Plemeniti metali nastavljaju rast: Goldman Sachs vrlo optimističan oko zlata
Marx.ba Plemeniti metali nastavljaju uzlaznu putanju. Za zlato je u petak trebalo platiti više od 2.400 dolara. Analitičari Goldman Sachsa povisili su ciljnu cijenu s 2.300 dolara na 2.700 dolara za uncu od 31,1 grama. Zanimljivo, uobičajena vrlo visoka korelacija između cijene zlata i (obrnute) krivulje prinosa američke 10-godišnje obveznice više se ne primjećuje u posljednje manje od dvije godine. Drugim riječima, iako je realna kamatna stopa (sa značajnim padom inflacije nakon ljeta 2022.) počela rasti, cijene zlata pojurile su prema gore, potaknute kupovinom velikih razmjera od strane centralnih banaka i malih ulagača iz Kine i Japana. Drugo objašnjenje je da tržište jednostavno ne vjeruje službenim podacima o inflaciji i smatra da je ona zapravo mnogo viša, pa je samim time i realna kamata niža.
Milioner vjeruje da je ovo jedina vještina koja vam treba za uspješnu karijeru
Marx.ba Postoji vještina koja je potrebna svim mladim ljudima kako bi napredovali na radnom mjestu, a milioner, serijski poduzetnik i profesor marketinga pri Stern School of Business na Univerzitetu u New Yorku Scott Galloway otkrio je o kojoj je kompetenciji riječ. – Kad bih savjetovao svoju djecu, rekao bih im da je vještina pripovijedanja (storytellinga) ona koja će zaživjeti, izjavio je Galloway za CNBC, prenosi Pd. Platforme za komunikaciju mogu se brzo mijenjati, no važno je razviti “sposobnost kvalitetnog pisanja, artikuliranja i predstavljanja ideja uz pomoć podataka, infografika i slajdova, smatra milioner. Inače, Galloway je 2005. godine pokrenuo L2 Inc. – istraživački projekt koji je prerastao u konsultantsku kompaniju za poslovnu inteligenciju i koji pomaže robnim markama naučiti kako da plasiraju proizvode publici na internetu. Kako stoji u izvještaju Komisije za vrijednosne papire i berzu SAD, kompanija za poslovno savjetovanje Gartner 2017. godine kupila je Gallowayjev L2 Inc. za više od 130 miliona dolara. Umijeće pripovijedanja može ozbiljno pridonijeti poslovnom uspjehu kompanije, ali ga i narušiti, a oni koji ga usavršavaju ne bi se trebali oslanjati isključivo na alate koji koriste umjetnu inteligenciju (AI) poput ChatGPT-a. Ne znamo hoće li za pet godina neka neuronska mreža zamijeniti ChatGPT. Ne znamo hoće li programiranje zastarjeti, dodao je. Razumijevanje umjetne inteligencije je važno, ali to nije jedina vještina potrebna za uspjeh na poslu. Poslodavci žele zaposliti kandidate koji kombiniraju meke i tvrde vještine, poput analitičkog i kreativnog razmišljanja, vođenja i znatiželje, navodi se u ovogodišnjem izvještaju konzultantske kompanije Oliver Wyman. Pronalaženje načina da postanete stručnjak u svom području formula je za uspjeh, bez obzira na to što se još događa oko vas, kaže Galloway. – Pronađite nišu, koliko god ona uska bila i pokušajte ju usavršiti. Posvetite se tome da budete jedan od najupućenijih ljudi na svijetu u svojoj domeni. Nikada nećete biti stručnjak u bilo čemu, ako u tome ne uživate, zaključio je američki poduzetnik.
Volkswagen ulaže 2,5 milijardi eura u proširivanje proizvodnog i inovacijskog centra
Marx.ba Njemačka automobilska grupa Volkswagen objavila je da će uložiti 2,5 milijardi eura u proširivanje proizvodnog i inovacijskog centra u kineskom gradu Hefeiju. Centar u Hefeiju pomoći će kompaniji da za 30 posto brže plasira tehnologije na kinesko tržište i da proizvodi vše električnih vozila, rekao je član upravnog odbora Volkswagen grupe za Kinu Ralf Brandstaetter. Volkswagen se sprema u Kini proizvoditi i dva modela ove kompanije koje razvija u saradnji s kineskim partnerom XPENG-om, objavili su prošle sedmice iz njemačke kompanije, dodavši da bi proizvodnja trebala početi 2026. godine. Volkswagen je krajem 2022. izgubio “titulu” najprodavanije marke automobila u Kini, koju mu je preoteo domaći proizvođač električnih vozila BYD. Njemačka kompanija najavila je niz novih modela u elektrifikaciji kineskog portfelja kako bi vratila izgubljeni udio u najvećem tržištu automobila u svijetu.
ECB neće mijenjati kamate, prvo smanjenje se očekuje u junu
Bloomberg Adria Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno neće pristupiti smanjenju kamatnih stopa na ovosedmičnoj sjednici, ali će narativ biti jasniji u smjeru trenutka kada će pristupiti smanjenju kamata, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. – Trenutni izgledi su da će to biti junska sjednica, pa se fokus pomjera na intenzitet smanjenja do kraja godine, kaže Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije. Dodaje da je to ipak na dugom štapu, jer ukoliko inflacija nastavi usporavati i ne bude nikakvih iznenađenja, naši analitičari očekuju smanjenja kamatnih stopa u koracima od 0,25 procentnih poena do kraja godine, što bi već bitno smanjilo restriktivnost monetarne politike ECB-a, a i teret kamatnih stopa na ekonomije. Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banke i dalje vide slabljenje tražnje za kreditima, što svjedoči o tome da se tražnja iz kreditnog kanala drži pod kontrolom. Inflacija u eurozoni ide ka cilju od dva posto i u martu je prema procjenama bila na nivou od 2,4 posto, već šesti mjesec zaredom ispod tri posto, što ohrabruje ECB da direktnije komunicira sljedeće korake. Tržište rada je zategnuto, pa pritisci na zarade omogućavaju nešto veću perzistentnost baznim kategorijama inflacije – tipa uslugama koje su radno intenzivne i čija inflacija se od novembra ne spušta ispod četiri posto. – To su i faktori koji trenutno ograničavaju akcije ECB-a, i zahtijevaju opreznost u donošenju odluka i u samoj komunikaciji. Tempo rasta zarada je usporio u četvrtom kvartalu 2023., a podaci o rastu zarada za prvi kvartal 2024. bit će raspoloživi do junske sjednice ECB-a i iskristalisat će potez centralne banke, zaključuje Petrov Savić.
Počinje odbrojavanje: Čeka se najava ECB-a o novim rijekama jeftinog novca
Marx.ba Oči investitorske javnosti u Evropi, ali i šire, ove će sedmice biti uprte u Frankfurt gdje u četvrtak zasjedaju guverneri Evropske centralne banke (ECB). Kako navode mediji, od njih tržište očekuje jasan signal da na idućem, junskom zasjedanju, slijedi prvo smanjenje kamatnih stopa nakon što su zbog borbe protiv inflacije podignute na rekordno visok nivo od četiri posto. Stopa inflacije u eurozoni u martu je, prema preliminarnoj procjeni Eurostata, pala na 2,4 posto, sa 2,6 posto u februaru, i tako je sve bliže ECB-ovom cilju od dva posto. Kako je za Reuters komentirao Guy Miller, glavni tržišni strateg kompanije Zurich Insurance Group, tržište traži potvrdu da smanjenje kamata dolazi u junu. U suprotnom, na tržištu kapitala mogle bi se dogoditi značajne turbulencije. Kako sada stvari stoje, sa priličnom se sigurnošću može reći da je junsko rezanje kamata gotova stvar. Posebice zato jer takvi signali dolaze od guvernera koji nisu skloni prebrzom snižavanju cijene novca. To prije svega vrijedi za nizozemskog guvernera Klaasa Knota koji je izjavio da bi “potpisao smanjenje u junu”, a toj se ideji ne protivi ni Robert Holzmann, guverner austrijske centralne banke, također na glasu kao jedan od “jastrebova”, piše Lider. Evropski ekonomisti smatraju kako je ECB-u u donošenju odluke o rezanju kamata važnije da pred sobom ima makroekonomske podatke koji su uglavnom s očekivanjima te institucije, za razliku od američkog Feda koji želi vidjeti poboljšanje. No, valja podsjetiti kako zadatak američke centralne banke nije samo održavanje stabilnosti cijena, odnosno kontrola inflacije, već i održavanje pune zaposlenosti. Kao protuargument i dalje stoji rast cijena usluga, koje se tvrdoglavo drže na četiri posto, što odražava daljnji rast plaća. Centralna banka eurozone više je puta naglasila kako je kretanje plaća možda i najvažniji faktor o kojem ovisi kad će krenuti u smanjenje kamatnih stopa. Jedan od mogućih scenarija stoga je da ECB signalizira da će sniziti kamatne stope, ali je pitanje koliko će izravno naznačiti da će to biti već u junu.
Cijena zlata pala s izgledima za smanjenje kamata u SAD
Bloomberg Adria Cijene zlata pale su nakon što su objavljeni rezultati mjesečnog istraživanja američkog tržišta rada. Prošle sedmice cijene dosegnule rekordne razine, no snažno tržište rada dovelo je do pada broja onih koji misle da će Fed brzo smanjiti kamatne stope, što je utjecalo na cijenu. Zlato je palo za oko 1,2 posto, dok su prinosi američkih državnih obveznica porasli kako je broj novih radnih mjesta u SAD u martu porastao više nego u bilo kojem od prethodnih 11 mjeseci, a stopa nezaposlenosti pala na 3,8 posto. Podaci idu u prilog onima koji kažu da Fed neće žuriti s popuštanjem svoje monetarne politike. Više kamatne stope obično smanjuju privlačnost zlata koje ne nosi kamatu. S druge strane, cijena zlata ostaje iznad 2,3 hiljada dolara za uncu, a period rasta koje je počelo sredinom februara bez jasnog okidača i dalje zbunjuje neke analitičare. Od tog trenutka cijena zlata porasla je za 17 posto, a barem dio optimizma pripisuje se mišljenju da bi Fed uskoro mogao početi smanjivati stope. Potražnja centralnih banaka također je bitan faktor, pri čemu je Narodna banka Kine završila mart kao neto kupac plemenitog metala 17. mjesec za redom. Ulagači će pažljivo pratiti podatke o inflaciji u SAD koji bi trebali biti objavljeni u srijedu, a koji bi mogli dodatno ukazati na to što će Fed učiniti u narednom periodu. S druge strane, investitori će morati pratiti napetosti na Bliskom istoku. Izrael je rekao da će povući dio svoje vojske iz Gaze nakon što je premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju istakao da očekuje skoru pobjedu. Iran pak sprema odgovor na napad na konzulat u Siriji za koji krivicu pripisuje Izraelu. Hezbolah upozorava da je spreman za rat. Iako visoke kamatne stope loše utječu na cijene zlata, one često skaču u periodima kada su geopolitički rizici visoki. Cijena zlata pala je za 0,2 posto na 2325,26 dolara za uncu u 10:01 po singapurskom vremenu. Bloombergov indeks Dollar Spot napredovao je, a skočila je i cijena platine. Vrijednost paladija je pala.
Johnson & Johnson najavio svoju pedesetu akviziciju vrijednu 12,5 milijardi dolara
Marx.ba Farmaceutski div Johnson & Johnson (J&J) kupuje proizvođača medicinskih uređaja Shockwave Medical za oko 12,5 milijardi dolara povećavajući tako svoj portfelj u segmentu medicinskih uređaja. Ova kompanija sa sjedištem u Kaliforniji proizvodi uređaj koji koristi udarne valove za razbijanje kalcificiranog plaka u srčanim žilama, slično kao što se liječe bubrežni kamenci. Kako prenosi Reuters, J&J bi, da bi kupio ovu kompaniju, trebao platiti 335 dolara po dionici u gotovini, a ponuđena cijena podrazumijeva premiju od 4,7 posto u odnosu na posljednje trgovanje Shockwavea na berzi u četvrtak koje je iznosilo 319,99 dolara. Shockwave ima tržišnu vrijednost oko 12 milijardi dolara, a dionice kompanije porasle su tek jedan posto nakon objave vijesti. Prema Tracxnu, pedeseta je ovo akvizicija farmaceutskog giganta od njenog osnivanja, a posljednja je bila prije samo tri mjeseca kada je kompanija za dvije milijarde dolara preuzela kompaniju Ambrx Biopharma koja razvija lijekove za pacijente oboljele od karcinoma. Također, u novembru su kupili i Laminar, kompaniju koja razvija medicinske uređaje usmjerene na eliminaciju lijevog atrijalnog crvuljka. J&J je ovu kalifornijsku kompaniju platio 400 miliona dolara. Godinu dana prije toga, u novembru 2022. najveća je svjetska farmaceutska kompanija akvizirala i Abiomed, lidera u revolucionarnim tehnologijama za liječenje srca, pluća i bubrega. Ova je akvizicija procijenjena na 16,6 milijardi dolara. Ipak, najveća akvizicija u historiji ove kompanije dogodila se 2017. godine kada je J&J kupio švicarski Actelion, fokusiran na liječenje plućnih bolesti, za oko 30 milijardi dolara. Početkom ove godine farmaceutski je div izvijestio o 21,40 milijardi dolara ukupnih prihoda u četvrtom kvartalu prošle godine što je 7,3 posto više u odnos na isti kvartal 2022., a zabilježio je i neto dobit od 4,13 milijardi dolara, dok je u 2022. ona iznosila 3,23 milijarde. Kompaniju je prošle godine potreslo i odvajanje kompanije Kenvue iz njihove grupacije, iako je zadržao udio od oko 9,5 posto. Mnogi su portali to nazvali “najvećim potresom u kompaniji tokom njene stoljetne historije”, ali direktori J&J-a naglasili su da se kompanija sada fokusira na svoj “MedTech” odjel, odnosno segment vezan uz farmaceutske i medicinske uređaje za koji predviđaju “relativno dosljedan” rast tokom ove godine pa im ova najnovija akvizicija dolazi “sasvim prirodno”. Naime, J&J-ovo poslovanje s medicinskim uređajima u prošloj je godini zabilježilo prihode od prodaje u iznosu od 7,67 milijardi dolara što je 13,3 posto više u odnosu na godinu ranije, piše Lider.
Nvidia je itekako profitabilna, ali ove godine ništa ne donosi zaradu kao kakao
Marx.ba Ovogodišnji rast berzanske vrijednosti kompanije Nvidia za 80 posto primjer je dobrog investiranja u nove tehnologije, ali su investitori u kakao ove godine ostvarili za 50 posto bolju zaradu, jer je cena fjučersa ove biljke koja se gaji uglavnom u Africi i Južnoj Americi porasla za više od 120 posto. Cijene kakaoa porasle su posljednjih mjeseci zbog globalne nestašice i panične kupovine koja je dodatno doprinijela cjenovnom skoku. Najveći svjetski proizvođači kakaa, Obala Slonovača i Gana, pogođeni su nepovoljnim vremenskim uslovima i biljnim bolestima, što je dovelo do značajno nižih prinosa, prenosi Statista. Od početka tekuće sezone, isporuke iz Obale Slonovače i Gane, opale su za 28, odnosno za 35 posto u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je Međunarodna organizacija za kakao (ICCO) u februarskom izvještaju. ICCO očekuje da će globalni deficit snabdijevanja dostići 374.000 metričkih tona u sezoni koja traje do septembra. Ukupna godišnja produkcija kakaa u 2020. godini bila je oko 5,8 miliona tona. Budući da ne postoji lako i brzo rješenje za probleme globalnog snabdijevanja, gotovo je izvjesno da će cijene kakaa ostati povišene još neko vrijeme. Potrošači će vjerovatno početi da osjećaju efekte poskupljenja kasnije ove godine, jer se očekuje da će se troškovi biti prenijeti na krajnje kupce čokolade i ostalih proizvoda koji sadrže kakao. Obala Slonovače, kao vodeći izvoznik kakaa u svijetu, saopštila je ove sedmice da podiže svoju zvaničnu cijenu za 50 posto, kako bi podržala lokalne poljoprivrednike. Skoro šest miliona ljudi (od ukupno 30,9 miliona stanovnika) u Obali Slonovače zavisi od industrije kakaa, a ovaj sektor ima ključnu ulogu u ekonomskoj stabilnosti i rastu zemlje. Pored Obale Slonovače i Gane, najveći proizvođači kakaa u svijetu su Indonezija, Nigerija, Ekvador, Kamerun i Brazil.
Zlato probilo granicu od 2.300 dolara
Marx.ba Geopolitički i strukturni faktori postavili su zlato u poziciju da dosegne 2.600 dolara za uncu u roku od godinu dana, prema jednom tržišnom veteranu. Plemeniti metal je ove godine dosegnuo uzastopne rekordne vrijednosti, uključujući još jedan u četvrtak kada je promptno zlato probilo iznad 2.300 dolara prije nego što je blago pojeftinilo. Rano u petak trgovalo se oko 2.278 dolara po unci. Razlozi koji stoje iza njegova uspona – i koliko više može ići u bliskom ili srednjoročnom periodu – vruće su teme među ulagačima, osobito budući da su dobici na berzi i dalje snažni. Juerg Kiener, glavni investicijski direktor u Swiss Asia Capitalu, rekao je u srijedu za CNBC-jev “Street Signs Asia” da njegova analiza krivulje naprijed za zlato “izgleda fantastično”. – Ako pogledate svoju krivulju unaprijed za godinu dana, to je oko 2.600 dolara. Mislim da bismo mogli biti jako brzi dok uzimamo 2.300, ima dosta zadržane potražnje, rekao je, prenosi Lider. Dodao je da kolaps zaliha na tržištu zlata dovodi u opasnost “mnoge izvedene strukture”. – To vjerovatno dovodi u opasnost mnoge strukture koje su na tržištu igrajući zlato, jer trgovci možda neće moći pokriti svoje kratke pozicije. A ako kažem da je 26.000 za mene samo krivulja prema naprijed, u slučaju da dobijemo kratak stisak, brojke će ići puno više, rekao je. Kratki stisak je kada cijena imovine naglo poraste, a oni s kratkim pozicijama — koji su se kladili na pad cijene — prisiljeni su kupiti imovinu kako bi spriječili nove gubitke, obično dodatno podižući cijenu. Kiener je također naveo geopolitiku, prelazak na “multipolarni svijet” i promjenu međunarodne trgovinske strukture kao razloge za njegov nagonski raspoloženje u pogledu cijene zlata. Drugi je bio da vlade “štampaju novac kao da sutra ne postoji”. Na zlato se obično gleda kao na takozvano sigurno utočište, a također i kao potencijalnu zaštitu od inflacije. Geopolitiku je nekoliko analitičara navelo kao temelj srednjoročnog rasta za zlato, usred ratova u Gazi i Ukrajini, nadolazećih izbora u SAD i mogućnosti recesije u velikim ekonomijama. Drugi često citirani faktor je vjerovatnost smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi SAD, od kojih se tri očekuju ove godine. Niži troškovi posudbe obično povećavaju privlačnost zlata jer se ulagači odmiču od imovine s fiksnim prihodom poput obveznica. – Imamo ogroman tok plemenitih metala koji napuštaju Zapad, rekao je, dodajući da je došlo do “stvarnog pomaka” prema rastućoj potražnji za dragocjenim metalima u Aziji i šire u zemljama BRIC-a.
Uspješno održan sastanak o implementaciji projekta Svjetske Banke u Razvojnoj banci FBiH
Marx.ba U Razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine održan je izuzetno važan sastanak s predstavnicima partnerskih komercijalnih banaka, leasing kuća, te predstavnicima Federalnog ministarstva finansija i Svjetske banke. Sastanak je imao za cilj dubinsku evaluaciju dosadašnje implementacije “Projekta za oporavak i podršku firmama/poslovnim subjektima u BiH”, koji Razvojna banka FBIH provodi pod okriljem Svjetske banke kako bi se pružila podrška preduzećima u procesu oporavka nakon izazova izazvanih nedavnim globalnim događajima. Na ovom susretu predstavljeni su dosadašnji rezultati implementacije ovog projekta, praćeni otvorenom diskusijom o postignutim dostignućima i mogućnostima za dalja unapređenja. Naglašena je važnost kontinuirane saradnje i partnerstva između Razvojne banke FBiH, komercijalnih banaka i leasing društava, Svjetske banke i ostalih relevantnih institucija kako bi se osiguralo da ovaj projekat dostigne svoj puni potencijal. Svi učesnici su se složili o neophodnosti daljeg jačanja sinergije među partnerima radi efikasnog ostvarenja ciljeva projekta. U tom kontekstu, dogovorene su naredne aktivnosti, koje obuhvataju i planirane edukacije osoblja, s uvjerenjem da će doprinijeti daljem napretku i ostvarenju optimalnih rezultata projekta. Tanja Latić, predstavnica Svjetske banke, zajedno s pomoćnikom ministra finansija, Samirom Bakićem, te v.d. izvršnim direktorom Razvojne Banke FBIH, Daliborom Milinkovićem, istakli su svoje zadovoljstvo dosadašnjim postignućima, naglašavajući istovremeno duboku posvećenost komercijalnih banaka i leasing kuća u pružanju podrške lokalnom privrednom sektoru kroz ovaj Projekat uz izuzetno aktivno sudjelovanje Razvojne Banke FBIH, Svjetske banke te Federalnog ministarstva finansija.