Potražnja za zlatom na planeti dosegla rekord u 2024. godini: Evo koje su zemlje najviše kupovale
Marx.ba Svjetska potražnja za zlatom dosegnula je još jedan rekord u 2024. usred snažnih kupovina centralnih banaka i rasta investicijske potražnje, navodi Svjetsko vijeće za zlato u svom godišnjem izvještaju. Ukupne transakcije zlata iznosile su 4.974 tone prošle godine, u usporedbi s 4.899 tona u 2023., uključujući OTC (over-the-counter) ulaganja. – U 2024. globalna potražnja za zlatom porasla je na novi tromjesečni maksimum i rekordnu godišnju ukupnu vrijednost potaknutu pojačanim geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima, rekao je Shaokai Fan, globalni čelnik centralnih banaka pri Svjetskom vijeću za zlato, prenosi Seebiz. Apetit centralnih banaka za zlatom ostao je “nezasitan”, reklo je Vijeće, i postigla je “značajnu prekretnicu”, održavajući dosljedno snažan tempo kupovine zlata s kupovinom koja premašuje 1.000 tona treću godinu zaredom. Nacionalna banka Poljske bila je vodeći neto kupac među centralnim bankama, dodavši 90 tona svojim rezervama. Turska centralna banka, koja je povećala svoje rezerve zlata za 75 tona, bila je drugi najveći neto kupac zlata među centralnim bankama. Reserve Bank of India bila je treća, s dosljednim kupovinama svakog mjeseca osim decembra. Ukupna godišnja ulaganja u zlato porasla su za 25% i dosegla četverogodišnji maksimum od 1.180 tona, uglavnom potaknut fondovima kojima se trguje na berzi zlata. Slično tome, potražnja za zlatnim polugama i kovanicama ostala je stabilna, potaknuta snažnom potražnjom iz Kine i Indije. Potražnja za ulaganjem u zlato također je porasla na svim tržištima ASEAN-a prošle godine, pri čemu su Singapur, Indonezija, Malezija i Tajland prijavili dvoznamenkasti porast iz godine u godinu. OTC ulaganja ostala su stabilna prošle godine, a potražnja je odraz bogatih pojedinaca koji žele zaštititi se od geopolitičkih i ekonomskih rizika, reklo je vijeće. OTC transakcije odvijaju se izravno između dvije strane, za razliku od trgovanja koje provodi berza. Potražnja u sektoru nakita, koji je bio pritisnut višim cijenama, bila je prigušena, s padom potrošnje od 11% na godišnjem nivou što je jedina razlika jer su drugi sektori dobili. Potražnja za zlatnim nakitom vjerovatno će ostati slaba ove godine jer je kupovna moć potrošača i dalje smanjena višim cijenama i blagim ekonomskim rastom, rekli su analitičari Vijeća. Cijene poluga bile su na visokom nivou, s cijenama koje su prošle godine dosegle 40 rekordnih visina, a ove su godine dosegnule nove najviše nivgoe. U srijedu su terminske cijene zlata kojima se trguje na Newyorškoj robnoj berzi porasle na 2.875,8 dolara za uncu, pokazuju podaci FactSeta. VEZANO Cijena zlata stigla do novog rekorda
Cijena zlata stigla do novog rekorda
Marx.ba Zlato je poraslo na novi rekord usred jurnjave prema sigurnijoj imovini nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine Kanadi, Meksiku i Kini, istovremeno prijeteći da će isto učiniti protiv Evropske unije. Zlato je poraslo čak 1,2% na 2830,74 dolara za uncu, nadmašivši prethodni rekord postignut u petak, prije nego što je smanjio dobitak nakon što je Trump pristao odgoditi carine protiv Meksika za mjesec dana nakon razgovora sa svojim meksičkim kolegom. Ulagači su još uvijek parkirali svoj novac u utočištima kao što su zlato i japanski jen zbog zabrinutosti za utjecaj Trumpovih mjera na globalnu ekonomiju i monetarnu politiku, dok su globalne dionice i kriptovalute pale. – Mogli bismo zamisliti situaciju u kojoj inflacija migrira sve više, dok privreda usporava, a automobilski sektor naglo zaustavlja, na primjer. Viša inflacija i niske stope te povezana tjeskoba s predsjednikovim nametanjem carina, dakle neizvjesnost i rizik, pomažu zlatu, rekao je Bart Melek, globalni voditelj robne strategije u TD Securities. SAD je u subotu najavio carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika, te 10 posto na onu iz Kine, koje će stupiti na snagu u utorak. Kanadski uvoz energije suočit će se s porezom od 10%. Ottawa je predstavila protucarine od 25% na američku robu, Meksiko je obećao akcije odmazde, a Peking je izdao priopćenje obećavajući “odgovarajuće protumjere”. Trump je također zaprijetio carinama protiv EU, koja je rekla da će odlučno odgovoriti. – Ove carine stvaraju snažan vjetar u leđa za zlato. Ne samo zbog njihovih inherentnih inflatornih učinaka, već i zato što bi američka sve oštrija vanjska politika mogla ubrzati planove dedolarizacije, napisali su analitičari Bank of Montreal u bilješci, piše Seebiz. Strahovi od trgovinskog rata već su uzdrmali tržišta plemenitih metala, pri čemu su cijene zlata i srebra u SAD-u posljednjih tjedana skočile iznad međunarodnih referentnih vrijednosti, zbog čega trgovci i trgovci požuruju s ogromnim količinama metala u SAD prije nego što se uvedu bilo kakve carine. Kaos je također doveo do skoka cijena zakupa zlata i srebra – povrata koji vlasnici poluga u londonskim trezorima mogu dobiti posuđivanjem metala na kratkoročnoj osnovi. Promptno zlato poraslo je 0,7% na 2.816,75 dolara za uncu u 12:14. u New Yorku. Bloombergov dolar spot indeks porastao je 0,2%%, nakon što je ranije skočio čak 1,3%. Srebro je dobilo, dok su platina i paladij pali. VEZANO BHK Cigre: Štednja struje najbolji način protiv poskupljenja
Zajedničko ulaganje Končara i Siemens Energy Grupe dobilo zeleno svjetlo
Marx.ba Evropska komisija dostavila je kompaniji Končar odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe kompatibilno s unutrašnjim tržištem EU i Sporazumom o evropskom ekonomskom prostoru, izvijestili su iz Končara. – Evropska komisija je 3. februara ove godine dostavila Končaru d.d. odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe, koje će se baviti proizvodnjom kotlova za energetske transformatore, kompatibilno s unutrašnjem tržištem EU i Sporazumom o evropskom ekonomskom prostoru, navodi se u objavi. Odluka je donesena primjenom uredbe o kontroli koncentracije između poduzetnika i sporazuma o evropskom ekonomskom prostoru. Time je, kako se ističe, dobivena posljednja od potrebnih saglasnosti koncentracije u skladu s važećim zakonodavstvom tržišta na kojima su prisutni Končar i Siemens Energy Grupa. Iz Končara su najavili da će i dalje obavještavati investicijsku javnost o svim bitnim činjenicama vezanim uz proces provedbe zajedničkog pothvata Končara i Siemens Energy Grupe. Podsjetimo, Končar i Siemens Energy potpisali su sredinom jula prošle godine ugovor o zajedničkom pothvatu, odnosno suradnji u obliku društva pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi čija će djelatnost biti proizvodnja i prodaja transformatorskih kotlova, piše Seebiz. Cilj saradnje dva partnera je osnivanje kompanije u zajedničkom vlasništvu u kojoj će Končar biti većinski vlasnik sa 60 posto, a Siemens Energy će imati 40 posto udjela. U sklopu projekta, kako je tada rečeno, Končar planira izgradnju pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu. VEZANO Novi potez Warrena Buffetta: Najavljeno preuzimanje od čak 3 milijarde dolara
Novi potez Warrena Buffetta: Najavljeno preuzimanje od čak 3 milijarde dolara
Marx.ba Private equity divovi Warburg Pincus i Berkshire Partners udružili su snage u preuzimanju Triumph Group, američkog dobavljača avionskih dijelova, u transakciji vrijednoj oko 3 milijarde dolara, uključujući dug. Ponuda od 26 dolara po dionici predstavlja premiju od 39 posto u odnosu na tržišnu cijenu prije objave vijesti, što jasno signalizira povjerenje ulagača u dugoročni potencijal Triumph Groupa. Dionice kompanije odmah su reagirale, skočivši za 37 % u predberzanskom trgovanju. Iako je tržišna vrijednost kompanije prije preuzimanja iznosila oko 1,5 milijardi dolara, ukupan iznos transakcije uključuje i gotovo milijardu dolara duga, što odražava kompleksnost finansijske strukture, pioše Poslovni puls. Triumph Group, sa sjedištem u Pennsylvaniji, ključni je igrač u opskrbi komercijalne i vojne avijacije, s naglaskom na dijelove motora i integrirane sisteme. Kompanija je prošle godine prodala svoj odjel za podršku proizvodima konkurentskoj AAR Corp. za 725 miliona dolara, čime je postala agilniji igrač na postprodajnom tržištu – segmentu koji privlači investitore zbog stabilnijih prihoda i manjih cikličkih oscilacija u usporedbi s proizvodnjom nove opreme. Ovo nije prvi put da Warburg Pincus i Berkshire Partners, ulagačka kompanija Warrena Buffetta, ulaze u zajedničke projekte u avionskoj industriji. Još 2019. dokapitalizirali su Consolidated Precision Products Corp., pokazujući dugoročnu strategiju ulaganja u industrije visoke dodane vrijednosti. VEZANOGrupa koju predvodi Mr. Beast skupila preko 20 milijardi dolara za kupovinu TikToka
Grupa koju predvodi Mr. Beast skupila preko 20 milijardi dolara za kupovinu TikToka
Marx.ba Koncorzij američkih investitora planira preuzeti TikTok, a predvodnik te grupe je poznati youtuber Mr. Beast koji je još prije nekoliko sedmica izrazio svoj interes za kupovinm američkog poslovanja kineske društvene mreže. Kako izvještava Bloomberg, investitori su već prikupili više od 20 milijardi eura za ponudu, a tehnološki poduzetnik i osnivač Employera, Jesse Tinsley, otkrio je da se među njima nalaze još dva utjecajna poslovna imena – suosnivač i izvršni direktor Robloxa David Baszucki te suosnivač i izvršni direktor Anchorage Digitala, Nathan McCauley. Ponuda grupe koju predvodi Mr. Beast trebala bi nadmašiti konkurentsku ponudu za koju se pretpostavlja da dolazi od Project Libertyja koji uključuje vlasnika LA Dodgersa Franka McCourta i Kevina O’Learyja iz emisije Shark Tank, prenosi Bug. Interes za kupovinu američkog poslovanja TikToka sve je veći, a u pregovorima se već neko vrijeme spominje Elon Musk, a od nedavno i Microsoft. Ipak, ByteDance, kineska kompanija koja stoji iza ove popularne društvene mreže, još uvijek nije dala svoj službeni komentar o mogućem dogovoru te i dalje tvrdi da ne planira odvajanje svoga poslovanja. VEZANO Predstavljeni planovi: Žele u promet staviti mobilne novčanike
Tržište nekretnina: Kompanija Propy pokreće kripto hipoteke
Marx.ba Propy, kompanija za tokenizaciju nekretnina, uvodi hipotekarne usluge podržane kriptovalutama u sektor stvarnih imovina, s ciljem promjene načina na koji ljudi kupuju nekretnine. Prema ovjavi za medije, Propy je najavio prvi kripto kredit koji će omogućiti potencijalnim kupcima nekretnina pristup onchain kreditima za kupnju nekretnina na Havajima. Ova inovacija usmjerena je na pojednostavljenje kupoprodajnih procesa te popularizaciju ulaganja u nekretnine putem blockchain tehnologije. Vlasnici Bitcoina i Ethereuma moći će koristiti svoje digitalne imovine kao kolateral za kupovinu nekretnina. Ovaj potez nastoji transformirati tržište vrijedno 300 biliona dolara, čineći ga likvidnijim i pristupačnijim novim ulagačima. Prema navodima iz Propyja, hipotekarni krediti podržani kriptovalutama trebali bi pojednostaviti i ubrzati proces odobravanja kredita, uspoređujući ga s tradicionalnim rješenjima koja često zahtijevaju složenu dokumentaciju. – Ovo nije samo značajan korak, ovo je pogled u budućnost nekretnina. Pokazujemo kako blockchain tehnologija može pojednostaviti kupovinu nekretnina, zamjenjujući tradicionalno dugotrajan proces odobravanja kredita trenutnim i učinkovitijim rješenjem, izjavila je Natalia Karayaneva, izvršna direktorica Propyja. U praksi, kupci će i dalje prolaziti kroz uobičajene provjere, ali će imati mogućnost da dio ili čitav iznos hipoteke pokriju vlastitom kriptovalutom. Propy navodi da će ova usluga omogućiti korisnicima zadržavanje vlasništva nad svojom digitalnom imovinom, što mnogi investitori smatraju ključnim motivom za prihvaćanje ovog modela finansiranja. Model novih kripto-hipotekarnih kredita podrazumijeva dvostruko osiguranje kolaterala, pri čemu nekretnina čini 50% kolaterala, a Bitcoin ili Ethereum pokrivaju preostalih 50%. Kamatna stopa iznosi 10%, što je konkurentno u usporedbi s nekim rizičnim kreditnim aranžmanima na tradicionalnom finansijskom tržištu. Očekuje se da će ova nova opcija finansiranja dodatno privući investitore koji žele diversificirati svoju imovinu i iskoristiti prednosti blockchain tehnologije. Ipak, kao što je slučaj i s drugim kripto-projektima, volatilnost cijena digitalnih valuta predstavlja izazov koji bi mogao utjecati na vrijednost založenog kolaterala. Rješenje i uspješnost koncepta u velikoj će mjeri ovisiti o stabilnosti i prihvaćenosti Bitcoina i Ethereuma u širem finansijskom prostoru. Stručnjaci smatraju da je Propyjevo rješenje samo dio šireg trenda koji će nastaviti redefinirati način kupovine i prodaje nekretnina. Povezivanje blockchaina s fizičkim dobrima može se pokazati ključnim korakom prema stvaranju transparentnijeg i bržeg globalnog tržišta nekretnina. U konačnici, uspjeh ovog modela bit će mjerljiv kroz stvarnu potražnju i uspješnu implementaciju kripto-hipotekarnih usluga. Ako je suditi po Propyjevoj viziji, ovakvi krediti mogli bi postati značajan faktor u digitalizaciji nekretnina i uključivanju šire javnosti u kripto-ekosistem. Iako je još rano za procjenu dugoročnog utjecaja, mnogi analitičari se slažu da je spajanje kriptovaluta i tradicionalnih finansijskih instrumenata trend koji bi mogao nastaviti rasti. Ovakvi projekti otvaraju vrata novim generacijama ulagača i pružaju dodatne mogućnosti za diversifikaciju portfelja. Bez obzira na izazove i volatilnost kripto-tržišta, Propyjevo rješenje ukazuje na mogućnost da će blockchain tehnologija i digitalne valute postati neizostavan dio budućnosti kupoprodaje nekretnina. Vrijedi pratiti kako će se ovaj projekt razvijati i hoće li potaknuti širu primjenu kripto-hipoteka u drugim regijama. VEZANO Evropska investicijska banka povećava ulaganja u 2025. na 95 milijardi eura
Evropska investicijska banka povećava ulaganja u 2025. na 95 milijardi eura
Marx.ba Evropska investicijska banka (EIB) ove godine planira investirati 95 milijardi eura, a iznos predviđen za sektor obrane i sigurnosti skočit će za 100 posto na dvije milijarde eura, izjavila čelnica ove banke Nadia Calvino, prenose Financije. U ovoj godini investicije će ići u niz sektora koji su bitni za konkurentnost evropske ekonomije kao što su čista tehnologija i umjetna inteligencija te održivo stanovanje i borba protiv klimatskih promjena. U tom kontekstu iznos predviđen za obranu i sigurnost može djelovati mali, ali Calvino je jasno ustvrdila kako banka nije ministarstvo obrane. Prošle je godine finansiranje koje je omogućio EIB iznosilo 89 milijardi eura, a 60 posto toga iznosa je išlo u projekte vezane za zelenu tranziciju, borbu protiv klimatskih promjena i održivost okoliša, objavljeno je na web stranici banke. Projekti za energetsku sigurnost EU koje je dijelom finansirala EIB bili su ukupno vrijedniji od 100 milijardi eura. Financiranje sektora obrane i sigurnosti bilo je udvostručeno i prošle godine s 500 miliona eura u 2023., a u martu prošle godine Evropska komisija je pozvala EIB da revidira svoju politiku kreditiranja koja onemogućava finansiranje isključivo vojnih projekata. Calvino nije htjela komentirati razmatra li banka takvu promjenu politike. EIB je po imovini najveća svjetska multilateralna finansijska institucija. Neki od dužnosnika EU smatraju da bi trebalo ipak smanjiti nesrazmjer između investiranja u zelenu tranziciju i sigurnost. Evropski povjerenik za obranu Andrius Kubilius je u Evropskom parlamentu na kraju prošle godine spomenuo da naspram jednog biliona eura koje je EIB ukupno uložio u finansiranje zelenih projekata stoji tek šest milijardi eura ulaganja u obranu. Prema izvještaju za konkurentnost bivšeg predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija, EU bi trebao godišnje ulagati između 700 i 800 milijardi eura u idućih 10 godina kako bi modernizirao ekonomiju, ojačao sigurnost i napredovao u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za to je, naravno, potreban i javni i privatni kapital. – Klimatska pitanja i konkurentnost su dobitna kombinacija za Evropu i nema mjesta sumnji da moramo ulagati više u energetsku sigurnost koja bi poduprla ključne sektore koji predvode zelenu tranziciju i najperspektivnije inovatore, prenosi Euronews riječi predsjednice banke Calvino. Za iduću godinu EIB priprema povećanje finansiranja za inovatore i start-up kompanije te za poljoprivredne proizvođače i ublažavanje posljedica sve češćih suša. VEZANO Evropska centralna banka snizila ključne kamatne stope: Šta to konkretno znači
Evropska centralna banka snizila ključne kamatne stope: Šta to konkretno znači
Marx.ba Upravno vijeće Evropske centralne banke je odlučilo sniziti tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu, glavne operacije refinansiranja i graničnu pozajmicu smanjit će se na 2,75, 2,90 odnosno 3,15 posto. Konkretno, odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi prijenosa monetarne politike. Proces dezinflacije dobro napreduje, istakli su iz ESB-a. Inflacija se nastavila razvijati u skladu s projekcijama osoblja i trebala bi se vratiti na srednjoročni cilj Upravnog vijeća od dva posto tokom ove godine. Većina mjera temeljne inflacije sugerira da će se inflacija zadržati oko cilja na trajnoj osnovi. Domaća inflacija i dalje je visoka, ponajviše zato što se plaće i cijene u pojedinim sektorima još uvijek s velikim kašnjenjem prilagođavaju prošlom rastu inflacije. No rast plaća usporava se prema očekivanjima, a dobit djelomično ublažava utjecaj na inflaciju, pišu Financije. Nedavno smanjenje kamatnih stopa od strane Upravnog vijeća postupno čini novo zaduživanje jeftinijim za kompanije i domaćinstva. U isto vrijeme, uvjeti finansiranja i dalje su strogi, također zato što je monetarna politika i dalje restriktivna, a prošla povećanja kamatnih stopa i dalje se prenose na stanje kredita, pri čemu se neki zajmovi koji dospijevaju vraćaju uz više stope. Ekonomija se i dalje suočava s prijetnjama, ali rastući realni prihodi i postupno slabljenje učinaka restriktivne monetarne politike trebali bi podržati povećanje potražnje tokom vremena. VEZANO Tržišta se pripremaju za sastanak grupe OPEC+: Cijene nafte stagniraju
Tržišta se pripremaju za sastanak grupe OPEC+: Cijene nafte stagniraju
Marx.ba Cijene nafte nisu se puno promijenile dok su se tržišta pripremala za carine kojima je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio Meksiku i Kanadi, najvećim opskrbljivačima SAD sirovom naftom. Ulagači također čekaju i sastanak proizvođača OPEC+. Terminski ugovori sirove nafte Brent pali su za sedam centi, ili 0,09 posto, na 76,51 dolara. Terminski ugovori američke sirove nafte porasli su za samo dva centa ili 0,03 posto, na 72,64 dolara. Terminski ugovori američke sirove nafte u srijedu su dosegli najnižu cijenu ove godine. Trump još uvijek planira ispuniti svoje obećanje da će u subotu uvesti carine Kanadi i Meksiku, rekla je u utorak novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Trumpov kandidat za čelnika Ministarstva trgovine, Howard Lutnick, rekao je da Kanada i Meksiko mogu izbjeći carine ako brzo zatvore svoje granice za drogu fentanil, a obećao je i da će usporiti napredak Kine u umjetnoj inteligenciji. Tržišni analitičar IG-a Tony Sycamore ne očekuje da će carine imati veliki utjecaj na tržišta nafte jer smatra da su trgovci to već uzeli u obzir i da je to glavni razlog za trenutačne cijene sirove nafte, pišu Financije. Što se tiče potražnje, zalihe sirove nafte u SAD prošle sedmice su porasle za 3,46 miliona barela, što je otprilike u skladu s procjenom analitičara koji su predviđali da će porasti za 3,19 miliona barela, jer su na potražnju utjecale zimske oluje koje su prošle sedmice zahvatile zemlju. Na strani ponude, izvoz sirove nafte iz ruskih zapadnih luka u fenruaru bi trebao pasti za osam posto u odnosu na januar jer Moskva pojačava rafinerije, rekli su trgovci, nakon što su najnovije američke sankcije smanjile izvoz sirove nafte. Ulagači također čekaju sastanak čelnika Organizacije zemalja izvoznica nafte i njenih saveznika, zajedno nazvanih OPEC+, koji je zakazan za 3. februar. Skupina vodećih proizvođača nafte OPEC+ trebala bi raspravljati o Trumpovim naporima da poveća proizvodnju nafte u SAD i zauzeti zajednički stav o tom pitanju, rekao je Kazahstan. Rusija je također članica OPEC+ grupe. Trump je javno pozvao OPEC i njegovu vodeću članicu, Saudijsku Arabiju, da snize cijene nafte, rekavši da bi to okončalo sukob u Ukrajini. Također je postavio plan maksimalnog povećanja američke proizvodnje nafte i plina, koja je već najveća na svijetu. Međutim, analitičari vjeruju da je rat cijena između SAD i skupine OPEC+ malo vjerovatan jer bi mogao naštetiti i jednima i drugima. – Rat cijenama sa SAD uključivao bi proizvođače OPEC+ koji bi maksimizirali svoju proizvodnju kako bi snizili cijene i doveli do pada proizvodnje iz škriljevca, rekli su analitičari BMI-ja, odjela Fitch grupe. Predviđaju da bi cijene sirove nafte Brent mogle pasti ispod 50 dolara jer OPEC+ može isporučiti više od pet miliona barela nafte dnevno u svojim rezervnim kapacitetima, što će potaknuti pad američke proizvodnje nafte iz škriljevca, ali i pad cijena. VEZANO Kako će Centralna banka BiH rasporediti dobit od 400 miliona KM
Kako će Centralna banka BiH rasporediti dobit od 400 miliona KM
Bloomberg Adria Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je u 2024. godini ostvarila rekordnu dobit zahvaljujući povoljnom investiranju. Za 11 mjeseci 2024. godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 399,5 miliona KM, što je za 156.638.002 KM više nego u istom periodu prethodne godine i za 30,22 posto više od planiranog za taj period. Od ovog iznosa 60 posto ide u Budžet Bosne i Hercegovine, od čega i entiteti očekuju svoj dio. Novac koji je zaradila CBBiH najviše je rezultat ulaganja sredstava komercijalnih banaka na strana tržišta, jer je razlika u kamatama deset puta veća nego što CBBiH plaća bankama za obavezne rezerve. Kapital i rezerve za isti period iznose 1,43 milijarde KM, što je za 513.854.416 KM više u odnosu na isti period u 2023. godini. Iz CBBiH kažu da je navedeni iznos ostvarene neto dobiti, za spomenuti period, rezultat realiziranih prihoda i rashoda. Naglasili su da se radi o privremenom podatku i još uvijek nije utvrđen tačan iznos neto dobiti za 2024. godinu. Kao rezultat rasta dobiti, oni navode da su to jasne investicione odluke koje su stvorile dobre preduslove da CBBiH tokom cijele 2024. godine devizne rezerve može investirati po veoma povoljnim tržišnim uslovima, što je u konačnici i dovelo do ostvarivanja ovako značajnog rasta dobiti. Naglašavaju da su u procesu upravljanja deviznim rezervama tokom 2024. godine kontinuirano razmatrane dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle utjecati na investiranje deviznih rezervi u 2024. godini, ali i u narednom periodu. – Analizirane su mogućnosti i modaliteti politike investiranja i upravljanja deviznim rezervama CBBiH i inicirane odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja aktuelnim i očekivanim tržišnim uslovima u eurozoni, kazali su. Generalne rezerve Centralne banke BiH, što je zadržana dobit, koriste se za alokaciju godišnje neto dobiti ili eventualno za pokriće godišnjeg neto gubitka ako Centralna banka ostvari čisti gubitak, kako je propisano Zakonom o Centralnoj banci BiH. Kada je riječ o raspodjeli sredstava iz dobiti, tačnije čistog profita CBBiH, ona se vrši također u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, a prema članu 27. definirani su kriteriji raspodjele godišnje neto dobiti. Prvo se dio dobiti izdvaja na račun generalne rezerve Centralne banke kako bi se ispunio zakonski uslov da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet posto ukupnog iznosa monetarne pasive. Nakon što se zadovolji kriterij da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet posto ukupnog iznosa monetarne pasive, preostali iznos dobiti se raspoređuje tako da se 60 posto dobiti uplaćuje na račun institucije zadužene za Budžet BiH, a 40 posto se raspoređuje u generalne rezerve Centralne banke BiH. Prema trenutnom stanju monetarne pasive i trenutnoj vrijednosti koeficijenta za raspodjelu godišnje neto dobiti, iz CBBiH su nam kazali da se u ovom trenutku može zaključiti da će oni do zatvaranja poslovne godine biti ostvareni u iznosima koji, prema članu 27. Zakona o Centralnoj banci BiH, omogućavaju transfer dijela neto dobiti na račun institucije zadužene za Budžet BiH. – S obzirom na to da su poslovne knjige za 2024. godinu otvorene do početka februara 2025. godine, iznos koji će se uplatiti na račun institucije zadužene za Budžet BiH bit će poznat nakon što bude utvrđen konačan iznos neto dobiti za 2024. godinu, rečeno je. Kada je riječ o deviznim rezervama na kraju novembra 2024. godine, one su iznosile 17,2 milijarde KM, što je za 1,52 milijarde KM više nego 2023. godine, dok je neto strana aktiva iznosila 1,34 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 456,9 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Tokom 2024. značajno je povećan koeficijent pokrića valutnog odbora koji na dan 30. novembra 2024. godine iznosi 108,47 posto, uz procjenu da će do kraja godine iznositi više od 109 posto. To znači da Centralna banka raspolaže sa više od devet posto neto deviznih rezervi za apsorpciju kamatnog i kreditnog rizika, što dodatno potvrđuje stabilnost valutnog odbora. U toku godine i rezerve monetarnog zlata su povećane na najviši nivo od osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine. VEZANOPretis će graditi novu fabriku: Kupili zemljište u Tuzlanskom kantonu