CEFTA SEED+ projekat nastavlja pružati podršku trgovini kroz digitalizaciju
Marx.ba CEFTA Sekretarijat i Evropska komisija potpisali su Ugovor vrijedan četiri miliona eura za aktivnosti projekta SEED+ pod nazivom „Podrška sistematskoj razmjeni elektronskih podataka (SEED+) u CEFTA-i 2024“. Ovaj projekat će poboljšati olakšavanje trgovine i ekonomsku integraciju kako unutar CEFTA-e, tako i između CEFTA-e i Evropske unije. Evropska komisija se obavezala da će u potpunosti finansirati SEED+ projekat tokom naredne tri godine, navodi se u saopćenju. Ovaj projekat je namijenjen značajnom olakšavanju trgovine robom i uslugama, promovišući bliže ekonomske veze unutar CEFTA-e i pojednostavljivanjem procesa kroz ubrzavanje digitalne tranzicije. Osnovni fokus SEED+ aktivnosti je održavanje i proširenje ovog sistema. Projekat će nastaviti da pruža podršku elektonskoj razmjeni trgovinskih podataka i dokumenata unutar CEFTA-e, promovišući trgovinu bez papira, poboljšavajući sigurnost u trgovinskim operacijama bez ometanja tokova trgovine. Smanjujući teret na ekonomske operatere, preduzetnike i građane u prikupljanju i dostavljanju trgovinskih podataka i dokumenata, SEED+ projekat teži eliminaciji prepreka i smanjenju troškova i vremena potrebnih za slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi kroz CEFTA-u. SEED+ aktivnosti također teže bližoj saradnji sa EU, usklađujući prakse sa evropskim standardima kako bi se poboljšala interoperabilnost i doprinijelo ekonomskoj integraciji CEFTA Strana u EU, objašnjeno je u saopćenju. SEED+ projekat je usklađen sa Akcionim planom za Zajedničko regionalno tržište (CRM) i novim Planom rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan, sa ciljem povećanja ekonomskog rasta i ubrzanja socio-ekonomskog usaglašavanja sa EU. Ključni rezultati CRM-a i Plana rasta, kao što su Zelene i Plave trake, bit će implementirani kroz CEFTA SEED+ projekat.
Nova strategija: Čokoladni gigant ulaže u proizvođače kakaoa
Marx.ba Barry Callebaut ulaže u uzgoj stabala kakaoa kako cene ključnog sastojka čokolade rastu, smanjujući profit za slastičare. Švicarska fabrika čokolade radi sa farmama u Brazilu i Ekvadoru na „pilotiranju i razvoju najboljih praksi za stvaranje skalabilnog i profitabilnog visokotehnološkog modela za održivu proizvodnju kakaoa“, navodi kompanija, piše Seebiz. Pristup dolazi pošto je ozbiljna nestašica kakaoa gurnula cijene na rekordno visoke i skrenula pažnju na godine hroničnog nedovoljnog ulaganja u ključnim zapadnoafričkim zemljama, ometajući sposobnost farmera da se brane od bolesti i vremenskih rizika. Inicijativa Future Farming ima za cilj da „bude katalizator za druge da ulažu u poljoprivredu i stvore partnerstva sa farmerima za modernizaciju održivog uzgoja kakaoa velikih razmjera“, navodi se u saopćenju kompanije. Barry Callebaut je potpisao inicijalni sporazum o saradnji sa poljoprivrednom kompanijom u Bahiji u Brazilu za razvoj 5.000 hektara zemlje. Imovina kompanije od 640 hektara u Ekvadoru, također, će biti dio inicijative, navodi se. Steven Retzlaff, aktuelni predsjednik kompanije Global Cocoa, postat će izvršni predsjednik FFI-ja i podnosit će izvještaj izvršnom direktoru Peter Feld. Alain Freymond će postati novi predsjednik globalne kakao kompanije. – Uvjeren sam da sa FFI nećemo samo dovesti uzgoj kakaa na industrijski nivo, već ćemo, također, pomoći da održivi kakao postane norma, rekao je Retzlaff.
FBiH najavila: Aukcije za velike solarne i vjetroelektrane od 2025. godine
Marx.ba U periodu od 2025. do 2030. godine, Federacija Bosne i Hercegovine planira pokrenuti aukcije za velike projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana s ukupnim kapacitetom od 240 MW i subvencionirati rad malih fotonaponskih postrojenja, postrojenja na biomasu i bioplin od kombiniranih 61,2 MW. Dinamiku dodjele poticaja objavilo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u prijedlogu Uredbe o kvotama za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju. Dražbe su omogućene novim Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitoj kogeneraciji u kolovozu prošle godine. – Javna rasprava o nacrtu uredbe otvorena je do 22. aprila, objavilo je Ministarstvo, prenosi Balkan Energy News. Dokumentom su definirane kvote za svaku tehnologiju i količine električne energije iz malih projekata koje će biti podržane zajamčenim otkupnim cijenama. Njihovi programeri natječu se na takozvanim FIT aukcijama. Nacrt sadrži i planirani obiam dražbi za velike elektrane za fiksne premije (FIP). Zajednice obnovljivih izvora energije dobile su udio u kvotama za sve tehnologije u segmentu malih objekata. Regulator će provoditi FIP aukcije najmanje jednom svake dvije godine Volumeni FIP aukcija određeni su na temelju sektorskih ciljeva za proizvodnju električne energije. Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) provodit će FIP aukcije najmanje jednom u dvije godine, stoji u Nacrtu. Cilj je jednom godišnje imati aukcije za svaku tehnologiju zasebno.
Rastu ukupni krediti domaćim sektorima, ali i depoziti
Marx.ba Ukupni krediti domaćim sektorima, ali i depoziti, iz mjeseca u mjesec rastu, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Tako su, prema zadnjem izvještaju, ukupni krediti domaćim sektorima krajem februara iznosili 23,66 milijardi KM, što je u odnosu na januar povećanje kredita od 197,5 miliona KM ili 0,8 posto. – Kreditni rast registrovan je kod sektora stanovništva za 79,3 miliona KM (0,7%) i kod privatnih preduzeća za 145,9 miliona KM (1,5%), dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenja kredita. Krediti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 12,5 miliona KM (2,1%), kod vladinih institucija za 13,2 miliona KM (1,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 1,9 miliona KM (0,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, nominalno 1,66 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 885,3 miliona KM (8,0%), kod privatnih preduzeća za 735,5 miliona KM (8,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 68,1 milion KM (41,6%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 16,5 miliona KM (2,7%) i kod vladinih institucija za 14 miliona KM (1,3%), piše u izvještaju Centralne banke BiH. Dalje piše da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara 2024. godine iznosili 31,38 milijardi KM, te da su u odnosu na prethodni mjesec povećani za 137,8 miliona KM (0,4%). – Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod sektora stanovništva za 235,2 miliona KM (1,5%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 43,7 miliona KM (2,2%). Depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 127,2 miliona KM (1,8%), kod vladinih institucija za 2,7 miliona KM (0,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 11,2 miliona KM (0,6%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,52 milijarde KM (10,2%), kod privatnih preduzeća za 798,3 miliona KM (12,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,8 miliona KM (0,7%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 113,8 miliona KM (2,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,3 miliona KM (1,0%)”, stoji u izvještaju. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da smo u prošloj godini imali uzlazni trend depozita, ali i kredita. – Taj trend se nastavlja i u ovoj godini, s tim što možemo primijetiti da je u prvom kvartalu više rasla privreda nego što su rasli krediti. Banke, naravno, mogu biti zadovoljne s obzirom na to da rastu depoziti, što omogućava dobre izvore sredstava i omogućava da banke te izvore plasiraju, pogotovo privredi, koja nije imala tako velike kamatne stope na kredite kao u zemljama okruženja. U narednom periodu očekujemo malo veći rast kredita kod stanovništva. Kad kažem narednom periodu, mislim na naredna dva kvartala tekuće godine, naveo je Ražanica. Na pitanje kada se može očekivati da dođe do smanjenja kamatnih stopa na kredite u BiH, Ražanica odgovara da se prema nekim predviđanjima očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) koriguje naniže svoju referentnu ključnu kamatnu stopu u drugoj polovini godine. – Imamo trend smanjenja inflacije jer se približava onim ciljanim vrijednostima od dva odsto. Tako da očekujem smanjenje u 2025. godini. Mi nismo imali ni približno povećanje kamatnih stopa kao u EU, tako da će korekcija najniže kamatne stope biti simbolična u odnosu na EU, koja je znatno više dizala kamatne stope, naglasio je Ražanica.
Sajam u Mostaru: Održana konferencija “EU perspektive za BiH – Iskustva Republike Hrvatske”
Marx.ba U sklopu Trećeg mostarskog ekonomskog foruma na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2024., upriličena je danas međunarodna konferencija ”EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – Iskustva Republike Hrvatske”. Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo kazao je kako je ovaj današnji forum jedna izvrsna prilika za razmjenu ideja, mišljenja i iskustava, a s ciljem unaprjeđenja ekonomskih odnosa između Hrvatske i BiH. – Upravo javne banke mogu imati veliku ulogu i doprinos u tim procesima. Konkretno HBOR je u posljednjih 10 godina podržao izvozne projekte u BiH u vrijednosti od 126 miliona eura što govori da je saradnja dobra, ali isto tako i da ima značajnog prostora za napredak, poručio je Čuvalo. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Marija Šćulac govorila je o održivosti, održivom poslovanju, o poslovanju koje nije izazov i nije teret nego prilika za gospodarski rast i razvoj. Istakla je kako se puno toga zadnjih godina događa u EU po pitanju održivosti, održivog poslovanja. Navela je tako ESG model izvještavanja o okolišnim, društvenim i upravljačkim faktorima, koje kompanije ugrađuju u svoje poslovanje da bi bile kvalitetnije i konkurentnije, da bi manje onečišćivale okoliš i da bi bile puno bolje prema svojim zaposlenicima, ali i lokalnoj zajednici u kojoj posluju. Šćulac je kazala kako s kompanijama iz BiH jako dobro sarađuju te da imaju jako dobrih primjera gdje firme iz BiH izrađuju ESG izvještaje, a koje još nemaju nikakvu obavezu da usklađuju svoje poslovanje s održivim poslovanjem. Tako je navela kompaniju TT kablovi iz BiH koja je već prošle godine izradila ESG izvještaj za 2022. godinu. – Postavila je ciljeve da će biti klimatski neutralna do 2050. godine, kao i ciljeve smanjenje emisija u svojim proizvodima, a sve to kako bi bili konkurentni na evropskom tržištu, pogotovo na tržištu skandinavskih zemalja, pojasnila je Šćulac. Potpredsjednik Gospodarske Komore Federacije BiH i Predsjednik Organizacijskog odbora Mostarskog Ekonomskog Foruma Marko Šantić smatra kako će tvrtke u BiH koje budu imale sistem ESG zasigurno zadržati svoju poziciju na evropskom tržištu, a oni koji ne budu da će otpasti. Inače, međunarodna konferencija ”EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – Iskustva Republike Hrvatske” odvijala se kroz tri panela. Kroz prvi panel, kako navodi Šantić, vidjeli smo koji su to benefiti koje je Hrvatska imala ulaskom u EU i što to sve BiH očekuje. – U drugom panelu predstavnici HBOR-a su govorili o saradnji i s našim kompanijama iz BiH i s kompanijama koje rade i na prostoru BiH i Hrvatske. Teći panel je u biti ESG i to je jedan model izvještavanja unutrašnje i vanjske javnosti gdje to postaje standard i obaveza u EU i naše fiorme to pomalo usvajaju, kazao je Šantić.
Atlantic Grupa zaključila transakciju Strauss Adriatic vlasnika brendova kafe Doncafe i C kafa
Marx.ba Atlantic Grupa objavila je da je zaključila transakciju kojom preuzima kompaniju Strauss Adriatic, vlasnika srpskih brendova kave Doncafe i C kafa. Tako se ova dva brenda ovom akvizicijom pridružuju regionalnim liderima Grand kafi i Barcaffeu u širem portfelju. Uz poznate brendove, Atlantic preuzima i moderan proizvodni pogon u industrijskoj zoni Šimanovci kraj Beograda te 220 zaposlenih. Transakciju je prethodno uvjetovano odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. – Ova akvizicija potvrđuje strateško određenje Atlantic Grupe ka jačanju našeg osnovnog poslovanja, čiji je kafa veliki dio. Vjerujem da svi mi – kao privredni subjekti, menadžment obje kompanije, zaposlenici te tržište i potrošači – možemo biti zadovoljni ishodom ove transakcije. Mi smo kao tržišni lider na čitavom prostoru naše regije uvijek imali na umu svoju odgovornost za razvoj kategorije na području JI Europe, i nastavljamo raditi u istom smjeru. Iznad svega, želim poželjeti iskrenu dobrodošlicu Doncafeu, C kafi te kolegicama i kolegama koji ulaze u naš sistem, radujući se rastu i razvoju koji je pred nama, komentirao je Mate Štetić, potpredsjednik Atlantic Grupe za strateška područja Kafu te Slatko i slano. Generalni direktor Strauss Adriatica Siniša Daničić naglašava da su našli strateškog partnera koji će jednako posvećeno razvijati dosadašnji biznis u Srbiji, kako i snažne brendove, tako i zaposlenike i samu kategoriju kafe. – Ponosni smo na rezultate koje smo dosad ostvarili i uvjereni smo da će Atlantic Grupa nastaviti uspješno razvijati integrirano poslovanje s kafom na tržištu Srbije, istako je Daničić. Iz Atlantic Grupe su naglasili kako namjeravaju značajno ulagati u razvoj poslovanja s kafom, kako u proizvodnju i razvoj tehnologije tako i brendova, njihovog proizvodnog portfelja i komunikacije, u maloprodajnom i u HoReCa segmentu. – Razvoj ključnih proizvodnih kategorija; kafe, čokolade te slatkog i slanog snacka, delikatesnih namaza i bezalkoholnih pića, organski i akvizicijama poznatih brendova u tim kategorijama, temelj su strategije razvoja kompanije. Posljednja akvizicija važan je korak na putu realizacije strategije, kao i doprinos rastu kategorije kafe u Srbiji i regiji te jačanju konkurentnosti regionalne industrije kafe i lokalnih brendova, istakli su iz Atlantic Grupe.
Plenković otvorio 25. Međunarodni sajam ekonomije u Mostaru: Pokazuje se povezanost Hrvatske i BiH
Marx.ba Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković svečano je danas otvorio Međunarodni sajam ekonomije u Mostaru koji je po 25. put ugostio privrednike iz regije i svijeta, kao i brojne regionalne državnike i goste. Plenković je tom prilikom kazao kako prisustvo brojnih hrvatskih kompanija na Međunarodnom sajmu ekonomije u Mostaru pokazuje blisku povezanost Hrvatske i BiH, koja se u privrednom smislu najbolje manifestira na Mostarskom sajmu. Po njegovim riječima, trgovinska razmjena između dviju zemalja prošle godine bila je nešto manja od 4 milijarde eura. – BiH je među prvih pet izvoznih tržišta za Republiku Hrvatsku i druga zemlja po investicijama hrvatskih firmi. Isprepletenost i povezanost naših dviju država, geografska i svaka druga, je takva da praktično nema važnog prometnog pravca, a da nije vezan za naše dvije države i stoga želim da se što prije izdefiniraju preostali dijelovi koridora Vc koji će od Budimpešte, preko Osijeka pa do Ploča povezati naše dvije zemlje kroz taj europski pravac, kazao je Plenković, prenosi Radiosarajevo. Na ovogodišnjem sajmu koji će trajati do 20. aprila, čiji je zemlja partner ponovno Republika Hrvatska, sudjeluje više od 800 izlagača iz tridesetak zemalja. Inače, Hrvatska se predstavlja na zajedničkom štandu Hrvatske gospodarske komore (HGK) na 400 metara kvadratnih, kao i na 200 metara kvadratnih kao individualne velike kompanije. Sveukupno je iz Hrvatske stiglo više od 40 kompanija.
Cijene zlata se ne zaustavljaju: Projekcije idu i na 3.000 dolara u dogledno vrijeme
Marx.ba Cijene zlata nastavile su se kretati blizu rekordno visokih nivoa nakon što su se rasplamsale napetosti na Bliskom istoku, što je povećalo privlačnost poluga kao sigurnog utočišta. Cijene zlata dosegle su još jedan rekord pri zatvaranju u ponedjeljak, s najaktivnijim junksim ugovorom za terminsku trgovinu zlatom koji je porastao za 0,37% na 2.383 dolara po unci, a neki kažu da ima još prostora za rast. – Nedavni rast zlata potpomognut je geopolitičkom tenzijom i podudara se s rekordnim nivoima dioničkog indeksa, napisao je Citi u bilješci od 15. aprila. Potražnja za sigurnim utočištem porasla je usred eskalacije napetosti na Bliskom istoku nakon što je Iran ispalio više od 300 bespilotnih letjelica i projektila izravno na Izrael — od kojih je većina presretnuta. Promatrači tržišta pomno prate potencijalnu odmazdu Izraela. Značajna odmazda mogla bi dovesti do šireg sukoba, što bi posljedično izazvalo ponovnu kupovinu zlata, kao i rast cijena nafte i jačanje američkog dolara, rekao je CNBC-u Bartosz Sawicki, tržišni analitičar u kompaniji za finansijske usluge Conotoxia fintech, prenosi Seebiz. CitiGold, koji zadržava svoju vrijednost kao zaštita od inflacije, obično ima dobre rezultate u periodima ekonomske nesigurnosti kada se ulagači udaljavaju od rizičnije imovine kao što su dionice. Cijene poluga dosegle su najviši nivo svih vremena od 2448,80 USD po unci prošlog petka. Spot cijene zlata su u velikom porastu od početka godine, popevši se preko 15% od početka godine zahvaljujući koktelu faktora uključujući razbacivanje globalne centralne banke, geopolitičke napetosti i očekivanja smanjenja kamata od strane Federalne uprave SAD. Cijene zlata obično imaju obrnut odnos s kamatnim stopama. Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice, koje bi donosile slabije povrate. Viša inflacija u martu od očekivane potisnula je tržišna očekivanja smanjenja stope na septembar, a sada se očekuju dva smanjenja stope umjesto tri. Unatoč tome, analitičari su i dalje optimistični u pogledu izgleda žutog metala, potaknuti stalnom fizičkom potražnjom kao i njegovom privlačnošću kao geopolitičke zaštite. – Projiciramo 3.000 dolara po unci zlata u sljedećih 6-18 mjeseci, rekli su Citijevi analitičari predvođeni Aakashom Doshijem, Citijevim voditeljem istraživanja roba za Sjevernu Ameriku. Finansijska “donja cijena” zlata također je porasla s oko 1.000 na 2.000 dolara po unci, rekao je Citi. Goldman Sachs je u petak nazvao tržište zlata “nepokolebljivim tržištem bikova” i revidirao prema gore svoju ciljanu cijenu za žuti metal s 2.300 dolara po unci na 2.700 dolara do kraja godine.
Berze na početku sedmice: Evropske blago porasle, dolar stagnira
Marx.ba Na većini evropskih berzi cijene su dionica u ponedjeljak ujutro porasle, ali trguje se oprezno dok ulagači prate razvoj situacije na Bliskom istoku. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,40 posto, na 7.965 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,52 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 8.050 bodova. A na većini azijskih berzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, izgubivši dobitke od prošle sedmice. Jutros je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skliznuo oko 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,4 i 0,6 posto. U Šangaju su, pak, porasle više od 1 posto. Snažan rast cijena dionica u Šangaju zahvaljuje se novim pravilima koje su kineske tržišne vlasti uvele radi povećanja sigurnosti investitora, piše Lider. Ostale berze, pak, prate pad Wall Streeta od petka, kada su ulagače razočarali kvartalni poslovni rezultati nekoliko velikih američkih banaka. Uz to, ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer je sve jasnije da će zbog povišene inflacije u SAD tamošnja centralnih banka zadržati kamatne stope na povišenim nivoima duži period nego što se očekivalo. Ulagači ne žele riskirati i zbog napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju. Daljnja eskalacija sukoba se zasad ne očekuje. Na valutnim tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira blizu najviših nivoa u pet mjeseci. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 106 bodova, kao i u petak navečer. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 153,25 na 153,70 jena, novi najviši nivo u 34 godine. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0650 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0645 dolara. Cijene su nafte, pak, dodatno blago pale, nakon što su prošle sedmice skliznule oko 1 posto. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,23 posto, na 90,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,32 posto, na 85,40 dolara.
Srebro je postalo vruća investicija: Može li tako ostati
Marx.ba Srebro je postalo vruća investicija u ovoj godini. Veliko je pitanje može li tako i ostati. Na kraju prošle sedmice srebro je bilo 18% više nego na početku godine, ustalivši se na 28,33 USD po troy unci u terminskom trgovanju u New Yorku. Pritom je metal gotovo dosegao 30 dolara za uncu prvi put od maja 2021. Njegov porast od 2024. do danas nadmašio je rast zlata, koje je 12. aprila zaključilo na rekordnih 2.374,19 dolara za uncu i poraslo je samo 14,6% na godišnjem nivou. Isto tako, iShares Silver Trust ETF (SLV) , koji je zatvoren u petak na 25,63 dolara, porastao je za 17,7% na godišnjem nivou i ispred iShares Gold Trust ETF (IAU) s rastom od 13,5% na 216,89 dolara. Uspon srebra ove godine proizvod je nekoliko uzroka. Ljepljiva inflacija koja ne dopušta Federalnim rezervama da smanje kamatne stope, sve veća globalna potražnja za metalom (plus zlatom i drugim plemenitim metalima), globalna proizvodnja je ili stagnirana ili opada i zanimanje ulagača širom svijeta, ali posebno u Indiji i Kini, za zaštitu bogatstva pred geopolitičkim napetostima, glavi su uzroci. Posljednji faktor vjerovatno je bio glavni razlog povećanja srebra od 4% u prošloj sedmici i 13,7% povećanja do sada u aprilu. Zabrinutost da bi nasilje na Bliskom istoku moglo izmaći kontroli potaknula je kupovinu zlata, srebra i platine cijelu prošlu sedmicu. Napad bespilotnim letjelicama i raketama, koji je izbio kasno u subotu, uglavnom je odbio Izrael, uz pomoć vojnih snaga iz Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Cijene su bile nepromijenjene kada je trgovanje terminskim ugovorima otvoreno u Aziji u ponedjeljak. U 20.30 sati u nedjelju je srebro kotirano na 28,26 dolara za uncu, što je pad od 7 centi u odnosu na petak. Zlato je poraslo za 4,10 dolara na 2378,20 dolara, piše Seebiz.