Nvidia oborila sve rekorde: Godišnji prihod porastao za 126 posto
Marx.ba Kalifornijski proizvođač naprednih čipova Nvidia objavio je da njegov prihod za cijelu fiskalnu godinu, od februara 2023. godine do kraja januara ove godine, porastao za 126 posto međugodišnje na 60,9 milijardi dolara. Nvidia je u četvrtom fiskalnom kvartalu koji se završio 28. januara prihodovala 22,1 milijardu dolara, što je za 22 posto više u odnosu na prethodni kvartal i za 265 posto više u odnosu na četvrti fiskalni kvartal prošle godine, objavljeno je na web stranici kompanije. Prihod iz Centra za podatke (Data Center) firme Nvidia za četvrti fiskalni kvartal iznosi 18,4 milijarde dolara, što je za 27 posto više u odnosu na prethodni kvartal i za 409 posto više u odnosu na četvrti kvartal prošle godine. U pitanju su rekordni rezultati koji su prevazišli očekivanja Wall Streeta, a tržišna vrijednost kompanije sada je prešla 1,8 biliona dolara. Izvršni direktor kompanije Nvidia Jensen Huang je ukazao na ogromnu tražnju za računarskom snagom koja je u osnovi tehnologije vještačke inteligencije (AI). – Potražnja raste širom svijeta, u kompanijama, industrijama i državama, dodao je Huang. Njujorški Goldman Sachs je još prije objavljivanja rezultata za četvrti kvartal naveo da kompanija Nvidia „ima najvažnije dinice na svijetu”, prenio je Bloomberg. CNBC je povodom rekordnih rezultata firme Nvidia objavio i zanimljivu računicu o isplativosti ulaganja u akcije te kompanije. – Da ste uložili 1.000 dolara u firmu Nvidia prije godinu dana, vaša investicija bi se utrostručila za oko 225 posto i na današnji dan vrijedila bi oko 3.248 dolara, navodi se na vebsajtu CNBC-a. Ako bi neko uložio 1.000 dolara u pomenutu kompaniju prije pet godina, vrijednost investicije bi porasla za 1.015 posto i sada bi vredila 17.542 dolara. Investitori koji su bili dalekovidi i uložili 1.000 dolara u kompaniju Nvidia prije 10 godina bi mogli da uživaju u rasti svojih investicija za oko 22.340 posto i sada bi imali imetak od 148.226 dolara. Najbolje su prema računici prošli oni koji su uložili 1.000 dolara 22. januara 1999. godine kada je Nvidia prvi put izašla na berzu.
Nakon Wall Streeta skočile i evropske dionice, optimizam ulagača raste
Marx.ba Evropske dionice dosegle su rekordni nivo, pridruživši se tako svojim kolegama s Wall Streeta, budući da su optimizam oko ekonomskog rasta i potencijalnog popuštanja monetarne politike produžili prošlogodišnji uspon. Indeks Stoxx Europe 600 popeo se 0,9 posto na 495,71 bod, nadmašivši svoj prethodni vrhunac svih vremena, koji je dosegao u januaru 2022. Dobici u četvrtak potaknuti su tehnološkim dionicama nakon što je Nvidia objavila još jednu fantastičnu prognozu prodaje, a njene su dionice proglašene najvažnijima na svijetu s obzirom da je tromjesečni prihod kompanije porastao za čak 265 posto. Baš kao i u SAD, koncentracija prinosa bila je velika tema u Evropi u posljednje vrijeme, sa samo četiri dionice koje čine 65 posto dobitaka u referentnoj vrijednosti od početka godine. Proizvođač opreme za čipove ASML Holding NV, danski proizvođač lijekova Novo Nordisk A/S, njemački softverski div SAP SE i francuski proizvođač luksuzne robe LVMH zabilježili su dvoznamenkaste dobitke u 2024., objavio je Bloomberg. Osim pojedinačnih industrija, znakovi otporne globalne ekonomije potiču raspoloženje ulagača. U isto vrijeme, oklade da će globalne centralne banke početi smanjivati kamatne stope kasnije ove godine također potiču dionice i već su dovele američki referentni indeks S&P 500 do rekorda. Charles-Henry Monchau, glavni direktor za investicije u Banque Syz Groupu, kaže da evropske dionice neće biti uznemirene čak i ako rast u eurozoni razočara. Visoke procjene za najuspješnije europske igrače “djelomično su opravdane superiornim rastom zarade, snažnom bilancom i održivom konkurentskom prednošću”, rekao je. Nije novina da se povjerenje u luksuzne dionice također se vraća, uz otpornu prodaju u LVMH-u koja dovodi do većih dobitaka. Ipak, postupni poticaji iz Kine doveli su do slabijeg učinka u sektoru osnovnih resursa. Maloprodaja je također zaostala, pod pritiskom Hennes & Mauritza. Neki stratezi, uključujući Maxa Kettnera iz HSBC Holdingsa, upozorili su da je “bikovsko raspoloženje” možda otišlo predaleko. Drugi pak prigovaraju da se evropske dionice ne kupuju dovoljno, tvrdeći da je nedavni porast bio koncentriran na američkim i tehnološkim dionicama. – Postoji prostor za širenje rasta, rekao je Emmanuel Cau, strateg u Barclaysu, prenosi Lider.
Uspješna kompanija iz Cazina gradi turističko naselje na Hvaru
Marx.ba Bosanci i Hercegovci uveliko planiraju ljetovanja, a jedno od njihovih najdražih mjesta za odmor je Hvar, sunčani otok okružen kristalno čistim morem, koji je i jedna od najpoznatijih destinacija u regionu. Na ovom otoku posljednjih mjeseci su i radnici bosanskohercegovačke kompanije „Limometal“. Uspješna firma iz Cazina i ove godine radi na izgradnji još jednog turističkog naselja na ovom prelijepom otoku. – Investitor montažnih kuća na lokaciji Stari Grad Hvar je grupacija „Valamar Hotels & Resorts“, a glavni izvođač objekata montažne gradnje je firma „Massa Building“. Ona je preuzela ulogu glavnog izvođača radova ove godine. U periodu od novembra prošle godine do aprila 2024. gradi se 49 objekata, od kojih firma „Massa Building“ gradi 34 objekta, kaže Mensur Mulalić, direktor „Limometala“. Proizvodi uspješne kompanije iz Cazina već su decenijama prisutni u Hrvatskoj, a sve je više objekata na Jadranu koji imaju proizvode „Limometala”. – Dokazali smo da roba bosanskohercegovačkog porijekla može biti jednako kvalitetna i da uz prave partnere bez problema možemo parirati proizvodima iz Evropske Unije, ali i iz cijelog svijeta. Da se dobar glas daleko čuje, potvrđuje i ponuda iz SAD-a. Trenutno smo u pregovorima sa jednom američkom kompanijom za izvoz materijala za 150 montažnih objekata u Americi. U budućnosti planiramo razviti i svoje prototipe montažnih kuća za domaće i evropsko tržište, i trenutno smo u procesu njihovog razvoja, jer se sve više investitora odlučuje na EKO sistem gradnje, ističe Mulalić.
Private equity kompanije okreću se novoj taktici, evo o čemu se radi
Marx.ba Kompanije s privatnim kapitalom sve više skupljaju novac za kupovinu pojedinačnih firmi na temelju posla, dok se bore s padom tržišta, a ulagači traže načine za smanjenje naknada za upravljanje. Rekordnih 31 milijardu dolara prošle su godine uložili investitori koji se bave poslom po dogovoru, prema podacima koje je dostavila savjetodavna kompanija za privatni kapital Triago, prkoseći širem padu sklapanja poslova i prikupljanja sredstava u industriji. To je više od pet puta više od iznosa prikupljenog i uloženog u 2019. Više od 700 kompanija stečeno je privatnim kapitalom u ovoj vrsti posla prošle godine, više nego dvostruko više od ukupnog broja prije pet godina. Među onima koji nude ili razmatraju takve vrste poslova su neka od najvećih finansijskih imena, uključujući hedge fond Elliott, američki investicijski div Hamilton Lane, kao i drugi poput evropske kreditne firme Hayfin, rekli su ljudi upoznati s detaljima. – Jedva da se razgovara s ulagačima koji ne gledaju ili su otvoreni za investicije tipa dogovor po posao. To su svi, od osiguravajućih društava, do sofisticiranih porodičnih ureda, pa čak i državnih imovinskih fondova, rekao je William Clegg, partner u privatnoj savjetodavnoj kompaniji Colmar Capital. Tradicionalno, privatne investicijske kompanije prikupljaju novac od investitora u strukturi koja zaključava gotovinu više od desetljeća. To se koristi za kupnju portfelja kompanija. Firme naplaćuju naknade za upravljanje između 1,5 i 2 posto i uzimaju 20 posto dobiti kada se portfeljna ulaganja prodaju dalje. Struktura znači da rukovoditelji privatnog kapitala mogu dobro zaraditi na naknadama čak i ako nisu uložili novac svojih klijenata. Međutim, nakon desetljeća dugog procvata industrije, private equity grupe bore se s prodajom portfeljnih ulaganja i uvjeravanjem ulagača da zaključaju sredstva na du\e periode uz visoke naknade. Uključujući rizični kapital, industrija je prošle godine prikupila 803 milijarde dolara, što je najniži iznos od 2017. Ugovornici također smatraju da je teško pronaći atraktivne nove poslove u okruženju viših kamatnih stopa, ostavljajući ih na 4 triliona dolara “suhog praha” ili neuloženih sredstava klijenata. Pristup dogovor po posao može biti lakša prodaja investitorima. To često znači niže, više prilagođene naknade za upravljanje, iako trgovci mogu zahtijevati veći udio dobiti kada se ulaganje proda. Ali investitori također znaju gdje se njihov novac troši od početka procesa. – Institucionalni ulagači preferiraju transakcije dogovor po posao jer imaju priliku odabrati željene kompanije, rekla je za Financial Times Sunaina Sinha Haldea, voditeljica privatnog kapitala u Raymondu Jamesu. Novac ulagača također se može upotrijebiti i vratiti brže nego iz tradicionalnog združenog fonda, što je posebno važno na sporijem tržištu gdje firme zarađuju na brdima neuloženog novca. – Mnogi generalni partneri sjede na suhom. Upravljački tim neće sjediti na svom novcu, što je važno u ovom okruženju, rekao je Matt Swain, izvršni direktor Triaga, koji je specijaliziran za prikupljanje novca za takve vrste transakcija. Investicijske banke žele se uključiti u akciju. U decembru je Houlihan Lokey sa sjedištem u Kaliforniji najavio dogovor o kupovini Triaga. Teško tržište prikupljanja sredstava također je povećalo privlačnost ulaganja od dogovora do dogovora za rukovodioce koji se žele sami osnovati. – Primarno tržište prikupljanja sredstava bilo je izazovno za sve, uključujući poznate robne marke, i gotovo je zatvoreno za sredstva koja su po prvi put ulagala sredstva, rekao je Andy Lund, suvoditelj grupe privatnih fondova Houlihan Lokey, prenosi Seebiz.
Banke u FBiH ostvarile neto dobit od 520 miliona KM u 2023. godini
Bloomberg Adria Ukupan prihod banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 1,485 milijardi KM. Neto dobit u naznačenom periodu iznosila je 520 miliona KM. Banke sa sjedištem u FBiH su u 2023. godini ostvarile 915,4 miliona KM prihoda od kamata i sličnih prihoda. Od operativnih prihoda, najveći prihodi su došli od naknada za izvršene usluge. Ukupni rashodi iznosili su 1,016 milijardi KM. Najveći dio rashoda čine troškovi plaća i doprinosa. U sektorskoj strukturi ukupnih kredita banaka sa sjedištem u FBiH 49,9 posto čini stanovništvo, a 43,1 posto privatna poduzeća i društva. Ukupna bruto izloženost po svim nivoima kreditnog rizika pravnih osoba dosegao je 8,76 milijardi KM. Sektor trgovine na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala se najviše zadužio. Slijedi ga sektor prerađivačke industrije. Kod stanovništva ukupna bruto izloženost po svim nivoima kreditnog rizika iznosi 8,7 milijardi KM. Od toga na opću potrošnju otpada 78,49 posto. Na stambenu izgradnju je potrošeno 20,45 posto tih sredstava. Amina Durmo Trlin, članica uprave ProCredit banke, govorila je za Start Bloomberg Adrije, gdje je navela da je u prošloj godini bankarski sektor svjedočio značajnim promjenama, posebno u kontekstu rasta kamatnih stopa. Globalni ekonomski poremećaji uzrokovali su povećanje inflacije, no lokalno tržište u Bosni i Hercegovini nije u potpunosti osjetilo taj efekt. Razlog leži u strukturi izvora finansiranja, gdje se banke uglavnom oslanjaju na lokalne izvore, poput depozita stanovništva i kompanija. Također, niska uključenost stanovništva i kompanija u finansijska tržišta rezultirala je sporijim rastom kamatnih stopa na depozite u poređenju s EU i regionalnim trendovima. Prosječne ponderirane kamatne stope nа kredite banaka sа sjedištem u FBiH na kratkoročne kredite za privredu su iznosile 2,12 i 2,34 posto (nominalna kamatna stopa i efektivna kamatna stopa). Za stanovništvo su pak zabilježene više nivoe kamatnih stopa. Ponderirane kamatne stope na dugoročne kredite za privredu su iznosile 3,61 posto (NKS) i 3,88 posto (EKS). Kod stanovništva su ponderirane kamatne stope iznosile 5,08 i 6,45 posto. Najveći broj poslovnih jedinica u FBiH ima UniCredit Banka, dok najveći broj bankomata posjeduje Raiffeisen Bank. Ukupan broj bankomata u FBiH je 1.279. Prema stepenu stručne spreme u bankama u FBiH najviše je zaposleno osoba s visokom stručnom spremom i srednjom stručnom spremom. Ukupan broj zaposlenika u bankama sa sjedištem u FBiH iznosi 6.563.
Balans tradicionalnog i modernog: Poznati američki investitor prodao tehnološke dionice i uložio u zlato
Marx.ba Bivši predsjednik Uprave investicijske kompanije Duquesne Capital Management Stanley Druckenmiller udaljava se od etabliranih tehnoloških divova poput Amazona i Alibabe, usmjeravajući ulaganja u sektor zlata sa značajnim investicijama u Barrick Gold i Newmont što je preusmjerilo pažnju na dionice ovih rudarskih kompanija. Zlato je prošle sedmice prvi put nakon dva mjeseca palo ispod nivoa od dvije hiljade dolara za uncu, no unatoč tim lošijim rezultatima povećane potražnje centralnih banaka, finansijska neizvjesnost i geopolitičke napetosti dovele su do podrške ulagača. Analitičari su ipak optimistični, očekujući ponovni rast cijena zlata potaknut potencijalnim smanjenjem stopa Federalnih rezervi i Evropske centralne banke. Naime, centralne su banke protekle godine gotovo gutale zlato iako su kupile 45 tona manje nego rekordne 2022. godine. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, neto kupovina centralnih banaka u 2023. iznosila je ukupno 1.037 tona. Bila je to druga godina zaredom da sucentralne banke dodale više od hiljsade tona svojim ukupnim rezervama. Banke trenutno drže procijenjenih 36.700 tona zlata dok se nastavlja globalna borba za alternativnim novčanicama Federalnih rezervi. Kina je bila najveći kupac u 2023. godini, a Narodna banka Kine službeno je izvijestila o povećanju svojih zlatnih rezervi od 225 tona. Bilo je to najveće povećanje rezervi autoritarne države od 1977. godine. Kineska centralna banka sada drži 2.235 tona zlata što ju čini šestom u svijetu po službenim rezervama. Poljska je bila drugi najveći kupac zlata 2023. godine. Između aprila i novembra poljska je centralna banka kupila 130 tona zlata, povećavši svoje zalihe zlata za 57 posto, na 359 tona. Ostali kupci zlata u 2023. godini bili su Singapur, Češka, Irak, Indija i Filipini. Narodna banka Kazahstana i Centralna banka Uzbekistana bile su dva najveća prodavača zlata s obzirom da kupuju iz domaće proizvodnje i prodaju van. Nadalje, Turska je prošle godine bila neto prodavač, ali jedva. Turska centralna banka prodala je 160 tona zlata u proljeće 2023., ali se vratila kupovini u trećem kvartalu pa je u decembru dodala još 18 tona zlata u svoje rezerve. Gledajući unaprijed, Svjetsko vijeće za zlato kaže da trend kupovin zlata središnjih banaka pokazuje malo znakova popuštanja što pojačava vjerovanje da će globalne centralne banke i ove godine ostati kupci. Inače, dok je na početku pomenuti Druckenmiller napravio strateška ulaganja daleko od tradicionalnih tehnoloških dionica, on i dalje drži više od 400 miliona dolara u Microsoftovim dionicama i u Nvidiji. Njegovo kontinuirano ulaganje u tehnološki sektor ukazuje na potencijal koji vidi u umjetnoj inteligenciji. Microsoftovo duboko poniranje u umjetnu inteligenciju kroz njegova značajna ulaganja u OpenAI i Nvidijinu centralnu ulogu u pružanju hardvera neophodnog za izračunavanje umjetne inteligencije, pokazuje Druckenmillerovo uvjerenje da je umjetna inteligencija ključni sektor rasta. Postoje naznake da bi se tržišno raspoloženje u vezi s tradicionalnom tehnologijom moglo promijeniti zbog ekonomskih neizvjesnosti i fluktuirajućih tržišta pa dok zlato može poslužiti kao zaštita, ulaganje u AI predstavlja ulaganje u inovaciju i rast. Inače, prošle je godine taj milijarder pohvalio bitcoin, priznajući ga kao značajan “brend” u posljednjih petnaest godina. U intervjuu je Druckenmiller usporedio rastući status bitcoina kao “digitalnog zlata” s dugotrajnom vrijednošću zlata, koje je opisao kao “brend star pet hiljada godina”, prenosi Lider. Dok su Druckenmillerove oklade na Barrick i Newmont relativno mali segmenti njegova portfelja, njegov stalni naglasak na tehnološkim divovima poput Microsofta i Nvidije, unatoč značajnom smanjenju ovog drugog, naglašava diverzificiranu i stratešku filozofiju ulaganja. To je dodatno pojačano njegovim izjavama o bitcoinu i odražava širi trend među ulagačima koji balansiraju tradicionalnu imovinu s novim prilikama.
Energoinvest završio dva velika projekta u Africi, a trenutno gradi dalekovod oko Tirane u Albaniji
N. D. Kompanija Energoinvest iz Sarajeva očekuje svečano puštanje u rad 115 kilometara dugog 400kV dalekovoda i 400/220/33kV trafostanice, i preko kojih se po prvi put međusobno povezuju elektroenergetski sistemi Tanzanije i Kenije u Africi. Na ovom projektu vrijednom 100 miliona američkih dolara radili su četiri godine. – Kada govorimo o naponskom nivou od 400 kV, dalekovoda i posebno u djelatnosti izgradnje trafostanica, moram napomenuti da je to nešto što ni onaj prijeratni Energoinvest nije mogao da napravi. Mi smo to danas uspjeli i izuzetno smo sretni i ponosni, kaže ovim povodom generalna direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević. Tanzania Electric Supply Company Limited (TANESCO), odnosno Elektroprivreda Tanzanije imala je posebne zahtjeve glede očuvanja okoliša u području gradnje jer dalekovod se nalazi samo 70 kilometara udaljenosti od ulaza u Nacionalni park Kilimandžaro, turističku atrakciju koja ovoj zemlji donosi značajan prihod upravo zbog činjenice da je prirodni rezervat. – Konačan završetak ovog projekta omogućit će nam vezu da trgujemo između afričkih zemalja, Tanzanije, Kenije i da uvozimo iz Etopije koja ima najjeftiniju električnu energiju, kaže Peter Kigadye, koordinator TANESCO-ovog projektnog povezivanja Tanzanije i Kenije. U Energoinvestuna proljeće očekuju poziv na svečanost puštanja u rad ovih elektroenergetskih objekata, kojoj će prisustvovati predsjednici Tanzanije, Kenije i Etiopije. – Sami stubovi prelaze visinu od 80 metara, a njihova pojedinačna težina je od 30 do 70 tona. I to pokazuje zahtjevnost u projektovanju, u proizvodnji i izgradnji. A osim našeg dijela dalekovoda, takve stubove koji su proizvod Energoinvesta mi smo prodali francuskoj kompaniji koja ih je ugradila i na svojoj dionici, pojašnjava Aida Halilović, rukovoditeljica Službe projektovanjaEnergoinžinjeringa u Energoinvestu naglašavajući važnost stečenog povjerenja Elektroprivrede Tanzanije na ovom poslu. Krajem decembra prošle godine Energoinvest je također po principu „ključ u ruke“ završio i pustio u pogon trafostanice 400/220kV i 220/60kV u Alžiru. A ovaj projekt vrijedan je 57,5 miliona eura. – Mi smo tu imali jedan skriveni problem, koji nam je produžio rok izvođenja radova. Investitor, GRTE-Sonelgaz, koji je nacionalna tvrtka za električnu energiju i plin u Alžiru, te njihov distributer el. energije odabrali su za lokacije ovih stanica teren koji je dio velikog regionalnog klizišta koje nije bilo sanirano. Na kraju smo uspjeli ispregovarati da oni saniraju to klizište, a da mi nastavimo naše radove. I konačno smo realizirali ugovor koji smo potpisali 2013. godine. Te trafostanice su puštene u rad. Trafostanica 400/220kV snabdijeva el. energijom veliku željezaru u blizini, koja ni u vrijeme prekida napajanja strujom u skoro cijeloj zemlji nije ostajala bez struje, kaže o ovom projektu Adnan Brkić, direktor Energoinžinjeringa u Energoinvestu. Ove godine za Energoinvest važan je aktuelni projekt izgradnje 400kV i 110 kV dalekovoda oko Tirane, glavnog grada Albanije. Vrijednost ovih radova, koje za potrebe nacionalnog elektroprenosa Albanije OST finansiraKfW je 19 miliona eura.
JPMorgan: Kapitalna dobit dioničara evropskih banaka dosegla je vrhunac
Marx.ba Kapitalna dobit dioničara evropskih poslovnih banaka možda je već dosegla vrhunac, barem tako tvrde stratezi JPMorgan Chasea. Kako je napisao tim predvođen Mislavom Matejkom u jučerašnjoj objavi, izgledi za smanjenje kamata centralne banke ove će godine smanjiti profite pa su trenutni povrati “vjerovatno najbolji što mogu biti”. Stratezi i dalje slabije gledaju na bankarski sektor jer pozitivni katalizatori, kao što su viši prinosi obveznica i rast profita po dionici, blijede, prenosi Lider. Iako je evropska ekonomija izbjegla recesiju u drugoj polovici prošle godine, šanse za neki veliki rast iznimno su male. – Malo je vjerovatno da će i dividende i otkupi biti sigurni ako kreditno i makroekonomsko okruženje oslabi ili ako se poveća regulatorni nadzor, dodali su ekonomski stručnjaci JPMorgana. Naime, banke su imale koristi od dosad najveće kampanje stezanja monetarne politike Evropske centralne banke koju su proveli u protekle dvije godine, ali njezin očekivani završetak izazvao je nesigurnost da će prihodi od kreditiranja biti ograničeni što bi obuzdalo rast profita banaka u regiji. Ipak, zajmodavci su trenutno među igračima s najboljim rezultatima na tržištu, barem kada govorimo o Evropi, i to usred špekulacija o tome kada će centralne banke početi snižavati kamatne stope koje su dizale kako bi obuzdale inflaciju. Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde prošle je sedmice upozorila da se ne žuri sa smanjenjem stopa zbog zabrinutosti oko ponovnog pokretanja cjenovnih pritisaka, odnosno zbog straha od rasta inflacije. Stručnjaci u JPMorganu nagovijestili su da je njihov negativan pogled na banke “jedan od zahtjeva sektora u kojem se suočavamo s najvećim otporom investitora”. Međutim, s obzirom na to da su prinosi na obveznice vjerovatno dosegli vrhunac, “i banke bi trebale biti na vrhuncu”. Španska banka Banco Santander posljednja se pridružila evropskim kolegama u povećanju isplata ulagačima pa je danas najavila otkup novih dionica u iznosu od 1,5 milijardi eura te je povećala svoju novčanu dividendu nakon rekordne dobiti prošle godine. Banke kao što su Deutsche Bank, Intesa Sanpaolo i UniCredit također su najavile planove otkupa dionica tokom predstavljanja poslovnih rezultata iz 2023. godine. Podsjetimo, Intesa Sanpaolo na nivou je grupe objavila operativni prihod od 25 milijardi eura što je 17 posto više nego godinu ranije. No, zato je neto dobit skočila za 76 posto, na 7,7 milijardi eura. Pritom u stavci neto kamatnog prihoda Intesa bilježi rast od 54 posto koji je dosegao 14,6 milijardi eura, dok je operativna marža ojačala 31 posto. Početkom mjeseca rekordnim se godišnjim rezultatima pohvalio drugi italijanski bankovni div, UniCredit. Banka je u četvrtom tromjesečju zabilježila neto dobit od 2,8 milijardi eura što je 19 posto više na godišnjem nivou. Dobit je ostvarena na rastu ukupnih prihoda od 4,6 posto u odnosu na isti period 2022., a koji su ukupno dosegli šest milijardi eura. Neto kamatni prihod od 3,6 milijardi eura povećan je za gotovo šest posto. Također, 2023. bila je rekordna poslovna godina za UniCredit. Ukupni prihodi od 23,8 milijardi eura skočili su za 17 posto dok je neto kamatni prihod u 2023. povećan više od 31 posto, dosegnuvši 14 milijardi eura. UniCredit je tako 2023. zaključio s neto dobiti od 8,6 milijardi eura što je 54 posto više nego godinu ranije.
Bitcoin dosegnuo nove vrhunce u odnosu na nekoliko deprecirajućih valuta
Marx.ba Porast bitcoina za više od 15 posto prošle sedmice doveo je do toga da je najveća kriptovaluta dosegnula nove vrhunce u odnosu na nekoliko deprecirajućih fiat valuta. Bitcoin bilježi nove vrhunce u odnosu na argentinski pezo, japanski jen, tursku liru i nigerijsku nairu. Sada raste iščekivanje kada će zabilježiti novi vrhunac u odnosu na američki dolar. BTC bilježi nove vrhunce Prošle sedmice bitcoin je dosegnuo novi vrhunac u Argentini, bilježeći vrijednost od 40 miliona pezosa po bitcoinu. Argentinski pezos pao je otprilike 99 posto u odnosu na dolar u posljednjih šest godina, zbog čega se Argentinci sve više pouzdaju u alternativnu imovinu, poput bitcoina i USDT-a, u potrazi za sigurnim utočištima. S prelaskom bitcoina iznad 52.000 dolara, imovina je porasla na novi vrhunac od 7,9 miliona jena na kripto mjenjačnici Bitflyer sa sjedištem u Tokiju, nadmašivši svoj prethodni vrhunac u novembru 2021. Japanski jen nastavio je gubiti svoju vrijednost, te mu tečaj sada iznosi pao je na 150:1 u odnosu na dolar. Bitcoin također raste u Nigeriji dok vrijedi otprilike 75 miliona naire. Trenutna brojka je u oštrom kontrastu s 30 miliona naire zabilježenih kada je bitcoin dosegnuo svoj vrhunac u odnosu na dolar u novembru 2021. Iako je nigerijska vlada ublažila svoj stav prema kriptovalutama, zemlja se još uvijek bori s velikom inflacijom. Nadalje, procjena bitcoina u Turskoj trenutačno iznosi 1,6 miliona turskih lira, pri čemu lira bilježi visoku stopu inflacije usred političke neizvjesnosti. Na redu je dolar Tursku, Nigeriju i Argentinu čeka ista sudbina kao i nekoliko drugih zemalja, uključujući Egipat, Libanon i Pakistan, čije su službene valute u slobodnom padu u odnosu na dolar. Iako se bitcoinom trguje uz premiju u tim zemljama, digitalna imovina još uvijek vrijedi 24 posto manje u odnosu na dolar u odnosu na vrhunac iz novembra 2021. od gotovo 70 hiljada dolara. Iako je bitcoin doživio značajan porast, analitičari kažu da još uvijek ima prostora za rast. S obzirom na to da je sljedeći halving, koji je u historiji pokretao glavnu sezonu bull marketa, iza ugla i priljevi spot bitcoin ETF-ova rastu, postoje predviđanja da bi bitcoin mogao dosegnuti 70.000 dolara kroz nekoliko mjeseci, piše Lider.
Šta kažu berze: Zlato opet najsigurnije ulaganje, cijena u porastu
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su na početku sedmice u padu, dok je istovremeno zabilježen rast cijena zlata i pšenice, kao i pad cijena nafte. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 17.081,50 poena, londonski FTSE 100 na 7.704,25 poena, francuski CAC 40 na 7.742,87 poena, a moskovski MOEX na 3.242,39 poena. Vrednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pre današnjeg otvaranja berzi pao na 38.627,99 poena, indeks S&P 500 na 5.005,57 poena, a vrednost indeksa Nasdaq na 15.775,65 poena. Prema podacima sa berzi, cena sirove nafte je pala na 78,830 dolara, a cena nafte Brent na 82,845 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po ceni od 24,880 evra za megavat-sat. Cena zlata je porasla na 2.020,54 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cena pšenice na 5,6083 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,07851, što je otprilike isto kao u petak.