Zlato i pšenica poskupjeli, nafta manje od 84 dolara po barelu
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas neujednačeni, zlato i pšenica su poskupjeli, dok se nafta Brent prodavala za manje od 84 dolara po barelu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 18.713,45 poena, francuski CAC 40 na 8.207,07 poena, dok je londonski FTSE 100 porastao na 8.420,65 poena, a moskovski MOEX na 3.458,63 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 39.431,51 poen, indeks S&P 500 na 5.221,42 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq je porasla na 16.388,24 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 79,092 dolara, a cijena nafte Brent na 83,349 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 29,578 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.339,54 dolara za uncu, a cijena pšenice na 6,9109 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,07871, što je otprilike isto kao u ponedeljak
Otkrijte savršen spoj luksuza i udobnosti u Trebević Residence Premium – objektu u izgradnji
Marx.ba Otkrijte savršen spoj luksuza i udobnosti u Trebević Residence Premium – objektu u izgradnji. ✅ Naša druga apartmanska zgrada na lokaciji Brus, Trebević. 📍 Opština Istočni Stari Grad. 🏢 1150 metara nadmorska visina, a na 15 minuta vožnje od centra grada te 20 minuta od Jahorine. 🌥 Prostorno uređenje: ✅Ulazni hodnik ✅Dnevni boravak ✅Kupatilo ✅Spavaća soba ✅Balkon s izlazom iz obje prostorije ✅Kuhinja i trpezarija Dodatne karakteristike: ✅Električno grijanje na daljinsko upravljanje ✅Smart ready apartmani ✅Vanjska PVC stolarija ✅Unutarnja drvena stolarija ✅Parket na podovima ✅Kvalitetna blindo vrata Zajednički prostori: ✅Uređeni zajednički prostori ✅Lift u zgradi ✅Zgrada ima 6 spratova, parking mjesta u suterenu koja su na prodaju, vanjska parking mjesta a na prizemlju poslovne prostore. ✅Apartman se nalazi u lameli 1 na prvom spratu. ✅Predvidjeni rok izgradnje 18 mjeseci. ✅Moguće je plaćanje u ratama prema fazama izgradnje! Ovaj stan nudi ne samo vrhunski dizajn i modernu opremu već i priliku za pametnu investiciju u rastućem luksuznom naselju na Trebeviću. Ne propustite priliku postati vlasnik ovog ekskluzivnog doma na planini! 😃 ➡️LINK na oglas: https://www.stanpromet.ba/apartman/prodaja-apartman-dvosoban-balkon-trebevic-u-izgradnji Za sve informacije pozovite nas ! Direktni kontakt broj: 📞+387 62 851 851
Berzanski indeksi: Investitori čekaju podatke o inflaciji u SAD
Marx.ba Berzanski indeksi u SAD bili su različito usmjereni u ponedeljak, pri čemu je S&P 500 ostao malo ispod svog rekordnog maksimuma iz marta dok su investitori čekali ključna očitavanja inflacije i izvještaje o zaradama koji se očekuju ove sedmice, dok je anketa pokazala da su potrošači zabrinuti zbog inflacije. Anketa Feda u Njujorku, objavljena u ponedeljak, pokazala je da Amerikanci očekuju inflaciju od 3,3 posto. Izvještaj Univerziteta u Mičigenu pokazao je da je potrošačko raspoloženje u SAD palo na šestomesečni minimum u maju jer su domaćinstva zabrinuta zbog troškova života, prenosi Reuters. Tehnološki Nasdaq indeks napredovao je dok je S&P 500 klizio naniže. Oba su završila tri sedmice rasta, podstaknuta snažnim izvještajima o zaradama i znacima usporavanja tržišta rada koji su podstakli opklade o jednom ili dva smanjenja kamatnih stopa Federalne rezerve ove godine. Investitori su s oprezom čekali podatke o indeksu proizvođačkih cijena, potrošačkoj inflaciji, podacima o maloprodaji, sedmičnim zahtjevima za nadoknadu za nezaposlene i izvještajima o zaradama velikih trgovaca, uključujući Home Depot i Walmart, koji se očekuju ove sedmice. Očekuje se da su osnovne potrošačke cijene u SAD porasle za 0,3 procenta na mjesečnom nivou u aprilu i za 3,6 posto na godišnjem nivou, prema prognozama ekonomista u anketi agencije Reuters.
Važnost primjene ESG standarda u mikrokreditiranju
Bloomberg Adria Načela ESG-a, odnosno standardi poslovanja povezani sa životnom sredinom, društvom i upravljanjem u mikrokreditnom sektoru u Bosni i Hercegovini igraju ključnu ulogu u promovisanju održivog razvoja i rješavanju društvenih izazova. Sam pojam ESG predstavlja okolišne (Environmental), društvene (Social) i upravljačke (Governance) kriterijume u stvaranju održivog i društveno odgovornog poslovanja. Iako ESG pristup problemu održivosti uzima sve više maha, još uvijek se razvija i taksonomija i regulativa, no svejedno – u finansijskim, poslovnim i korporativnim krugovima postaje glavni indikator dugoročne održivosti, poručuju iz mikrokreditnih organizacija (MKO). Integrisanjem ESG kriterijuma u MKO, finansijske institucije mogu podsticati odgovornost prema okolini, društvenu uključenost i podržavati dobre prakse upravljanja. Ovo ne samo da je u skladu s globalnim ciljevima održivosti, već ima i potencijal za podsticanje ekonomskog rasta i ublažavanje siromaštva u BiH. – Budući da mikrokrediti i dalje igraju vitalnu ulogu u pružanju finansijskih usluga zajednicama, prihvaćanje ESG načela može povećati njihov učinak i doprinijeti izgradnji otpornijeg i pravednijeg društva, kaže Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija AMFI. Dodaje da je jednostavna istina da će svijet u budućnosti dobivati i koristiti energiju, resurse i hranu na drugačiji način. – Poslovni i finansijski sektor će se morati prilagoditi i moraće biti vrlo transparentni u tom procesu, poručuje Zukić, koja je o ESG u mikrokreditnom sektoru BiH govorila na nedavnoj konferenciji DDays, održanoj u Banjaluci. ESG Strategija za mikrokreditni sektor u BiH usvojena je u decembru 2023. godine i predstavlja temeljni dokument za daljnje razvijanje i usavršavanje mikrokreditnog sektora u BiH s aspekta održivosti i efikasnog prilagođavanja novim tržišnim zahtjevima, kao i potrebama klijenata MKO. Identifikovani ESG ciljevi u sklopu Strategije su prilagođeni različitim nivoima razvijenosti MKO. Ključne aktivnosti su definisane u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu. Aktivnosti se fokusiraju na uspostavljanje održivog poslovnog modela s naglaskom na važnost upravljanja društvenim učinkom, adresiranje okolišnih uticaja, kreiranje “zelenih” proizvoda i druge aktivnosti. Strategija je prepoznata kao polazna osnova za održivu transformaciju mikrofinansijskog sektora i za ispunjavanje novih zahtjeva i pružanja podrške klijentima, kao i povećanja saradnje s internacionalnim institucijama. Uloga Udruženja AMFI sa strateškog aspekta je davanje sveopštih smjernica u razvoju ESG za mikrokreditni sektor. Uspostavljen je ESG komitet, a Udruženje će prikupljati i analizirati ESG KPI prikupljene od mikrokreditnih organizacija. Cilj je ESG indikatore prikupiti putem “dashboard platforme” – digitalnim putem. Na kraju, ESG izvještaj Udruženja AMFI će biti dostupan stakeholderima na kvartalnom nivou.
Ulaganjem u LEGO kocke možete imati bolji prinos nego na zlatu
Marx.ba Znate li da ulaganje u LEGO kocke može imati bolji prinos od ulaganja u obveznice, dionice i zlato? Evo i zašto! Ulaganje u LEGO kocke postaje sve popularniji oblik investicije, privlačeći pažnju kolekcionara, investitora i ljubitelja igračaka širom svijeta. Dok se tradicionalne investicijske mogućnosti često povezuju s dionicama, nekretninama ili plemenitim metalima, ulaganje u LEGO setove pruža jedinstvenu priliku za diverzifikaciju portfelja i mogućnost privlačenja solidnih povrata, piše Moj novac. Ulaganje u LEGO kocke može biti isplativo iz nekoliko razloga. Prvo, LEGO setovi često imaju ograničena izdanja i izlaze iz proizvodnje nakon određenog vremena, što može dovesti do njihovog porasta vrijednosti na sekundarnom tržištu. Drugo, popularnost LEGO kocki ostaje visoka unatoč godinama, što čini ove setove poželjnim kolekcionarskim predmetima. Treće, LEGO kocke imaju globalnu prisutnost i široku bazu obožavatelja širom svijeta, što dodatno podržava potražnju za rijetkim ili kolekcionarskim setovima. Provedeno je istraživanje cijena 2322 LEGO kompleta izdanih od 1987. do 2015. godine. Provedeno istraživanje obuhvaćalo je prodaju neotvorenih setova na primarnom tržištu, kao i na aukcijama. Cijene polovnih kompleta počinju rasti dvije ili tri godine nakon povlačenja seta, a raspon cijena može ići od -50 posto do impresivnih +1000 posto. Povrat ulaganja u LEGO kocke može varirati ovisno o različitim faktorima kao što su rijetkost seta, popularnost teme, stanje seta (kompletnost, kutija, originalne naljepnice) te promjene u potražnji na tržištu. Setovi koji su povezani s popularnim franšizama poput Star Wars, Harry Potter ili Marvel često imaju veću potražnju i mogu generirati veće povrate. Istraživanja koja su provedena o isplativosti ulaganja u LEGO kocke pokazuju da su neki setovi zabilježili značajne povrate tokom vremena, čak i premašujući rast cijena dionica ili nekih tradicionalnih investicijskih instrumenata. Međutim, važno je napomenuti da ulaganje u LEGO kocke nosi određene rizike, uključujući potrebu za skladištenjem setova, promjenjivu prirodu tržišta igračaka, potencijalne troškove povezane s održavanjem i čuvanjem setova te činjenicu da najveći povrat ostvaruju neotvorena pakiranja. Na aukcijskim platformama poput eBay-a ili BrickLink-a, cijene rijetkih LEGO setova često znatno premašuju njihovu maloprodajnu cijenu. Primjerice, limitirana izdanja, ekskluzivni setovi ili setovi s potpisom autora mogu se prodavati za nekoliko puta veće cijene od njihove prvotne vrijednosti. Postoje indeksi koji prate vrijednost LEGO setova kao investicije. Primjerice, “BrickPicker Index” analizira cijene i povrate za širok raspon LEGO setova, pružajući investitorima uvid u potencijalne povrate na različitim tržištima. Mnogi entuzijasti i kolekcionari redovno prate tržište LEGO setova, analizirajući trendove u potražnji, cijenama i rijetkosti. Ove analize pružaju korisne informacije o potencijalnim investicijskim prilikama i predviđanjima o budućim rastućim vrijednostima. Najbolja prilika za ulaganje u LEGO kocke je po izlasku određenog izdanja iz prodaje, posebno ukoliko je riječ o posebnoj franšizi kao što su već spomenuti filmovi. Najmanje 12 mjeseci nakon izlaska iz asortimana potrebno je za povrat ulaganja, a može predstavljati zanimljivu alternativu tradicionalnim investicijama. Međutim, kao i svaka investicija, važno je provesti detaljna istraživanja, razumjeti tržište igračaka i biti svjestan potencijalnih rizika prije donošenja odluke o ulaganju. Kolekcioniranje LEGO setova može biti ne samo finansijski isplativo iskustvo, već i izvor zadovoljstva za ljubitelje ove ikonične igračke.
Šta je zlatna viza: Gdje se može dobiti i koliko je novca potrebno
Bloomberg Adria Nikada nije bilo tako teško ili opasno pokušati doći do druge zemlje ako vas njena vlada ne želi tamo. Rekordan broj migranata umro je u potrazi za novim životom 2023. godine, kada su vlade potrošile neviđene iznose za provedbu granične kontrole. Ali za one s dovoljno velikim bankovnim računom, boravak u drugoj zemlji može se dobiti za gotovinu. Nekoliko zemalja nudi ove “zlatne vize”, a neke čak dodjeljuju puno državljanstvo strancima putem “zlatnih pasoša”. Cijena varira, s tim da su neke vize dostupne samo bogatim podnositeljima zahtjeva, dok su druge dostupne po pristupačnijim cijenama. Praksa je sve više pod lupom. Agencije za provođenje zakona zabrinute su da programi zlatne vize olakšavaju kriminalne aktivnosti i da su prožeti korupcijom. Kritičari kažu da učvršćuju nejednakost dajući prilike bogatima koje su drugima uskraćene. Mnogi ljudi vide državljanstvo i prebivalište kao temeljna prava koja se nikada ne bi smjela prodati onome ko ponudi najviše. Kao rezultat toga, nekoliko vlada namjerava ukinuti svoje programe zlatnih viza ili ograničiti ko se može prijaviti za njih. 1. Šta je zlatna viza? Često poznata kao “program boravka putem ulaganja”, zlatna viza omogućuje pojedincima da dobiju privremeni ili stalni boravak u određenoj zemlji, kako bi tamo mogli živjeti i raditi. Ulaganja mogu uključivati kupovinu kuće, osnivanje kompanije ili davanje donacije. U nekim slučajevima, od kupca se čak ne zahtijeva da stalno boravi u zemlji, što vize čini korisnim planom B za ljude koji žele mogućnost putovanja na ta mjesta, ali nemaju namjeru tamo se preseliti za stalno. 2. Jesu li zlatne vize novost i zašto su popularne? Neki od programa postoje decenijama kao koristan način da vlade prikupe sredstva i potaknu strana ulaganja. Kanada je 1980-ih pokrenula svoj savezni program za ulagače useljenike, a SAD ima program viza EB-5, koji utire put stranim ulagačima da dobiju zelenu kartu. S druge strane Atlantika zlatne su vize postale popularne tokom evropske dužničke krize, kada je nekolicina zemalja počela prodavati boravišne dozvole kako bi pokušale privući strani novac i zatvoriti budžetske deficite. Među tim zemljama su Portugal, Irska, Grčka i Mađarska, nakon što su primile pomoć od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Danas su varijacije ovih “plati-da-igraš” viza programa usvojene širom Evrope i u zemljama širom svijeta. Obično traju dok kritična masa glasnih protivnika ne zaključi da negativne strane (napuhane cijene nekretnina, odsutni vlasnici i optužbe za korupciju) nadmašuju prednosti, pa političari odustaju od njih. 3. Kako funkcioniraju zlatne vize? Portugal je, na primjer, počeo nuditi zlatne vize 2012. državljanima zemalja izvan EU koji su spremni potrošiti najmanje 500.000 eura na nekretninu, uložiti u fond ili pokrenuti kompaniju i otvoriti radna mjesta. Kasnije je uvjet za ulaganje u nekretninu smanjen na 350.000 eura. Godine 2013. Grčka, Španija i Mađarska započele su vlastite programe zlatnih viza, nudeći boravišne dozvole u zamjenu za ulaganja u nekretnine. Ti su programi također dali pravo na slobodno putovanje kroz mnoge zemlje EU. Većina dopušta podnositeljima zahtjeva da traže državljanstvo EU u roku od nekoliko godina. Mađarska, koja je zatvorila svoj program zlatne vize 2017. zbog optužbi za korupciju, ponovo će pokrenuti novu verziju ove godine, omogućujući onima koji stave najmanje 250.000 eura u lokalne fondove za nekretnine ili 500.000 eura u mađarske nekretnine pravo na prijavu za 10-godišnje, obnovljivo prebivalište. 4. Ko se protivi zlatnim vizama i šta poduzimaju po tom pitanju? Evropska komisija godinama je upozoravala da programi zlatnih viza izlažu blok pranju novca i sigurnosnim rizicima. Rat u Ukrajini pojačao je tu zabrinutost. Suočene sa sve većim pritiskom da se pozabave problemom stambene krize, evropske vlade počele su postepeno ukidati zlatne vize, čak i ako one čine samo djelić poslova s nekretninama na cjelokupnom tržištu. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska, Grčka i Malta ukinule su ili pooštrile pravila u vezi sa svojim zlatnim vizama ili ekvivalentnim politikama. Španija je u aprilu saopćila da će također prekinuti svoj program jer pokušava povećati količinu pristupačnih stanova dostupnih lokalnom stanovništvu. Susjedni Portugal izmijenio je svoj program — jedan od najpopularnijih u Evropi — uklonivši ulaganja u nekretnine kao osnovu za zahtjeve za zlatnu vizu. Oko 90 posto novca prikupljenog portugalskim programom zlatne vize otišlo je u nekretnine. Program je privukao milijarde eura na tržište nekretnina i bio je toliko popularan među kineskim ulagačima da su jumbo na lisabonskom aerodromu koji su reklamirali luksuzne nekretnine bili ispisani na kineskom. Nedavno je portugalski program zlatne vize postao sve popularniji među američkim ulagačima. Izvan Evrope, Australija je u januaru pauzirala prijave za pojedince koji ulažu više od pet miliona australskih dolara u zemlju – dio šire reforme imigracijske politike osmišljene da privuče kvalificiranije migrante. 5. Koliko je sada teško dobiti zlatnu vizu? Dok u Portugalu više nije moguće dobiti zlatnu vizu kupovinom stambene nekretnine, neke opcije su i dalje dostupne: ulaganje u kvalificirani investicijski fond u vrijednosti od najmanje 500.000 eura, naučno-istraživačke aktivnosti ili ulaganje u temeljni kapital kompanije koja otvara pet radnih mjesta ili održava 10 radnih mjesta. Grčka je u martu objavila planove za povećanje minimalnog iznosa koji strani kupci nekretnina moraju platiti za dobivanje zlatne vize na 400.000 eura, a ostaje opcija za one koji mogu ispuniti viši prag. Trošak dobivanja državljanstva po ulaganju također raste na Karibima, gdje takvi programi čine više od polovice nacionalnog prihoda nekih malih otočnih država. Neki karipski pasoši dopuštaju putovanje bez viza u Ujedinjeno Kraljevstvo i EU kao dio bilateralnih sporazuma, a evropski regulatori izrazili su zabrinutost da ti programi mogu poslužiti kao ulaz za kriminalce. Stoga evropske vlade vrše pritisak na karipske nacije da ih ograniče. Dominika, Grenada, St. Kitts i Nevis te Antigva i Barbuda pristale su naplaćivati najmanje 200.000 dolara za svoje pasoše počevši od 30. juna, dvostruko više od trenutne stope u nekim slučajevima. Sveta Lucija nije potpisala ugovor i nastavlja prodavati svoje pasoše za 100.000 dolara.
Bakar ulazi u “superciklus”: Potražnja sve veća
Marx.ba Brojni stručnjaci za sirovine smatraju da trgovini bakrom predstoji „superciklus“. Jer, za prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju potrebna je prije svega jedna sirovina – bakar. Dugo je cijena bakra na svjetskim tržištima samo neznatno oscilirala i za investitore nije igrala nikakvu veliku ulogu. Ali, izgleda da se to upravo mijenja. Od aprila se cijena crvenog metala uporno približava granici od 10.000 dolara za tonu. Do tada je postojala pouzdana korelacija između globalnog ekonomskog rasta i potražnje za bakrom. Ali, sad unatoč slaboj konjunkturi svjetske ekonomije potražnja za bakrom osjetno raste. Cijena bakra je na londonskoj berzi metala London Metal Exchange 1. maja skočila za 1,7 posto na 10.033,50 dolara za tonu. Bakar je time bio ponovo dosegao cijenu iz aprila 2022. – Indeksni fondovi i fondovi koji trguju na burzi guraju novac privatnih investitora na tržište metala, objašnjava Sandeep Daga iz analitičke kompanije Metal Intelligence Centre u izjavi za agenciju Reuters, prenosi Seebiz. Ako se proizvodnju energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan crveni metal. – Bakar je na temelju svojih fizikalnih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski zaokret. Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj historiji, kaže Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Züricha u razgovoru za DW. Michael Widmer je strateg za sirovine u banci Bank of America (BofA). I on je u njemačkim novinama za ekonomska pitanja Handelsblatt kao glavni razlog rasta cijene bakra naveo dekarbonizaciju gospodarstva. – Bakar se koristi u gotovo svim branšama i zato vrijedi kao indikator konjunkture, rekao je. Ali, ne samo da potražnja raste, nego i ponuda stagnira ili čak opada, što cijene dodatno tjera u visine. Stručnjak za sirovine Berlebach se tomu ne čudi: – Zbog nedostatka investicija u nove rudnike u posljednjih deset godina nema dovoljno rudnika bakra, kaže on. Na nedostatak investicija žali se i analitičar Widmer iz BofA. Na temelju podataka koje je prikupila Međunarodna agencija za energiju (IEA), kaže Widmer, “možemo procijeniti kolika će biti godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine. Onda možemo izračunati koliko moramo investirati u nove rudnike: najmanje 127 milijardi dolara godišnje. Ali, prošle godine je to bilo samo 104 milijarde dolara. Od 2012. su se investicije stalno smanjivale.” Ali to nije sve, problem se ne može brzo riješiti, kaže Berlebach: – Čak i ako bi cijena bakra dalje rasla, njegova proizvodnja ne bi mogla biti dovoljno brzo povećana, jer od prvog bušenja do proizvodnje prođe do 15 godina. Zbog pada količine bakra u rudači novi rudnici moraju biti koncipirani i s većim kapacitetom, naglasio je. Ali, novi rudnici nailaze često na otpor, kaže Widmer, jer „vađenje bakra opterećuje okoliš”. A bez bakra, bez obzira odakle on dolazio, se ne može. Michael Widmer iz Ban of America smatra da će visoka cijena bakra trajno ostati. – Naravno da može doći do kratkoročnih korektura, ali dugoročno očekujem rast cijena, kaže Widmer za Handelsblatt. Ni Joachim Berlebach ne računa s padom cijena. – Trenutno Future Markets ukazuju na rastuće cijene. Nestašica kod vlasnika rudnika je na najvišem nivou. Istovremeno troškovi važenja i daljnje obrade bakra su „na rekordno niskom nivou, piše DW. Ali, stižu i ovakve vijesti – Norveška vlada priprema početak vađenja bakra na velikim dubinama mora ispred svoje obale. Već početkom 2023. je mjerodavna ustanova za projekte na morskoj pučini izvijestila da se u norveškim vodama nalaze „velike količine rudnog bogatstva”. Ne samo cinka i kobalta, nego i bakra. Ali, izgleda isključenim da bi to moglo zadovoljiti aktuelnu glad za crvenim zlatom.
Osiguravajuće kuće u BiH bilježe rast, premija bi mogla premašiti milijardu KM
Bloomberg Adria Osiguravajuća društva koja posluju u Bosni i Hercegovini su u prva tri mjeseca ove godine zabilježila rast premije kako za životna tako i za neživotna osiguranja. Bruto zaračunate premije (GWP) u prvom kvartalu ove godine iznosile su 259,4 miliona KM, što je rast od 13,1 posto u poređenju s istim periodom 2023. godine. Premija neživotnog osiguranja porasla je za 15,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je premija u segmentu životnog osiguranja porasla za 2,7 posto, podaci su Agencije za osiguranja BiH. ASA Central osiguranje je zadržalo lidersku poziciju kada je riječ o naplaćenoj premiji, a slijede ga Adriatic osiguranje i Triglav osiguranje. Vrijednost isplaćenih šteta u prvom kvartalu 2024. porasla je za 9,7 posto. Od ukupne vrijednosti isplaćenih šteta 75,2 posto čini isplata za neživotna osiguranja, pri čemu dominiraju štete na ime osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. U protekloj godini tržište osiguranja u BiH doživjelo je jedan blagi, ali itekako značajan iskorak po pitanju razvoja neobaveznih osiguranja. Ognjen Aleksić, iskusni broker za osiguranje, kazao je ranije za Bloomberg Adria TV, da ako se nastave trendovi iz 2023. godine, kada je premija iznosila 984,04 miliona KM, postoji realna mogućnost da će premija premašiti psihološku barijeru od milijardu KM. – Ova pozitivna dinamika već je prepoznata na tržištima u regionu, gdje se očekuje milijarda eura premije osiguranja u Srbiji ove godine, dok su Hrvatska i Slovenija već dostigle slične volumene, kazao je Aleksić.
Microsoft zbog umjetne inteligencije ulaže više od 10 milijardi u zelenu energiju
Marx.ba U 2020. Microsoft je obećao da će postati ugljično neutralan do 2030. kompenziranjem ugljika i smanjenjem vlastitih emisija. također, tehnološki se div obavezao ne samo biti neto pozitivan za klimu već je obećao ukloniti iz okoliša ugljik koji kompanija emitira direktno ili indirektno putem električne potrošnje. Ali zatim je došla umjetna inteligencija gladna energije, i to jako puno energije. Umjetna inteligencija već sad troši monstruozne količine električne energije, mijenjajući jednačinu za tehnološke kompanije koje balansiraju između dvostrukih prioriteta. A to su upravljanje emisijama i ostanak u utrci za AI. Podatkovni centri koji pohranjuju informacije i ugošćuju velike jezične modele na kojima se obučava umjetna inteligencija pohranjeni su s visokonaponskim računarskim čipovima koji zahtijevaju puno energije i puno vode za hlađenje. Neki analitičari predviđaju da bi umjetna inteligencija mogla trošiti čak četvrtinu sve energije u SAD do 2030. Microsoft je recimo, prošlog septembra otkrio da je njegova potrošnja vode porasla za 34 posto. Mreža električne energije kakva trenutno postoji nije sposobna nositi se s tako velikim porastom potražnje, pa tehnološke kompanije preuzimaju stvari u svoje ruke. A to čini i Microsoft koji je neki dan najavio ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s upraviteljem imovine Brookfieldom za opskrbu Microsofta s ogromnih 10,5 gigavata kapaciteta obnovljivih izvora energije između 2026. i 2030. To je daleko najveći takav ugovor ikada potpisan, a količina gigavata je ekvivalentna količini električne energije potrebne za napajanje četiri miliona domova. – Energetske kompanije su nekad bile uzbuđene zbog ugovora o četiri megavata. Zatim su se pretvorili u poslove od 600 megavata. A onda smo sada u gigavatima. Vidimo da sve to raste eksponencijalnom brzinom, rekao je Xavier Smith, direktor istraživanja, energije i industrije u istraživačkoj kompaniji AlphaSense. Brookfield je div u prostoru obnovljive energije. Upravlja s više od 7.000 postrojenja za proizvodnju električne energije na pet kontinenata, od vjetroelektrana, solarnih elektrana do hidroelektrana. Ali čak će i Brookfield vjerovatno morati izgraditi još više kapaciteta kako bi zadovoljio Microsoftove zahtjeve. To bi moglo doći u obliku više solarnih projekata, što bi moglo dobro odgovarati s obzirom na blizinu potencijalnih solarnih lokacija Sunbelta rastućim čvorištima podatkovnih centara u Phoenixu i Las Vegasu. No, nisu samo obnovljivi izvori na meti tehnoloških kompanija već se i nuklearna energija pokazuje kao slamčica spasa, pa je Amazon prošli mjesec kupio podatkovni centar na nuklearni pogon u Pennsylvaniji, dok je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman podržao je startup koji nastoji napajati podatkovne centre s malim nuklearnim reaktorima. – Nuklearna energija sve više postaje važan dio ovog razgovora. Još u jesen prošle godine Microsoft je imao oglas za posao menadžera nuklearne tehnologije. Oni žele da neko za njih može razviti strategiju za implementaciju malih modularnih reaktora, kaže Smith. Niti jedna kompanija nije precizirala koje će vrste obnovljive energije Brookfield opskrbljivati Microsoftom niti precizne finansijske uvjete ugovora. Financial Times procjenjuje da je posao vrijedan oko 10,5 milijardi dolara, na temelju trenutnih trendova u industriji i strukturi cijena. Cijene obnovljive energije značajno su pale posljednjih godina i mogle bi tako i nastaviti, ali Smith kaže da još uvijek ima smisla da kompanije poput Microsofta sada sklapaju ugovore umjesto da čekaju mogućnost jeftinije energije u budućnosti ili pokušavaju izgraditi svoje vlastitu energetsku infrastrukturu. Budući da se umjetna inteligencija brzo razvija za razliku od energetskih projekata koji mogu trajati i godinama, tehnološke se kompanije također moraju brzo prilagođavati. Microsoft upravlja s više od 300 podatkovnih centara širom svijeta, koje koristi za pohranu informacija i obuku velikih jezičnih modela koji pokreću chatbotove kao što su ChatGPT i AI aplikacije uključujući Copilot. Zbog distribuirane prirode AI infrastrukture, neki su predložili da bi izvanmrežni, prilagođeni energetski projekti koji izravno napajaju podatkovne centre mogli biti učinkovitiji način opskrbe električnom energijom za AI. Iako bi Microsoftu ili njegovim konkurentima moglo biti jeftinije izgraditi vlastita izvanmrežna rješenja, Smith je rekao da je to manje privlačna opcija. – Iako tehnološke kompanije žele biti izložene obnovljivim izvorima energije, ne žele upravljati centrom moći. Tako Google ne želi pokrenuti elektranu kao što ni Microsoft ne želi voditi nuklearno postrojenje, zaključuje Smith, prenosi Lider.
Marx.ba na Sarajevo Industry Fairu: Preko 90 kompanija na jednom mjestu
N. D. Drugo izdanje specijaliziranog privrednog događaja u Bosni i Hercegovini, jedinog sajamskog događaja koji okuplja isključivo kompanije koje djeluju u industriji pod nazivom Međunarodni industrijski sajam “SARAJEVO INDUSTRY FAIR – SIF 2024” održava se unutar kompleksa kongresne dvorane hotela HILLS u Sarajevu na Ilidži kao i na dijelu ispred dvorane te je cijeli sajamski prostor biti na preko 8000 m2 prostora. Sajam se održava od 08.05.2024. godine do 10.05.2024. godine i okupio će preko 90 kompanija na jednom mjestu. Kako ističu ispred organizacije, sajam ove godineu okuplja izlagače iz šest država koji će se predstaviti u cjelokupnoj industriji koja je povezana sa građevinarstvom, mašinstvom i metalnim sektorom, što znači da su izlagači kompanije iz industrija građevinarstva, betona, fasadnih obloga, opeke, krovova, mašinstva, CNC mašina, građevinskih mašina, hidraulike, uređaja i alata, robota, metalne industrije, proizvodnje zaštitne opreme, proizvodnje plastike, transportne industrije i industrije energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, IT sektora te sve druge branše usko vezane sa tematikom industrijskog sajma. Na sajmu pored izložbenog, marketinškog i prodajnog segmenta, kompanijama ali i krajnjim korisnicima bit će omogućeno besplatno prisustvo i na stručnim panelima u toku tri sajamska dana. Sajam Sarajevo Industry Fair “SIF” od momenta svog osnivanja teži da postane mjesto okupljanja i promocije svih značajnih proizvođaća i zastupnika iz BiH, regiona, Evrope i svijeta.