Marketing X Business

Zapisnik sa zasjedanja Feda: Šta će biti sa kamatnim stopama

Marx.ba Nakon nekoliko neočekivano visokih očitavanja inflacije, zvaničnici Federalnih rezervi (Fed) u SAD zaključili su na sastanku početkom ovog mjeseca da će biti potrebno više vremena nego što su prethodno mislili da se inflacija dovoljno ohladi kako bi opravdali smanjenje svoje ključne kamatne stope, koja je sada na najvišem nivou u posljednje 23 godine. Zapisnici sa sastanka održanog 1. maja, objavljeni sinoć, pokazali su da su zvaničnici također raspravljali o tome da li njihova referentna stopa ima dovoljno restriktivan utjecaj na ekonomiju kako bi dodatno usporila inflaciju. Mnogi zvaničnici su napomenuli da nisu sigurni koliko su restriktivne politike Feda, navedeno je u zapisnicima, prenosi Yahoo Finance.Visoke kamatne stope „mogu imati manji efekat nego u prošlosti“, navedeno je u zapisnicima. Ekonomisti su primijetili da su mnogi američki vlasnici kuća, na primjer, refinansirali svoje hipoteke tokom pandemije i zaključali veoma niske kamatne stope. Većina velikih kompanija također je refinansirala svoj dug po niskim stopama. Oba trenda su ublažila utjecaj 11 povećanja stopa Feda u 2022. i 2023. godini. Takve zabrinutosti su podstakle spekulacije da bi Fed mogao razmotriti povećanje, umjesto smanjenja, svoje referentne stope u narednim mjesecima. Zapravo, u zapisnicima je navedeno da su „različiti“ zvaničnici „spomenuli spremnost“ da povećaju stope ako se inflacija ponovo ubrza. Međutim, na konferenciji za novinare odmah nakon sastanka, predsjednik Feda Jerome Powell rekao je da je „malo vjerovatno“ da će Fed ponovo povećati svoju ključnu stopu. Bila je to izjava koja je privremeno podstakla finansijska tržišta. U međuvremenu, najnoviji mjesečni izvještaj pokazao je da je zapošljavanje usporilo u aprilu, a izvještaj vlade o inflaciji pokazao je da su se pritisci cijena takođe smirili prošlog mjeseca. Ti trendovi su vjerovatno dodatno smanjili vjerovatnoću povećanja kamatne stope Feda.

Počela gradnja strateškog logističkog centra Lidl BiH uz investiciju od preko 100 miliona eura

Marx.ba Danas je, postavljanjem kamena temeljca, Lidl Bosna i Hercegovina svečano započeo izgradnju svog prvog logističko-distributivnog centra. Centar se nalazi u Lepenici, općina Kiseljak i predstavlja najveću investiciju kompanije Lidl u Bosni i Hercegovini do sada. Sa ukupnom vrijednošću od preko 100 miliona eura, ovo značajno ulaganje će dugoročno doprinijeti lokalnoj zajednici stvaranjem preko 200 radnih mjesta. Projekat obuhvata zemljište površine 250.000 m², dok će kapacitet skladišta iznositi 60.000 m². Skladište će biti izgrađeno prema najmodernijim tehnološkim standardima, prilagođeno za efikasno poslovanje velikog obima i karakterizirat će ga primjena specijaliziranih mašina, sistema automatizacije i logističke opreme usmjerenih na optimizaciju operacija. U okviru svečanog obilježavanja početka izgradnje, generalni direktor Lidla Bosna i Hercegovina, Toljan Papajorgji, podijelio je viziju i ambicije kompanije za ovaj projekt. Naglasio je kako će novi logistički centar poslužiti kao ključni korak za Lidlov ulazak na bosanskohercegovačko tržište, omogućujući kompaniji da primijeni bogato iskustvo stečeno na globalnom nivou. – Predan rad i saradnja proteklih mjeseci popločali su nam put da zajedno obilježimo ovu značajnu prekretnicu. Danas sa ponosom predstavljamo našu najveću investiciju u Bosni i Hercegovini, rekao je Papajorgji. , Zahvaljujući najsavremenijim tehnologijama, novi logistički centar Lidla Bosna i Hercegovina ispunjava najnovije standarde održive gradnje. Centar će koristiti napredne metode za energetsku efikasnost i smanjenje utjecaja na okolinu, čime postavlja nove standarde u sektoru. Snažna podrška lokalne zajednice i vlasti omogućava Lidlu da kroz ovaj projekt ne samo unaprijedi logističke kapacitete, već i značajno doprinese lokalnoj ekonomiji, otvarajući nova radna mjesta i promovišući ekološki osviještenu praksu. Ovaj centar predstavlja važan korak ka održivom poslovanju, usvajajući napredne prakse koje bi mogle poslužiti kao model za buduće projekte u zemlji. Svečanosti su prisustvovali ambasador SR Njemačke u BiH dr. Thomas Fitschen, šefica Sektora kooperacija u Delegaciji EU u BiH Antonella Di Sandri, načelnik općine Kiseljak dipl.ing. Mladen Mišurić-Ramljak, te niz visokih zvanica iz političkog, poslovnog i diplomatskog sektora. Lidl Bosna i Hercegovina dio je lanca maloprodajne kompanije Lidl, koja je jedna od vodećih maloprodajnih lanaca hrane u Njemačkoj i Evropi. Lidl trenutno ima preko 12.200 filijala i više od 220 logističkih centara u 31 zemlji. Lidl zapošljava oko 376.000 ljudi širom svijeta. Dinamika u svakodnevnom sprovođenju, rezultirajuća snaga i poštenje u međusobnom ophođenju, karakterizira rad u Lidlu širom svijeta. Lidl Bosna i Hercegovina trenutno zapošljava 112 uposlenika i kontinuirano zapošljava nove kvalifikovane profile iz različitih oblasti i za različite poslove. Lidl u svojim svakodnevnim aktivnostima preuzima odgovornost za ljude, društvo i životnu sredinu. U Lidlu održivost znači ispunjavanje obećanja kvaliteta svakog dana.

ASA Finance emituje obveznice u vrijednosti od 30 miliona KM

Bloomberg Adria ASA Finance, članica ASA Grupe, emitirat će obveznice u vrijednosti od 30 miliona KM. Prikupljena sredstva od emitovanih obveznica bit će usmjerena na ulaganja u projekte iz oblasti zdravstvenog sektora, energije, industrijskih nekretnina i nearshoringa. Ukupno će biti emitovano 30.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM, s rokom dospijeća od pet godina. Godišnja kamata iznosi pet posto, a isplaćivat će se kvartalno. Početak upisa obveznica je 1. juni i trajat će mjesec dana. – Upravo emisijom obveznica napravili smo iskorak u našem poslovanju, nudeći nove modele ulaganja i razvoja projekata  iz oblasti zdravstvenog sektora i obnovljive energije, što smatramo ključnim za dugoročni uspjeh i pozitivan uticaj na društvo i okoliš, kazali su za Bloomberg Adriju iz ASA Financea. Ističu da kao dio globalne kompanije prisutne širom svijeta prepoznaju i primjenjuju održive trendove poslovanja kreirajući povoljan ambijent za nove investicije u BiH ASA Finance je nosilac poslovanja razvoja finansijske divizije Grupacije. Posjeduje udjele u bankama, osiguravajućim društvima, fondovima i drugim ulaganjima u BiH, širom Evrope i svijeta. ASA Grupacija jedna je od vodećih kompanija u BiH i lider u oblasti finansija i zdravstva s 20 kompanija članica iz različitih industrija, koje zajedno zapošljavaju 2.144 zaposlenika. ‘- Od osnivanja do danas, sva ostvarena dobit reinvestirana je u daljnji rast i unapređenje poslovanja i zahvaljujući tome, ASA Grupacija je danas pokretačka snaga bh. društva, dodaju.

Evropski berzanski indeksi: Pšenica skuplja, zlato jeftinije

Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, nafta Brent se prodaje za oko 82 dolara po barelu, dok je istovremeno zabilježen značajan rast cijena pšenice. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.00 sati pao na 18.671,45 poena, londonski FTSE 100 na 8.365,25 poena, francuski CAC 40 na 8.124,15 poena, dok je moskovski MOEX porastao na na 3.439,82 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 39.872,99 poena, indeks S&P 500 na 5.321,41 poen, a vrijednost indeksa Nasdaq na 16.832,62 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 77,852 dolara, a cijena nafte Brent na 82,080 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 32,825 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.416,55 dolara za uncu, a cijena pšenice porasla na 7,1355 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08611, što je otprilike isto kao u utorak.

Prvi dan Sarajevo Bussines Foruma: Predstavljene perspektive članstva BiH u EU i ključne vladine strategije

N. D. Završen je prvi dan Sarajevo Business Foruma kojeg su obilježili zanimljivi paneli, inspirativni govori i plodne diskusije, čime se dodatno najavilo da će i naredni dan biti još bogatiji događanjima. Uz značajno prisustvo domaćih i inostranih poslovnih učesnika, političkih zvaničnika i medijskih predstavnika, ovaj dinamičan događaj obilježen je brojnim poslovnim susretima i panelima koji su nudili izvanredne ideje i prikaze perspektive prosperiteta i daljeg ekonomskog napretka naše zemlje. Prvi dan Sarajevo Business Foruma, upriličen je uvodnim svečanim govorom dobrodošlice, glavnog organizatora – predsjednika Uprave BBI Banke Aleka Bakalovića koji je istakao važnost Foruma kao platforme za povezivanje investitora i poduzetnika, naglašavajući potencijal Bosne i Hercegovine i istakao ključne teme ovogodišnjeg Foruma, koje su od najvišeg državnog, poslovnog i javnog interesa. – Sarajevo Business Forum je vodeći društveno odgovorni projekt BBI Banke koji predstavlja stalnu posvećenost razvoju naše zemlje, a svakako i najutjecajniji doprinos zajednici u kojoj poslujemo. Posvećeni smo poticanju pozitivnog ekonomskog i društvenog utjecaja, a ovaj Forum pokazuje našu predanost tom cilju, kazao je Bakalović. Prisutnim se, potom, obratio i predsjednik Uprave Grupe Dubai Islamic Bank dr. Adnan Chilwan, koji je u svom govoru naglasio snažan i značajan uticaj islamskog bankarstva i spremnost za značajnu transformaciju u nadolazećim godinama, potaknutim tehnološkim napretkom. – Kao jedna od najvećih islamskih banaka na svijetu, postigli smo visok nivo izvrsnosti oslanjajući se na poštenje, transparentnost i odgovornost. Tehnologija je naš najveći saveznik, a ESG standardi nam omogućavaju kreiranje dubljih i kvalitetnijih veza s klijentima. Naša misija je biti pozitivni, stvarajući prosperitetan svijet koji se mjeri u dobrobiti naše planete i naše zajednice. Nova era u finansiranju je tu, rekao je. Uvodnim govorom, premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, istakao je važnost ovakvih poslovnih događaja za našu državu. – Suočavamo se sa raznovrsnim promjenama i izazovima, uključujući klimatske promjene, razvoj inovativnih tehnologija i globalne geopolitičke promjene. Vlada FBiH je potpuno opredijeljena za ubrzane euroatlanske integracije Bosne i Hercegovine te ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije kao ključne pokretače napretka. Budimo vizionari i agenti promjene kako bismo zajedno oblikovali bolji svijet za buduće generacije, kazao je Nikšićč. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je rekao da se Sarajevo Business Forum setablirao u regionalnoj i globalnoj poslovnoj zajednici kao najvažniji poslovni i investicijski forum u jugoistočnoj Europi. – Sarajevo i Bosna i Hercegovina prepoznati su kao ključne tačke Balkana i atraktivne destinacije za ulaganja. Naša predanost je osigurati da vaša investicija bude sigurna i uspješna, prilagođavanjem zakona modernim poslovnim praksama i unapređenjem poslovnog okruženja. Sarajevo nudi izvanredan strateški položaj, prirodne resurse i kvalificiranu radnu snagu, pozivamo vas da istražite prednosti ulaganja u našu zemlju i postanete dio naše poslovne zajednice, poručio je Konačković. Prisutnima se obratio i Mehmet Fatih Kacir, ministar industrije i tehnologije Republike Turske. – Turska će uvijek podržavati ekonomski razvoj BiH i zemalja regije, posebno u skladu sa Zelenom agendom. Nadam se da će nas ovaj Forum potaći na nove saradnje koje će donijeti prosperitet za sve, naglasio je. U sklopu prvog panela, kojeg je vodio politički konsultant Edin Hadžihafizbegović, govorilo se o aspektu oblikovanja regionalne politike prisustva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, te izazovima i mogućnostima procesa kandidatskog pristupanja. Bivši predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor istakao je da zemlje Zapadnog Balkana trebaju sarađivati, biti partneri i prijatelji kako bi pokazale da su spremne za proširenje EU, a ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković je naglasio važnost političke stabilnosti u BiH. Šef EU Delegacije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler je kazao da je otvaranje pregovora za pristupanje EU jasan signal biznisima i investitorima da je BiH na putu da postane članica najsofisticiranije unije na svijetu. Drugi panel – Investicioni i biznis uspjesi Drugim panelom “Investicioni i biznis uspjesi”, kojeg je moderirala Nina Pobrić iz FIPA, uz aktivno učešće ministra privrede Kantona Sarajevo, Zlatka Mijatovića, Rijada Kovača iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Tamira Mostarca iz EBRD-a, Zorana Puljića, direktora Tech 4 Impact Fund, kao i Yousef Hassan Khalawi-a, generalnog sekretara, Islamic Chamber of Commerce and Development (ICCD), prisutni su dobili uvide u ključne vladine strategije, programe i inicijative za promicanju boljih ekonomskih izgleda. Drugi dan konferencije koji će se održati u četvrtak, 23.05.2024. godine, će donijeti još mnogo zanimljivih događanja, predavanja i panela s drugim izvrsnim govornicima iz svijeta biznisa i politike. Ovom prilikom, prisutnim novinarima će se u 12:00 sati obratiti i direktorica misije USAID-a u BiH Courtney Chubb. Sarajevo Business Forum, prestižna investicijsko-poslovna konferencija, nudi svim posjetiteljima priliku za umrežavanje i investiranje, a koju pod pokroviteljstvom Predsjedništva Bosne Hercegovine organizira Bosna Bank International u saradnji sa BBI dioničarem- Dubai Islamic Bank, strateškim partnerom – Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo.

Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavljaju rast

Bloomberg Adria Cijene nekretnina u prvom kvartalu 2024. godine u Bosni i Hercegovini nastavile su rasti. U istom periodu blago je porastao broj završenih stanova, kao i proizvođačke cijene u građevinarstvu. Prosječna cijena prоdаtih nоvih stаnоvа po kvadratu u prvom kvartalu 2024. godine iznosi 2.775 KM. U poređenju s prvim kvartalom prošle godine, prosječna cijena je veća za 17,2 posto, a u odnosu na cijelu 2023. za sedam posto. U prvom kvartalu, a u poređenju s istim periodom 2023. broj prodatih novih stanova veći je za 2,6 posto, a u odnosu na cijelu 2023. taj broj je manji za 30,2 posto. U istom periodu, u BiH je završeno ukupno 635 stanova što je međugodišinji rast od 2,3 posto. S druge strane, za 15,6 posto porastao je i broj nezavršenih stanova.   Ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu u prvom kvartalu 2024. u poređenju sa četvrtim kvartalom 2023. bilježi rast za 2,5 posto. Najveći  rast cijena zabilježen je kod arhitektonskih i građevinskih radova.   Elvisa Pilav iz agencije Metropola Nekretnine rekla je za Bloomberg Adriju ranije da još uvijek ne očekuju pad cijena, ”čak je izvjesno da je pad cijena nekretnina prilično daleko”. – Očekujemo da bi u nekom narednom periodu privremeno moglo doći do stagnacije, ali ne još, nego možda krajem naredne godine i početkom 2025. godine i to pod uslovom da se situacija u vezi s ponudom nekretnina na tržištu popravi, odnosno da se poveća broj nekretnina dostupnih za kupovinu, ističe Pilav. Pojašnjava da se tržište trenutno suočava s nedostatkom stanova i ogromnom potražnjom i sve dok grad Sarajevo ne bude u mogućnosti ponuditi veći broj nekretnina za kupovinu, dok se ne zadovolje potrebe kupaca, možemo očekivati da će cijene nekretnina rasti. Mersiha Husejnović iz agencije MH Nekretnine za Bloomberg Adriju je rekla da u 2024. godini očekuje stabilizaciju tržišta nekretnina, jer će ponuda na tržištu porasti za nekih cca 1.000 stanova u novogradnji. Dodaje da će se, prema saznanjima agencije, trend gradnje nastaviti i ove godine, uz izazove po pitanju radne snage u građevinskoj industriji. – Dakle, što se tiče cijena, ne bi trebalo biti ni većeg rasta ni većeg pada, ali treba imati na umu da na cijenu nekretnina veliki uticaj imaju banke. Pozitivnom ambijentu za investiranje će zasigurno doprinijeti politika vodećih domaćih banaka s domaćim kapitalom, koje promoviraju fiksne kamatne stope s otplatom kredita do 25 godina, što umnogome utiče kako na kupce tako i na investitore, zaključuje Husejnović.

Saudia Group naručila 105 Airbus aviona: Ugovor procijenjen na 19 milijardi dolara

N. D. Saudia Group, koju predstavlja Saudia, nacionalni avioprevoznik Kraljevine Saudijske Arabije, i Flyadeal, niskotarifni avioprevoznik grupe, potpisali su čvrstu narudžbu za dodatnih 105 aviona porodice A320neo. Narudžba se sastoji od 12 aviona A320neo i 93 A321neo. Ovo povećava zaostatak u narudžbi aviona Airbus kompanije Saudia Group na 144 aviona porodice A320neo. Dogovor je najavljen na Future Aviation Forumu u Rijadu. – Saudia ima ambiciozne operativne ciljeve kako bi zadovoljila rastuću potražnju. Povećavamo letove i kapacitet sjedišta na naših postojećih 100+ destinacija na četiri kontinenta, s planovima za dalje širenje. Napredak Saudijska vizija 2030 svake godine privlači sve više posjeta, turista, poduzetnika i hodočasnika. To je motivisalo našu odluku da osiguramo ovaj značajan posao, koji će otvoriti radna mjesta, povećati lokalni sadržaj i doprinijeti nacionalnoj ekonomiji, rekao je Ibrahim Al-Omar, generalni direktor Saudia Group. – Novi dodaci aviona porodice A320neo će igrati vitalnu ulogu u doprinosu ambicioznom planu Saudijske Arabije Vision 2030”. To će omogućiti strategiji Saudia Gruop da unaprijedi zrakoplovne sposobnosti Kraljevine, istovremeno omogućavajući objema aviokompanijama da iskoriste izuzetnu efikasnost porodice A320neo, superiornu ekonomičnost, najviši nivo udobnosti putnika, kao i manju potrošnju goriva i emisije, poručio je Benoît de Saint-Exupery, izvršni potpredsjednik prodaje poslovanja komercijalnih aviona. Saudijska Arabija stvara prilike za globalnu avijaciju bez presedana kroz Saudijsku nacionalnu turističku strategiju, koja cilja više od 150 miliona turista do 2030. Ova narudžba s Airbusom će igrati značajnu ulogu u jačanju ambicija Kraljevine da postane jedna od vodećih svjetskih turističkih destinacija. Inače, kako je navedeno u odvojenom saopštenju Future Aviation Foruma, ugovor je procijenjen na 19 milijardi dolara. Porodica A320 je najpopularniji svjetski avion s jednim prolazom koji je osvojio preko 18.000 narudžbi od preko 300 kupaca na svim tržištima.

Banka za međunarodna poravnanja: Smanjuje se dolarsko kreditiranje u svijetu, raste u eurima i jenima

Marx.ba Statistički izvještaj Banke za međunarodna poravnanja (Bank of International Settlements – BIS) za posljednji kvartal 2023., kao i godinu u cjelini, pokušava sagledati protok gotovine kroz međubankarske sisteme u cijelom svijetu. U tromjesečju zaključno sa decembrom 2023. prekogranična državna potraživanja pala su za 377 milijardi dolara, ali je autorizovana suma na globalnom nivou dosegla iznos od 39 biliona američkih dolara. Najznačajniji pokazatelj na kraju prošle godine je da je porasla ukupna kreditna masa (za 319 milijardi kvartalno), i to zahvaljujući, prije svega, pojačanom pozajmljivanju nebankarskom sektoru. Nedolarski zajmovi zemljama u razvoju porasli su za dodatnih 30 milijardi dolara, ponajviše zahvaljujući kreditima denominovanim u juanima, saopštila je BIS. Kada je riječ o dolarskim ino-kreditima, njihov konačni iznos pao je za 31 milijardu dolara, na ukupan zbir od 13 biliona dolara (5,1 bilion dolara zajmoprimcima u zemljama u razvoju). Globalni indikatori likvidnosti BIS prate ukupne kredite zajmoprimcima izvan bankarskog sektora, i pokrivaju zajmove uzete od banaka, ali i finansiranje sa globalnog tržišta obveznica i njihovih derivata, s tim da je poseban fokus u sistemu procjene Banke za međunarodna poravnanja na kreditima izdatim u tri vodeće rezervne valute na svijetu (američki dolar, euro i japanski jen). Ukupni iznos kredita u američkim dolarima smanjen je u četvrtom kvartalu 2023. dok su krediti denominovani u eurima i jenima porasli. Zanimljivo je u statistici BIS uočiti raspored dolarskih kredita isplaćenih izvan SAD nebankarskom sektoru u 2023. godini. Njihov udio u evropskim zemljama u razvoju je pao i generalno ima blagi silazni trend u poslednje dve godine. Najveći pad dolarskih kredita zabilježen je u azijsko-pacifičkom regionu, ali treba uzeti u obzir da je njihova vrijednost tamo najveća od svih posmatranih teritorija. Bliski Istok, Afrika i Latinska Amerika bilježe stagnaciju, ali jasno se uočava prelomni trenutak u decembru 2021. godine, kada je rast ino-kreditiranja u dolarima zastao. Nasuprot tome, krediti denominovani u eurima nebankarskom sektoru izvan eurozone porasli su za 31 milijardu eura, na nivo od oko 4,1 bilion eura ili četiri posto više nego godinu dana ranije. Poslije pauze u prethodnom kvartalu, ponovo su porasli i ukupni ino-krediti denominovani u jenima, i to čak 16 posto međugodišnje, na nivo od oko 380 milijardi eura.

Cijena zlata probila psihološku granicu od 2.400 dolara po unci

Marx.ba Cijena zlata porasla je na novu rekordno visoki, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u historiji premašivši psihološku granicu od 2.400 dolara po unci. Rast cijena zlata u zadnjih je pet godina ukupno veći za 80 posto i uvelike je uvjetovan nestabilnom situacijom u svjetskoj ekonomiji. Izbijanje rata na Bliskom istoku prošle jeseni, u kombinaciji s tekućim rusko-ukrajinskim ratom, potaknulo je potražnju za zlatom dok su se ulagači usmjeravali prema tradicionalnoj imovini koja teži kvaliteti, piše Tportal. Također, sankcije protiv Rusije i prijetnja daljnjim trgovinskim barijerama potaknule su mnoge centralne banke da povećaju izdvajanja zlata u svom portfelju u pokušaju diverzificiranja svoje izloženosti u odnosu na valutu bilo koje zemlje. Ovaj trend posebno je izražen u Kini. Prosječni godišnji rast cijene zlata u eurima u posljednjih je 20 godina veći za osam posto, a od početka ove godine cijena je narasla za više od 17 posto. Iako trenutno nismo u razdoblju finansijske krize, velika potražnja od strane centralnih banaka i individualnih investitora (ponajviše iz Kine) podigla je cijenu zlata na najviše nivoa u historiji.

Analiza: Blagi rast plata i optimizma za bh. ekonomiju

Bloomberg Adria U martu 2024. godine, prosječna mjesečna bruto plata u Bosni i Hercegovini pokazala je rast u odnosu na prethodni mjesec, što je pozitivan pokazatelj za ekonomiju zemlje. Ovo poboljšanje signalizira kontinuirani napredak u podizanju životnog standarda zaposlenih. Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju nastavak ovog trenda. Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenome u BiH tokom marta, dosegnula je iznos od 2,090 KM. Ovaj podatak označava nominalni rast od 1,1 posto u poređenju s prethodnim mjesecom, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 posto, što predstavlja poboljšanje u odnosu na februar 2024. godine. Kada se uporedi sa istim periodom prethodne godine, prosječna mjesečna bruto plata nominalno je viša za čak 7,6 posto. No, još značajniji podatak je realni indeks koji je za isti period iznosio 5,5 posto, što ukazuje na stabilan rast i poboljšanje životnog standarda zaposlenih u zemlji. Što se tiče neto primanja, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u martu 2024. godine bila je 1,353 KM. Opet, primjećuje se nominalni rast od 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, uz realno povećanje od 0,8 posto u odnosu na februar 2024. godine. U odnosu na isti period prošle godine, neto plata nominalno je viša za 7,4 posto, dok je realni indeks rasta iznosio 5,3 posto. Podaci pokazuju kako je najviša plata u sektoru Informacije i komunikacije, dok je najniža u uslužnom sektoru. Kada je u pitanju broj zaposlenih, u martu je ova brojka iznosila 853.002, a od toga je zaposleno 387.022 žena. U odnosu na februar prethodne godine broj zaposlenih osoba se nije mijenjao, dok se broj zaposlenih žena povećao za 0,1 posto.  Kako kaže Mihael Blažeković, analitičar Bloomberg Adrije za makroekonomiju i tržišta kapitala, iako rast zaposlenih ne daje dojam velikog rasta potražnje za radnicima, vidimo da radnika manjka. Naime, kako kaže, rast plaća najbolji je pokazatelj potražnje za radom, ali i povećanje kvote za uvoz stranih radnika. Ukupna godišnja kvota dozvoljenog uvoza stranih radnika za 2024. narasla je 50 posto u odnosu na 2023. godinu. – Iako izvoz pada u prva četiri mjeseca ove godine, vidimo lagani signal oporavka izvoza koji je u aprilu narastao za 4,9 posto što ide u prilog nastavku rasta potražnje za radnicima. S druge strane, uslijed solidnog potrošačkog sentimenta pogonjenog rastom plaća, vidimo rast uvoza od prvog do četvrtog mjeseca ove godine za 5,6 posto s obzirom na visoku uvoznu ovisnost BiH ekonomije, pojašnjava. Blažeković dalje navodi kako naš analitički tim u nastavku godine očekuje nastavak niskih stopa rasta zaposlenosti uz pojačani pritisak radnika na daljnji rast plaća koje će rasti po višim jednoznamenkastim brojkama s obzirom na manjak bazena radne snage, koji se nakon Slovenije i Hrvatske počeo prelijevati i na BiH, ali trenutno u manjoj mjeri. U prvom kvartalu 2024. godine, prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom iznosila je 2,070 KM, što predstavlja porast u odnosu na 1,999 KM koliko je iznosila u četvrtom kvartalu 2023. godine. Ostvaren je nominalni rast od 3,6 posto u poređenju sa prethodnim kvartalom. Što se tiče neto primanja, prosječna mjesečna isplaćena neto plata iznosila je 1,353 KM. Ovaj podatak označava nominalni rast od 1,1 posto u odnosu na februar 2024. godine, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 posto. Početak 2024. donio je i rast minimalnih plata u oba entiteta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu za 2024. godinu na 619 KM s prošlogodišnjih 596 KM. Minimalna plata je tako u 2024. veća za 3,85 posto ili u nominalnom iznosu za 23 KM u odnosu na 2023. godinu, kada je minimalna plata povećana za 9,85 posto.   Uredbom je odlučeno i da poslodavci u FBiH imaju pravo da radnicima do 30. juna 2024. godine isplate dvije prosječne plate bez plaćanja poreza. Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije, ranije je kazala kako postoji dodatni prostor za poboljšanje na tržištu rada u BiH. – I dalje postoji veliki kontingent nezaposlenih koji će se angažovati s daljnjim rastom ekonomije koji očekujemo u narednim godinama, rekla je.