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto potpisao je Sporazum o pridruživanju Programu Digitalna Evropa, u sklopu projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini – EU4DigitalSME”. Privredna društva, javne uprave i druge kvalifikovane organizacije u Bosni i Hercegovini moći će se prijaviti na otvorene pozive programa Digitalna Evropa. Učesnici iz Bosne i Hercegovine moći će učestvovati u projektima koji implementiraju digitalne tehnologije širom EU u specifičnim oblastima, kao što su umjetna inteligencija i napredne digitalne vještine. Također će moći uspostaviti veze za digitalne inovacije u Bosni i Hercegovini. Da će pridruživanje Bosne i Hercegovine programu Digitalna Evropa dati značajan doprinos zajedničkim ciljevima, vrijednostima i jačanju veza između Bosne i Hercegovine i Evropske unije u domenu digitalnih tehnologija, naglasio je i šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler. Ukazao je i na to da se ove aktivnosti nadovezuju na sve projekte kroz koje EU pomaže i jača mala i srednja preduzeća. Naglasio je i potrebu da BiH što prije postane dijelom Plana rasta, ali da je za to potrebna politička volja. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto pojašnjava da se na ovaj način nudi mogućnost apliciranja za bespovratna sredstva svim zainteresovanim institucijama. Podsjeća na potrebu digitalizacije, ali i otpora pojedinih bh. preduzeća koji nemaju povjerenja u proces tranzicije. Osvrnuo se i na Budžet koji je preduslov za Plan rasta, napominjući da ga je “trebalo donijeti juče”, te da odgovornost za to što još nije upućen u Savjet ministara snosi resorni ministar Srđan Amidžić.
Šta znači kreditni rejting FBiH: Očekuje se da će ekonomski oporavak podržati rast fiskalnih prihoda
Marx.ba Dvije najveće globalne agencije za kreditni rejting Moody`s i Standard & Poor`s dodijelile su prvi kreditni rejting Federaciji BiH, na inicijativu Federalnog ministarstva finansija. Nakon što je 14. maja Moody`s dodijelio ocjenu Federaciji BiH – B3, sa stabilnim izgledima, 27. maja i agencija Standard & Poor`s potvrdila je stabilne izglede Federacije BiH uz ocjenu B+/B. Obje agencije su Federaciji BiH dodijelile kreditni rejting istovjetan aktuelnom saverenom kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovine. U objavljenim izvještajima obje agencije navode kako stabilni izgledi odražavaju kapacitet Federacije BiH da očuva svoju solidnu finansijsku poziciju sa sličnim nivoom duga u naredne dvije godine, te očekuju da će ekonomski oporavak podržati rast fiskalnih prihoda i da će inflacija prestati vršiti pritisak na operativnu potrošnju. Pored toga, ključni faktori koji su utjecali na ocjenu kreditnog rejtinga Federacije BiH su dobra interna pozicija likvidnosti Federacije BiH, njen pristup domaćem kratkoročnom finansiranju i grupi međunarodnih kreditora koji bi trebali osigurati dovoljnu likvidnost za pokriće godišnje otplate duga. U svom izvještaju agencija Standard & Poor`s navodi da bi mogla sniziti kreditni rejting ukoliko Vlada FBiH bude težila agresivnijoj kapitalnoj potrošnji što bi rezultiralo značajnim deficitom ili u slučaju poremećaja pristupu izvorima financiranja. Također, do povećanja kreditnog rejtinga Federacije BiH moglo bi doći u slučaju poboljšanja suverenog kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine i unapređenja transparentnosti proračunskog procesa i koordinacije s drugim sudionicima u Bosni i Hercegovini, što bi u konačnici dovelo do povoljnijih uvjeta financiranja i održivog ekonomskog razvoja, saopćeno je iz Ministarstva finansija Federacije BiH.
Svjetska tržišta: U nervoznom trgovanju S&P i Nasdaq indeks blago ojačali
Marx.ba U nervoznom trgovanju u ponedjeljak na Wall Streetu S&P 500 i Nasdaq indeks blago su porasli unatoč slabim podacima o industrijskoj aktivnosti u SAD i kvaru na njujorškoj berzi, koji je nakratko uzrokovao zastoj u trgovanju desecima dionica. Kvar na njujorškoj burzi izazvao je velike oscilacije cijena dionica Berkshire Hathawaya i Barrick Golda. Trgovanje s najmanje 60 dionica bilo je neko vrijeme zaustavljeno zbog volatilnosti, prije nego što je berza riješila tehnički problem i aktivnost se nastavila. Njujorški Dow Jones indeks na kraju trgovanja oslabio je 115,29 bodova ili 0,38 posto, na 38.571 bod. Istodobno, S&P 500 indeks porastao je 0,11 posto, na 5.283 boda, a Nasdaq indeks za 0,56 posto, na 16.828 bodova. Tehnološke dionice bile su najveće dobitnice, dok su energetske dionice zabilježile u prosjeku najveći gubitak. Tržište kapitala pritisnuli su nanoviji podaci o usporavanju tvorničke aktivnosti u SAD već drugi mjesec zaredom, što je potaknulo zabrinutosti o mogućem ekonomskom usporavanju. – Bio je to jedan od onih dana kada investitori čekaju na sljedeći katalizator, a trgovanje je nestalno u uslovima kada tržište vidi slabljenje industrijske aktivnosti dok čeka da Fed snizi kamatne stope, ističe Keith Lerner, jedan od direktora za ulaganja u Truist Advisory Services u Atlanti. Tržišni sudionici procjenjuju da šanse da Fed počne smanjivati kamatne stope u septembru na 59 posto, odnosno pet posto više nego prije podatka o slabljenju industrijske aktivnosti. Cijena dionice Nvidie porasla je za 4,9 posto, nakon što je njen izvršni direktor Jensen Huang otkrio da će kompoanije sljedeću generaciju platforme AI čipova predstaviti 2026. godine. Dionice drugih velikih tehnoloških kompanija, uključujući Apple, Amazon, Alphabet i Meta također su porasle. Na većini evropskih berzi cijene dionica u ponedjeljak su porasle u očekivanju da će Evropska središnja banka ove sedmice sniziti kamatne stope. Frankfurtski DAX porastao je 0,6 posto, na 18.608 bodova, a pariški CAC za 0,06 posto, na 7.998 bodova, dok je londonski Ftse indeks oslabio za 0,15 posto, na 8.262 boda.
Prodaja automobila u BiH: Škoda najpopularnija, slijede Toyota i Volkswagen
N. D. Prodaja novih automobila u Bosni i Hercegovini je u prva četiri mjeseca ove godine na nivou koji može biti zadovoljavajući. Prema mišljenju struke brojka od 3.338 isporučenih novih automobila, koja je neznatno veća nego za isti period prošle godine, pokazuje da postoji potencijal. Što se tiče najprodavanijih vozila, tu se već neko vrijeme stvari ne mijenjaju. Škoda je najprodavanija u BiH, a u prva četiri mjeseca 2024. prodalo se 675 vozila (najviše modela Octavia – 277). Škoda je ubjedljivo najpopularnija, a slijedi Toyota sa 302 isporučena primjerka (najviše Yaris Cross – 121), te Volkswagen sa isporučenih 292 vozila (najviše Golf – 67). Slijede Hyundai (273), Dacia (225), Renault (203), Kia (171), Citroen i Peugeot (po 144), a listu 10 najprodavanijih kompletira Audi sa 103 primjerka. Kada se radi o premium segmentu svakako treba naglasiti da je u prva četiri mjeseca ove godine u našoj zemlji novog vlasnika pronašlo 44 Porschea. Zanimljivo da je Tesla isporučila osam vozila u prva četiri mjeseca, a brzorastući kineski BYD je u našoj zemlji isporučio tek jedno vozilo.
OPEC produžio smanjenje proizvodnje nafte i na 2025. godinu
Marx.ba Saudijska Arabija i druge zemlje proizvođači nafte okupljene u udruženju OPEC produžili su trajanje smanjenja proizvodnje nafte i na čitavu slijedeću godinu, sa ciljem da održe cijene goriva koje nisu porasle čak ni usljed previranja na Bliskom istoku i na početku ljetnje sezone putovanja. Saudijcima su potrebne veće cijene nafte da bi finansirali ambiciozne planove prestolonasljednika Mohameda bin Salmana da skrene ekonomiju zemlje sa izvoza fosilnih goriva na druge izvore prihoda. Više cijene nafte također bi pomogle Rusiji da održi ekonomski rast i stabilnost jer troši velike količine prihoda na svoj rat protiv Ukrajine. U saopćenju organizacije OPEC nakon online sastanka nije navedeno šta će se dogoditi sa dodatnim setom dobrovoljnih smanjenja proizvodnje za 2,2 miliona barela dnevno od strane manje grupe članica alijanse, uključujući Saudijce. Analitičari su očekivali da će biti produženi i ti jednostrani rezovi, koji ističu krajem juna. Čak ni rat u Gazi i napadi na brodove u Crvenom moru od pobunjenika Huti iz Jemena nisu podigli cijene nafte na 100 dolara po barelu, koja je posljednji put zabilježena u septembru 2022. godine. Mogući razlozi za to su više kamatne stope, zabrinutost za potražnju zbog sporije od željene ekonomske stope rasta, rast u Evropi i Kini, i povećanje ponude izvan OPEC, uključujući i američke proizvođače nafte iz škriljaca. Cijene benzina u SAD su u posljednje vrijeme bile stabilne – 3,56 dolara po galonu prošle sedmice, malo manje nego prije godinu dana. To je manje od rekordnog nacionalnog prosjeka od pet dolara po galonu iz juna 2022. godine. Oscilacije cijena su mnogo manje u Evropi, jer tamo porezi čine veći dio cijene goriva.
Prošla sedmica na svjetskim tržištima: Tehnološki sektor određuje ritam
Marx.ba Najvažniji svjetski berzanski indeksi prošle sedmice su pali jer inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se čini da su procjene na tržištu o tempu smanjenja kamata centralnih banaka bile preoptimistične. Na Wall Streetu je Dow Jones pao 0.9 posto, na 38.686 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0.5 posto, na 5277 bodova, a Nasdaq indeks 1.1 posto, na 16.735 bodova. Kretanje indeksa u posljednje vrijeme ponajviše ovisi o oscilacijama tehnološkog sektora i makroekonomskim podacima. Tehnološki sektor već duži period predvodi po rastu, ali postavlja se pitanje koliko je taj rast, potaknut euforijom u vezi razvoja umjetne inteligencije, održiv. Stoga u posljednje vrijeme cijene dionica u tehnološkom i komunikacijskom sektoru prilično osciliraju. Uz to, tržište se kreće ovisno o makroekonomskim podacima, ponajviše onima koji ukazuju na kretanje inflacije. Cijene su dionica mjesecima rasle zahvaljujući špekulacijama da će američka centralna banka ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije. No, te su špekulacije splasnule jer svi posljednji makroekonomski podaci pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno. Zbog toga čelnici Feda već duže vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene dulži period nego što se očekivalo, piše Seebiz.
Saradnja francuske i kineske kompanije: Renault i Geely postaju partneri
Marx.ba Francuski proizvođač automobila Renault i kineski partner Geely najavili su u petak dugo očekivani zajednički pothvat koji će razvijati motore s unutrašnjim sagorijevanjem i hibridne motore, u nadi da će poboljšati konkurentnost svog naslijeđenog automobilskog poslovanja. Pothvat je usmjeren na razvoj učinkovitijih benzinskih motora i hibridnih sistema, dok konkurentski proizvođači automobila povećavaju ulaganja u pogonske sklopove s niskim emisijama kao odgovor na usporavanje prodaje električnih vozila. Toyota Motor predstavila je u utorak motore sljedeće generacije koji se mogu koristiti u hibridima i drugim vozilima s nižim emisijama, a kineski BYD također je ove sedmice najavio novu hibridnu tehnologiju s nižom potrošnjom goriva. – Kombinacija različitih tehnologija pogonskih sklopova nužna je… kako bi se postigla uspješna dekarbonizacija u svijetu u kojem se očekuje da će se više od polovice proizvedenih vozila i dalje oslanjati na motore s unutrašnjim sagorijevanjem do 2040., rekli su Renault i Geely u zajedničkoj izjavi. Zajedničko ulaganje 50-50 ključni je element Renaultove strategije za ostanak u utrci s većim konkurentima potpisivanjem višestrukih partnerstava za smanjenje troškova i pristup novim tržištima. Otvaranjem svog poslovanja s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, Renault se planira usredotočiti na električna vozila, dio općeg restrukturiranja francuske kompanije koje također uključuje reviziju njenog desetljećima starog saveza s Nissan Motorom. Za Geely, ugovor proširuje svoj obrazac izgradnje partnerstva za širenje izvan Kine. Geely je prethodno najavio ugovor o razvoju hibridnih benzinskih motora s Mercedes-Benzom i drži udio u njemačkom proizvođaču automobila. Pothvat, nazvan HORSE Powertrain, bit će sa sjedištem u Londonu i opskrbljivat će robne marke grupe kao i proizvođače trećih strana. Očekuje se da će poslovanje doseći oko 15 milijardi eura (16,2 milijarde dolara) godišnjeg prihoda i proizvodnju od oko pet miliona pogonskih jedinica godišnje, rekli su proizvođači automobila. Matias Giannini bit će izvršni direktor pothvata, a izvršni direktor Geely Holdinga Daniel Li bit će predsjednik odbora. Giannini je bio bivši globalni izvršni direktor prodaje za Vitesco Technologies, posao pogonskih sklopova koji se odvojio od dobavljača automobila Continental. Pothvat se očekivao od početka godine, ali je regulatorno odobrenje u Kini odgođeno najmanje tri puta, rekli su Reutersu izvori, prenosi Seebiz.