Vijeće stranih investitora BiH i FIPA uspješno održali diskusiju: “Zašto (ne) investirati u BiH?”
Marx.ba Vijeće stranih investitora BiH (Foreign Investors Council – FIC) u saradnji s Agencijom za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) jučer je uspješno održalo javnu diskusiju pod nazivom “Zašto (ne) investirati u Bosnu i Hercegovinu?”, okupivši predstavnike privrednog sektora, donosioca odluka, međunarodne zajednice, te domaće i strane investitore. Tokom diskusije, Sanela Karić predstavljena je kao nova predsjednica upravnog odbora Vijeća stranih investitora, koja će na toj poziciji zamijeniti Branimira Muidžu, koji je proteklih 13 godina uspješno vodio FIC. – Velika mi je čast preuzeti ovu odgovornu ulogu i voditi FIC u ključnom trenutku za BiH, dok se približavamo članstvu u Evropskoj uniji i intenzivno radimo na ispunjavanju obaveza u okviru Evropskog zelenog dogovora. Strane investicije su se tokom protekle tri decenije pokazale kao snažan pokretač ekonomskog razvoja i modernizacije zemlje. Uvjerena sam da će se kroz blisku i stratešku saradnju s institucijama vlasti BiH stvoriti povoljno okruženje za dalji napredak i dugoročan prosperitet. Posvećeni smo jačanju partnerskih odnosa i unapređenju dijaloga, jer samo zajedničkim naporima možemo ostvariti transformativne rezultate za sve građane, izjavila je Sanela Karić Diskusija se fokusirala na ključne izazove s kojima se investitori suočavaju, uključujući pravnu nesigurnost, složen regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, te zelenu tranziciju. Bilo je govora i o reviziji okolinskih dozvola, harmonizaciji propisa unutar BiH, EU regulativi, a prisutni su se dotakli i zakona o državnom zemljištu, koji predstavlja prepreku za velike investitore. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za intenziviranjem javno-privatnog dijaloga kako bi se osigurali povoljni uslovi za strane investicije i dodatno unaprijedila investiciona klima u zemlji. Sanja Miovčić, direktorica FIC-a, također se obratila prisutnima, ističući kako su članice Vijeća stranih investitora oči i uši ove zemlje na terenu. Oni posjeduju informacije iz prve ruke o tome kako poslovno okruženje funkcioniše u praksi, koji su pozitivni aspekti, a koji problemi, te u kojoj mjeri i na koji način se zakonodavstvo primjenjuje. Ove informacije su izuzetno važne za sve donosioce odluka u Bosni i Hercegovini jer je percepcija privrede o napredovanju reformi u različitim oblastima ključna, posebno s obzirom na kompleksnost i fragmentiranost našeg sistema. Zaključak diskusije bio je da su investicije ključni pokretač ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, ali da je nužno unaprijediti pravni i regulatorni okvir kako bi se stvorili uslovi za dugoročna i održiva ulaganja, te svakako intenzivirati dijalog sa predstavnicima vlasti. Marko Kubatlija, direktor FIPA-e, također se obratio prisutnima. – FIPA će nastaviti aktivno da se bavi rješavanjem svih barijera i administrativnih problema s kojima se susreću investitori i svi oni koji ulažu u ovu zemlju. Želim da pozovem sve investitore da nastave ulagati svoj kapital u BiH, jer prema zvaničnim podacima 80 posto investitora koji ulažu u ovu zemlju se vraća da reinvestira. Imamo šta da ponudimo i s ovog današnjeg skupa želimo da pošaljemo jasnu poruku i uključimo nadležne institucije u proces ubrzavanja sudskih i administrativnih procedura, naglasio je Kubatlija. Vijeće stranih investitora BiH i FIPA izrazili su zadovoljstvo uspješnošću događaja, istakavši da će nastaviti raditi na stvaranju bolje investicione klime u Bosni i Hercegovini i daljnjem podsticanju produktivnog dijaloga sa pojedinim ministarstvima u vezi sa nekim od najznačajnijih zakona, te jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora. VAZANO Predstavljena Strategija razvoja turizma do 2030. i koraci za unaprjeđenje turizma
Sve ima veze s Trumpom: Bitcoin skočio iznad 71.000 dolara prvi put od juna
Marx.ba Bitcoin je porastao iznad 71.000 dolara prvi put od juna, potaknut priljevima u namjenske fondove kojima se trguje na berzi, kao i špekulacijama o potencijalnom ishodu američkih izbora sljede sedmice. Najveća digitalna imovina porasla je za čak 2,7% prije nego što je dio toga promijenila na 70.870 dolara u utorak u 5:30 ujutro u Londonu. Manji tokeni kao što su drugoplasirani Ether i omiljeni među memovima Dogecoin također su porasli. Bitcoin neki smatraju takozvanom Trumpovom trgovinom jer je republikanski predsjednički kandidat Donald Trump prihvatio digitalnu imovinu tokom kampanje. Trump vodi na tržištima predviđanja, dok ankete pokazuju izjednačenu utrku protiv demokratske kandidatkinje potpredsjednice Kamale Harris. Token nastavlja “cijeniti izbornu pobjedu Donalda Trumpa”, napisao je u bilješci Tony Sycamore, tržišni analitičar u IG Australia Pty. Bitcoinu je potreban trajni proboj iznad 70.000 dolara kako bi ojačao povjerenje da se može oporaviti iznad rekordnog nivoa iz marta od 73.798 dolara, dodao je. Trump je obećao da će SAD učiniti kripto prijestolnicom planeta. Harris je usvojila odmjereniji pristup, obećavajući podršku regulatornom okviru za industriju. Njihova su stajališta u suprotnosti s represijom sektora pod predsjednikom Joeom Bidenom. Trump je također rekao da bi zamolio milijardera Elona Muska, glavnog donatora njegove kampanje, da predvodi pritisak na smanjenje državne potrošnje. Napor je nazvan Odjel za vladinu učinkovitost ili DOGE, referenca na token Dogecoin koji je Musk prihvatio. Muskova povezanost s Trumpovom kampanjom pomogla je podići raspoloženje među trgovcima, prema Arisi Toyosaki, suosnivaču Cega, pružatelja usluga kripto izvedenica. Trgovci opcijama povećali su uloge na klađenju da će Bitcoin dosegnuti vrhunac od 80.000 dolara do kraja novembra bez obzira na to ko pobijedi na izborima. Implicitna volatilnost oko dana izbora 5. novembra je povećana. Spot-Bitcoin ETF-ovi u SAD do sada su ovog mjeseca privukli oko 3,6 milijardi dolara neto priljeva, piše Seebiz. VEZANO Veliki igrači vjeruju u nastavak rasta bitcoina, ali i solane
Petar Ćorluka danas otvara najveću fabriku kartonske ambalaže u regiji
Marx.ba U Grudama se danas otvara najmodernija fabrika kartonske ambalaže u regiji, čija vrijednost prelazi 40 miliona eura. Tvornica, koja je u vlasništvu Petra Ćorluke, prostire se na 30.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora, a krajem prošle godine počela je testnu proizvodnju. U septembru 2023. godine stigla je oprema za proizvodnju kartonske ambalaže, a u decembru je počela testna proizvodnja samo za potrebe Violete. Kako bi tvornica Corspack ispunjavala najviše svjetske standarde, u proizvodnji se koriste najnaprednije tehnologije i vrhunske mašine isključivo iz Njemačke, Švedske, Italije, Nizozemske i Japana. Cijeli proces proizvodnje prate najmoderniji softveri, postojeće mašine koje zadovoljavaju najviše svjetske standarde, kazali su iz kompanije za Bloomberg Adriju. Otvorenje nove tvornice kartona označava uzbudljiv trenutak za industriju, s posebnim naglaskom na održivost i inovacije. Osluškujući potrebe tržišta, kažu da je cilj bio doprinijeti i ekološkoj svijesti, te potaknuti razvoj lokalne zajednice. Svi testovi i proizvodnja popraćeni su svakodnevnim laboratorijskim analizama na evropskom nivou. U tvornici koriste savremenu laboratorijsku opremu i uređaje za analizu sirovina, poluproizvoda te gotovih proizvoda. – Uz timski rad i edukacije s vanjskim saradnicima i konsultantima svakodnevno se stječu nova znanja i iskustva. Inovativnim pristupom i saradnjom s kupcima kartonska ambalaža prilagođava se potrebama raznih industrija, uključujući prehrambenu, farmaceutsku i maloprodajnu industriju, kazali su. Tehnološki napredak Corspack se može pohvaliti vrhunskom tehnologijom, uključujući korugator koji proizvodi 925 m² kartona u minuti te moderne konverting linije za štancanje, lijepljenje i štampanje kutija. Proizvodnja je popraćena svakodnevnim laboratorijskim analizama kako bi se osigurao najviši nivo kvaliteta, pieš Blooomberg Adria. Kapacitet tvornice po smjeni je 60.000 tona, a proizvodni proces se odvija u dvije faze. Prva faza je proizvodnja ploča od valovitog kartona. Kako su kazali, u budućnosti planiraju proizvodnju šireg spektra različitih vrsta kartonske ambalaže, od jednostavnih smeđih transportnih kutija do visokokvalitetnih ‘shelf ready’ kutija s perforacijom, GMP standardne kutije, štancane kutije i gajbe za konditorsku, mliječnu, voćarsku i mesnu industriju, prilagođavajući se potrebama brojnih industrijskih grana uz najviše standarde printa, kvaliteta i preciznosti proizvoda. Ova tvornica je posebna i po tome što koristi obnovljive izvore energije. Na krovu tvornice su instalirani 3 MW solarni paneli. Za razliku od drugih tvornica u regiji, ova tvornica će koristiti hibridni bojler, koji koristi kombinaciju električne energije i plina za proizvodnju vodene pare, koja je jako važna u ovoj industriji. – Proizvodimo jako efikasno i s minimalnim otpadom i tako omogućavamo bolju konkurentnost naših proizvoda na tržištu, kazao je nedavno Ćorluka. Plan ove tvornice jeste da se zadovolje potrebe domaćeg tržišta, ali proizvode planiraju lansirati i na tržišta od Austrije do Grčke. Otvaranjem tvornice ova zapadnohercegovačka općina dobija i nova radna mjesta, te donosi brojne koristi kako za ekonomski rast tako i za lokalnu zajednicu. VEZANO Petar Ćorluka, vlasnik Violete za Marx.ba: Uradit ćemo sve iz temelja onima kojima je to najpotrebnije
Podravka završila drugu fazu investicija u sunčane elektrane
Marx.ba Podravka je sukladno Strategiji održivog poslovanja, završila drugu fazu investicije u sunčane elektrane vrijednu oko pet miliona eura, izvijestili su u danas iz Podravke. Time je dovršena implementacija projekata za izgradnju i opremanje sunčanih elektrana Grupe Podravka u Koprivnici, Varaždinu i Dugopolju, kao i ona u Mariboru. Investicija je sufinansirana sredstvima Modernizacijskog fonda. Ukupno je u 2024. u Grupi Podravka instalirano dodatnih 9.158,2 kW s ukupno 21.883 fotonaponska panela te dodatnom godišnjom proizvodnjom od 9.131.310 kilovat sata (kWh) električne energije. Time ukupno instalirani kapaciteti svih sunčanih elektrana Grupe, nakon prvih dvije završene faze investicije, iznose 12.995,2 kW s 33.244 ugrađenih panela, što znači da Grupa Podravka trenutno proizvodi 12.920.842 kWh električne energije na godinu. Rezultat je i smanjenje emisija CO2 za više od dvije hiljade tona, naveli su iz Podravke. Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić je prilikom obilaska sunčane elektrane u Koprivnici kazala kako održivo poslovanje više nije opcija već jedini način na koji kompanije mogu opstati i biti uspješne. Iz Podravke napominju kako će sljedeća faza investicije u sunčane elektrane uključiti i novoizgrađeni logističko-distributivni centar u Koprivnici. Završetak treće faze očekuje se tokom sljedeće godine, a njome će se, kao i prethodnim dvjema, dodatno smanjiti troškovi električne energije na nivou cijele Grupe Podravka. VEZANO Zajedničko regionalno tržište: Ključ za “pristupanje prije članstva”
Uspješna taktika koja će vam pomoći u svakim pregovorima
Marx.ba Tokom posljednja dva desetljeća Lydia Fenet prikupila je na aukcijama više od milijardu dolara za neprofitne organizacije. Kao aukcionarka Fenet svake večeri sarađuje s publikom koju čine stotine, pa i hiljade ljudi, koji se kroz ponude i protivponude takmiče za određene predmete. Na portalu Fast Company objasnila je jednu od svojih omiljenih i vrlo uspješnih tehnika pregovaranja i zašto je u pregovorima važno graditi prijateljski odnos. – Kao dražbovateljica na dobrotvornim priredbama ne prodajem Picassove ili Monetove slike. Na dobrotvornim aukcijama u kasne sate pokušavam uvjeriti dva ponuditelja da se takmiče za nešto što im možda i ne treba – na primjer za kuću za odmor u Meksiku, iako vjerovatno već imaju kuće za odmor negdje drugo. Moj odnos prema ponuditeljima u vrućem nadmetanju u javnom okruženju odredit će koliko su oni spremni ponuditi i koliki će iznos na kraju aukcija biti dosegnut. Tokom godina usavršila sam nekoliko strategija koje ću primijeniti kad se takmičenje zahuktava, ali i dalje želim da se svi osjećaju kao pobjednici. Jedna od mojih omiljenih, najuspješnijih tehnika pregovaranja je jednostavna – uvijek se sprijateljite s onima koji nude manje, tumači Lydia Fenet. U aukciji, kao i u pregovorima, lako je pretpostaviti da je jedina osoba na koju se trebate usredotočiti ona koja će vam dati ono što želite. – Pametan pregovarač zna da je jednako važno učiniti da se svaka osoba u prostoriji osjeća važnom, bez obzira na ishod. Na aukciji, ako nema ponuditelja koji će ponudi manje, nema nadmetanja, a pobjednik aukcije će potrošiti puno manje. Kao voditeljica aukcije nastojim se sprijateljiti sa slabijim ponuditelj kako se i on osjećao dobro i vrijedno te kako bi se bio spreman vratit, poručuje, kaže ona. Isto se može reći za bilo koje pregovore, kaže Fenet. – Bit će trenutaka kada uđete u sobu i sve se posloži bez napora. Ali bit će i trenutaka kada uđete u sobu i odmah znate da ne prodajete ono što osobi treba ili da pregovori neće uspjeti, kaže ona. Tada dolazi u igru prijateljstvo s onim koji nudi manje. Usredotočite se na stvaranje odnosa kako bi se i ta osoba osjećala dobro zbog ishoda bez obzira na to je li joj pošlo za rukom ono što je željela ili nije. – Upamtite, život je dug. Ljudi mijenjaju poslove, a proračuni dolaze i odlaze. Ali ako ljudi napuste pregovore s osjećajem da su uspostavili vezu, oni će vam se i dalje odazivati. Bila sam vodeći partner u kompaniji više od dva desetljeća. Mnogi su pregovori završili jer osoba s druge strane stola nije imala dovoljan proračun kako bi se postigao dogovor. No, brzo sam naučila da primjenom iste taktike koju sam koristila na dobrotvornim aukcijama mogu postići pozitivan rezultat. Ako se sprijateljim s osobom koja ne može ponuditi više, ta osoba mi se često javi kada promijeni posao ili kada osigura budžet potreban za sklapanje posla. U mnogim slučajevima ta se osoba sjetila naših početnih pregovora i vratila se kada je imala neku novu ponudu. “Ne” danas ne znači “ne” za šest mjeseci, ističe Fenet. Kako naglašava, nikad ne podcjenjujte važnost smisla za humor kada dogovor ne uspije. – Završila sam mnoge pregovore s osmijehom i obećanjem da ću provjeriti za tri mjeseca jesu li se stvari promijenile ili je izvršni direktor odobrio budžet koji je potreban da bismo ugovorili posao. Onda bih malo zastala i dodala: “A zatim ću za šest mjeseci provjeriti jeste li vi novi izvršni direktor”, savjetuje. VEZANO Intesa Sanpaolo i EIB dogovorile inicijativu za ulaganja i do 8 milijardi eura u energiju vjetra
Intesa Sanpaolo i EIB dogovorile inicijativu za ulaganja i do 8 milijardi eura u energiju vjetra
Marx.ba Intesa Sanpaolo i Evropska investicijska banka (EIB) dogovorile su novu inicijativu koja će potaknuti do osam milijardi eura ulaganja u evropsku industriju vjetra. EIB će dati protivgaranciju od 500 miliona eura Intesi Sanpaolo, omogućujući banci stvaranje portfelja bankovnih garancija do 1 milijarde eura – njima će se podržati lanac opskrbe i međusobno povezivanje elektroenergetskih mreža za nove projekte vjetroelektrana širom Evropske unije. Zahvaljujući visokom učinku poluge, dogovor može potaknuti ukupna ulaganja u realnu ekonomiju od 8 milijardi eura. Dogovor predstavlja prvu transakciju koju podupire InvestEU i drugu općenito u okviru EIB-ovog paketa vjetroelektrana vrijednog 5 milijardi eura, odnosno plana ulaganja objavljenog na COP 28 u Dubaiju koji ima za cilj podržati proizvodnju 32 od 117 gigavata vjetra energetski kapacitet potreban kako bi se Evropskoj uniji omogućilo da ispuni svoj cilj proizvodnje najmanje 45% svoje energije iz obnovljivih izvora do 2030. – Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji s EIB-om, odjel IMI CIB Intesa Sanpaolo razvio je inovativne instrumente usmjerene na podršku infrastrukturnim ulaganjima velikih međunarodnih grupa, uključujući međupovezivanja i električne mreže, omogućujući strateške održive projekte u Evropi. Nedavne transakcije pojačavaju našu podršku cijelom lancu opskrbe energijom vjetra, s naglaskom na ESG ciljeve, u saradnji s našim klijentima i evropskim institucijama, rekao je Mauro Micillo, direktor IMI odjela za korporativno i investicijsko bankarstvo Intese Sanpaolo. Grupa Intesa Sanpaolo potvrđuje svoju ulogu pokretača inovacija i podrške poduzećima i institucijama za održivi ekonomski razvoj, piše Seebiz. VEZANO Intesa Sanpaolo Banka BiH: Michele Castoro imenovan je za predsjednika Uprave
Veliki igrači vjeruju u nastavak rasta bitcoina, ali i solane
Marx.ba Vrijednost bitcoina vratila se iznad 67.000 dolara, prvi put od jula ove godine. Svjedoci smo dužeg perioda rasta cijena, jer je od početka septembra do danas cijena najveće kriptovalute porasla nešto manje od 30 posto. Dobar izgled za daljnji rast cijena je i povećana vjerovatnost novog smanjenja kamatnih stopa od strane američke centralne banke, koja se sastaje početkom novembra. Prema podacima koje prate Glassnode i Bitwise, broj takozvanih “kitova” (subjekata koji posjeduju najmanje 1.000 bitcoina) značajno je porastao početkom sedmice, što je najveći broj takvih subjekata od januara 2021. Takav porast pokazuje da glavni igrači na tržištu kriptovaluta vjeruju u nastavak pozitivnog trenda rasta cijena. Zanimljivo je i da je, prema istim kompanijama, smanjena akumulacija malih ulagača. U posljednje vrijeme snažan rast cijena bilježi solana, koja je najbolje prošla među najvećim kriptovalutama. Također je zabilježila veći rast od bitcoina i ethera, koji je, kao i solana, blockchain prvog nivoa i stoga izravna konkurencija solani. Solana je ove sedmice dostigla rekord svih vremena u odnosu na ether i ne čini se da će se trend uskoro zaustaviti. Konkurentska prednost mreže solana je u iznimno niskim transakcijskim troškovima, što između ostalog omogućuje niske troškove nabave i prodaje. Brzina mreže i niski troškovi znače da mnogi korisnici više vole trgovati na solanici nego na eteru. Povećani broj korisnika mreže također se odražava na cijenu temeljne kriptovalute. Podsjetimo, solanin blockchain odabrao je Sam Bankman-Fried i njegovo carstvo izgrađeno oko FTX berze. Nakon poznate priče o propasti spomenute berze i s njom povezanog fonda rizičnog kapitala Alameda Research, solana i cijeli ekosistem teško su stradali. Primjerice, solana je svoju najveću vrijednost zabilježila u novembru 2021. godine od približno 260 dolara. Nakon spomenutog kolapsa, vrijednost kriptovalute potonula je na tek nešto više od 8 dolara u decembru 2022. Tada se uvelike nagađalo hoće li projekt uopće preživjeti i je li svo uzbuđenje umjetno stvoreno preko Bankmana. Ove godine nagađanja su opovrgnuta jer je broj korisnika i transakcija na mreži značajno porastao i na najvišim nivoima u historiji. Cijena solane trenutno je 175 dolara, analizira Seebiz. VEZANO Zlato i dalje raste, bitcoin ga prati u stopu
Zajedničko regionalno tržište: Ključ za “pristupanje prije članstva”
Marx.ba Povodom Sedmice zajedničkog regionalnog tržišta (Common Regional Market Week), u Sarajevu je jučer održan događaj pod nazivom „Unapređenje regionalne saradnje: Put prema zajedničkom regionalnom tržištu i EU integraciji na Zapadnom Balkanu“. Ovaj događaj je organizovan u saradnji Instituta za saradnju i razvoj (CDI) iz Tirane i Centra za promociju civilnog društva uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke i jedan je od niza sličnih koji su organizovani širom regiona. Nedavno se završilo deset godina od početka Berlinskog procesa kao platforme za jaču saradnju između zemalja Zapadnog Balkana, na što je podsjetio šef Odjela za privredu i privrednu saradnju Njemačke ambasade, Daniel Stinsky. On je podsjetio kako su upravo zahvaljući facilitaciji njegove države napravljeni najveći pomaci u regionalnoj saradnji, te naglasio kako će nedavno usvojeni novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište biti kamen temeljac za budućnost Zapadnog Balkana. O ostvarenom napretku je opširnije govorio stručnjak za trgovinu iz CEFTA-e Marko Mandić koji je istaknuo kako je Komitet CEFTA ove godine usvojio devet novih sporazuma koji će unaprijediti trgovinu, stvoriti radna mjesta i unaprijediti prava potrošača u regionu. „U zadnjih deset godina se izvoz iz zone CEFTA u EU povećao, ali imamo veliki rast i unutar CEFTA-e, između zemalja“, rekao je Mandić i naveo primjer rasta razmjene u uslužnom sektoru koji se utrostručio. Da su Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište nešto čije efekte građani mogu itekako osjetiti, naglasili su iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Pomoćnica ministra Aida Hodžić skrenula je pažnju na to da od 2020. godine u anketama o pristupanju naše zemlje EU podrška ovom procesu pada za oko tri posto godišnje. – Ne povećava se broj onih koji su protiv, nego broj neodlučnih ili onih koji nemaju mišljenje, što ukazuje na manjak jasne vizije i perspektive o tome da taj proces nešto donosi. Zajedničko tržište i Berlinski proces su nešto čije rezultate građani mogu direktno osjetiti, kazala je pomoćnica ministra vanjskih poslova BiH. Učesnici su se složili kako je Plan rasta za Zapadni Balkan nešto što ide ruku pod ruku sa zajedničkim regionalnim tržištem, te kako on pokazuje da ovaj region nije izišao van fokusa EU ni nakon ruske agresije na Ukrajinu zbog čega se nešto veća pažnja poklanja proširenju Unije na istok. Ipak, ključni zadaci su pred državama koje moraju provesti očekivane reforme. Ekonomska savjetnica u Delegaciji EU u BiH Aida Soko je izrazila nadu da će reformska agenda BiH uskoro biti u potpunosti usaglašena u pozitivnoj atmosferi, te istaknula kako u 110 mjera koje su do sada usaglašene i odobrene ima puno razloga za zadovoljstvo. Napomenula je da će i isplata sredstava EU za podršku reformama biti zasnovana na učinku, te kako države mogu puno dobiti, ali i izgubiti. Domaćini skupa, direktorica CPCD-a Aida Daguda i direktor za istraživanja instituta CDI Ardian Hackaj su iskoristili priliku da spomenu ulogu civilnog društva u procesima integracija. Daguda je potcrtala kako organizacije civilnog društva nisu doprinijele samo monitoringom procesa, nego i aktivnim uključivanjem u njega, a Hackaj je opisao kako su brojne sugestije i prijedlozi koje su došle iz civilnog društva ugrađene u sporazume o regionalnoj saradnji i danas čine dobar dio osnove za koncept „accession before membership“, odnosno „pristupanje prije članstva“ koji priprema zemlje Zapadnog Balkana za integraciju u EU i njeno slobodno tržište, saopćeno je iz CPCD-a. VEZANO Počelo drugo izdanje Međunarodne konferencije logistike u BiH
Kako investitori gledaju na fudbalske klubove
Bloomberg Adria Fudbalski klubovi su odavno prestali da budu samo personifikacija za privrženost, lojalnost i mjesto zabave milionima navijača – transformisali su se u biznise. To su biznisi koji svojim vlasnicima i/ili akcionarima teže da obezbijede profit ili prihvatljiv povrat na investicije. Uglavnom, kupovina akcija fudbalskih klubova je samo način da investitori diversifikuju svoja ulaganja u jedan od najpopularnijih vidova zabave. U Evropi je i dalje dominantan vid vlasništva kroz privatni kapital u fudbalskim klubovima, međutim, fudbalski giganti kao što su Manchester United, Borussia Dortmund, Juventus ili Lazio su biznisi čiji je kapital sačinjen od javno dostupnih akcija. Motive izlaska fudbalskih klubova na berzu možemo posmatrati iz dva ugla – maksimiziranje povrata investicija svojim vlasnicima ili obezbjeđivanje određenog nivoa profita vlasnika. Od motiva investitora zavisi i da li će tako prikupljena sredstva koristiti za ulaganje u stadion i dovođenje popularnih fudbalskih imena ili će ta sredstva preusmjeriti na finansijsko restrukturiranje (na primjer, smanjenje nivoa duga). Najbolji primjer je Manchester United koji je 2012. godine javno ponudio svoje akcije (IPO – intial public offering) s ciljem prikupljanja sredstava zarad otplate duga, a ne za kupovinu novih igrača. Dakle, navijači kotiranje na berzi posmatraju kao način povećanja uspjeha klubova u svim takmičenjima, dok investitori teže da dobiju što veću tržišnu vrijednost. Koji god motivi su iza odluke klubova da izađu na berzu, vrijednost klubova zavisi od kretanja cijena dionica koje su u direktnoj vezi s rezultatima koje klubovi ostvaruju. Najreprezentativniji primjer je Borussia koja je četiri kola prije kraja prvenstva 2023. imala cijenu dionice od 4,39 eura. Tri dodatne pobjede i očekivanja pred posljednje kolo kada je pobjedom mogla da obezbijedi titulu doveli su cijene dionice na 5,88 eura. Gubitak titule te godine doveo je do pada cijene dionica na nivo od 4,13 eura. Prema tome, i vrijednost fudbalskog kluba Borussije je u direktnoj korelaciji s performansama na terenu. Vrijednost akcija fudbalskog kluba Fenerbahçe je naglo porasla u julu ove godine, kada je klub zabilježio rekordan transfer za tursko tržište mladog igrača Arde Gulera u Real Madrid za 20 miliona eura uz 10 miliona eura za bonuse i 20 posto od buduće prodaje tog igrača. Tada se vrijednost dionica uvećala za 9,1 posto, a obim trgovine akcija se utrostručio u odnosu na prosjek. To što finansijsko tržište ne pravi razliku između kompanija i fudbalskih klubova kod špekulativne prodaje se odrazilo i na vrijednost Manchester Uniteda. Od 10. oktobra 2022. do 25. oktobra 2022. dionice Manchester Uniteda su porasle za oko 27 posto. Glavni stimulator rasta su bile špekulacije oko potencijalnog preuzimanja kluba. Više kupaca se interesovalo za britanski klub, među kojima su britanski milijarder Sir Jim Ratcliffe, Javni investicioni fond Saudijske Arabije, investitori iz Katara i druge ”private equity” firme koje već imaju investicije u sportu. Ipak, familija Glazer (vlasnik kluba u to vrijeme) nije bila voljna prodati klub. Stoga je rast dionica bio kratkotrajan i stao je krajem novembra 2022., a do marta 2023. dionica je pala za oko 16 posto. Dionice fudbalskih klubova, kao i sve dionice kompanija, vođene su ponudom i tražnjom za njima, kao i načinima vođenja kompanija: makroekonomski faktori – sklonost ka povećanoj ili smanjenoj potrošnji navijača, a industrija zabave, ako tako možemo nazvati fudbalsku industriju, dosta je elastična, što utiče na pad prodaje karata i odluke navijača da manje troše na proizvode. Najbolji primjer je globalna pandemija COVID-19, koja je uzdrmala fudbalsku industriju. Efekti pandemije su dvojako djelovali na fudbalske klubove – prihodi od karata skoro da nisu ni postojali, ali prihodi od emitovanja su dostigli rekordne vrijednosti (procjena je da su ti prihodi tokom dvije fudbalske sezone bili 4,5 milijardi eura). Međutim, ako zagrebemo po specifičnostima fudbalske industrije, rezultati pojedinačnih timova u domaćim, ali prije svega u međunarodnim takmičenjima, direktno utiču na cijene dionica. Potpisivanje ugovora s atraktivnim igračima poboljšava percepciju kluba, pa se manifestuje i na cijene dionica. Suprotan efekat su skandali koji prate klubove, što s izrečenim kaznama utiče na vrijednost klubova – Juventusu su dionice bile u padu sa 0,67 eura na 0,39 eura u vrijeme skandala izbacivanja iz Serije A zbog namještanja utakmica 2006. godine. Veliki sponzorski ugovori značajna su stavka prihoda klubova. Da se sponzorstvom ne smatra samo amblem na dresu, govori i činjenica da kompanije plaćaju velike sume da bi i stadioni klubova nosili njihova imena (Etihad za Manchester City, Alianz sa Bayernom iz Minhena). Sponzori se utrkuju ko će sponzorisati klub. Tu je na primjer odluka Borussije od prošle sezone da uvede dva tipa dresova. Evonik je sponzor opreme za sva međunarodna klupska takmičenja, prijateljske utakmice u inostranstvu i utakmice kupa Njemačke, a 1&1 Telecommunication je sponzor za utakmice u Bundesligi. Kada podvučemo crtu i stavimo u kontekst ekonomske isplativosti, za investitore koji za cilj imaju generisanje većih stopa dobitka, faktori kao što su prodaja igrača, sponzorski ugovori, prihodi od emitovanja i prodaja opreme i karata su glavni generatori prihoda. Kao i kod kompanija, bruto marža proizvoda (u ovom slučaju fudbalera) se može mjeriti prema odnosu prihoda koje klub generiše kroz sve stubove prihoda od potpisivanja ugovora s atraktivnim fudbalerom i njegovom zaradom koja opterećuje troškovnu stranu. Dobri rezultati, atraktivnost kod televizijskih kuća i armija navijača donose dobit vlasnicima klubova. Ako uz sve ove faktore fudbalski klubovi uspijevaju da svoju troškovnu stranu ne opterete velikim transferima koji povlače visoke plate fudbalera, investitori zadovoljno gledaju u generisanu EBITDA marginu. Lojalnost navijača i prepoznatljivost brenda fudbalski klubovi koriste i za ulazak u druge poslove koji im generišu prihode. Borussia se smatra jednim od klubova s velikom bazom lojalnih navijača. Kako je Borussia to iskoristila da generiše skoro 30 posto EBITDA?! Odgovor možemo naći u ulasku Borussije u poslove koji su indirektno vezani za fudbal, ali direktno vezani za navijače: prihodi od rezervacije hotela i automobila, usluge prevoza avionom, brodom i vozom, ali i putem turističkih paketa koje nude turističke agencije. Odlaskom Sir Alexa Fergusona 2014. godine, rezultati Manchester Uniteda nisu impresivni, šta više, navijači nisu navikli na ”ovako loš United”. Kada je klub izašao na njujoršku berzu, cijena dionica je bila 14 dolara, što je vrednovalo klub na 2,3 milijarde dolara i u tom trenutku ga učinilo najvrednijim timom na svijetu. Od tada, dionice Manchester Uniteda nisu imale jasan pravac, sve do spomenute špekulacije
Zlato i dalje raste, bitcoin ga prati u stopu
Marx.ba Cijene zlata nastavljaju juriti prema gore. Analitičari UBS-a predviđaju da će u sljedećih 12 mjeseci cijena zlata dosegnuti 2.900 dolara u slučaju daljnjeg smanjenja kamata Feda (sljedeće smanjenje može se očekivati na sjednici 6. i 7. novembra). Ovo čak i nije hrabro predviđanje, jer već iznosi gotovo 2.750 dolara. Menadžer hedge fonda i milijarder Paul Tudor Jones II. otkrio je u razgovoru za CNBC da intenzivno ulaže u zlato i bitcoin, budući da očekuje da će se bez obzira na ishod američkih izbora inflatorni pritisci nastaviti. Njegov portfelj je usmjeren na zaštitu od inflacije. Ima duge pozicije u zlatu i bitcoinu, kao i u robi. Cijena zlata ove je godine porasla za čak 33 posto, a bitcoina za gotovo 60 posto, piše Seebiz. VEZANO Berze u porastu, zlato na novom historijskom maksimumu