Koridor 5C do 2030. godine: Mostar i Prenj najveći izazovi
Bloomberg Adria Na Koridoru 5C je od planiranih 337 kilometara trenutno izgrađeno 138 kilometara autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, a na sedam trenutno aktivnih gradilišta izvode se radovi u dužini od 55 kilometara. Plan Autocesta FBiH je da u drugoj polovini 2026. godine u potpunosti bude završen sjeverni dio Koridora 5C, a cijeli do 2030. godine. Autocesta na Koridoru 5C predstavlja najznačajniji infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu. Uvrštenje ovog koridora u mrežu evropskih koridora dovoljno govori o njegovoj široj važnosti, osobito za zemlje Srednje Evrope. Regionalni značaj ovog koridora će se dodatno povećati izgradnjom autoceste na Jadransko-jonskom koridoru, jer će se na taj način stvoriti preduslovi za sigurnije i brže putovanje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Značaj ovog koridora također se ogleda u razvoju kapaciteta luke u Pločama, što će rezultirati povećanim prometom kontejnera i rasutih tereta. Na sjevernom dijelu Koridora 5C, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, radovi na svim dionicama će započeti do kraja godine, s ciljem da se radovi na ovom dijelu završe do 2026. godine, kako bi se, osim svih ostalih prednosti koje donosi izgradnja autoceste, rasteretila i sadašnja magistralna cesta M-17. Intenziviranje izgradnje kroz Hercegovinu Iz JP Autoceste FBiH za Bloomberg Adriju su kazali da je trenutno aktivno nekoliko gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara, a koji uključuju dionice Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, te tunel Kvanj – Buna. – U narednom razdoblju, najviše će se intenzivirati izgradnja autoceste kroz Hercegovinu, što je jedan od prioriteta s ciljem uvezivanja s Hrvatskom. Konkursi za najkompleksnije dionice kao što su Tunel Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug su već raspisani, a početak radova trebao bi se desiti do kraja ove godine, kazali su. Podsjećamo, Federalni parlament potvrdio je odluku i o dionici Mostar sjever – Mostar jug, tačnije o prihvatanju zaduženja s Evropskom bankom za obnovu i razvitak, u ukupnom iznosu od 220 miliona eura, čime se osiguravaju sredstva za nastavak izgradnje novih 15 km. Unatoč optimizmu, treba napomenuti da ova poddionica u ovom trenutku nema ni urbanističku dozvolu. Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić nedavno je kazao da je Koridor 5C ključna investicija za državu koja će ojačati ekonomiju, društvenu interakciju i regionalnu integraciju, te da bi jedna od ključnih dionica Mostar Jug – Tunel Kvanj u funkciji mogla biti do kraja 2028. godine. S izgradnjom dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj najveći dio autoceste bit će stavljen u funkciju, čime će se dati ključni zamah za razvoj privrede Hercegovine i cijele Federacije. Podsjetio je da su izabrane i firme koje će nadzirati gradnju dionice od Mostara jug do tunela Kvanj. Ovaj projekt je od javnog interesa koji će imati značaj za grad Mostar, kao i za cjelokupnu zajednicu. Finansijer ovog projekta na izgradnji Koridora 5C je pouzdani partner JP Autoceste FBiH, Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 miliona eura i koja daje punu podršku brzoj implementaciji projekta. Tome u prilog ide i činjenica da je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka da komisija okonča tender. Također Evropska unija je podržala ovaj projekt sa 30,33 miliona eura bespovratnih sredstava. Interna provjera Banke (EBRD) je dala preporuku za izradu dodatnih studija koje će pružiti kvalitetnije odgovore na pojedine segmente projekta kao što su okolišni i društveni utjecaji, što svakako ne dovodi u pitanje dinamiku projekta. Treba napomenuti da je Vlada Federacije BiH u julu 2023. još jednom razmatrala pitanje trase na ovom dijelu autoceste na Koridoru 5C te ju je i potvrdila. Trasa je u skladu s Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za FBiH Autocesta na koridoru 5C, koji je usvojen u Parlamentu FBiH i neće biti nikakvih korekcija. “Izgradnja ove dionice imat će višestruku korist, poput poboljšanih usluga prijevoza, smanjenog prometa na lokalnim cestama, poboljšanog pristupa regionalnoj prometnoj infrastrukturi i turističkim središtima”, kazao je Lasić. Brojni su benefiti za mještane južnih mostarskih naselja kroz koja prolazi ova dionica dugačka 9,2 kilometra. Pored direktne veze koja će omogućiti bržu komunikaciju ka jugu i ka Sarajevu, lokalna zajednica će, u skladu s najboljim principima društvene odgovornosti, dobiti i novi vodovod, kanalizaciju, te druge infrastrukturne objekte od značaja za same mještane. Na taj način će se životni standard domaćinstava umnogome poboljšati. Deveti najduži tunel u Evropi Kada je riječ o vrlo zahtjevnom projektu – tunelu Prenj, rok za dodjelu ugovora za izvođača radova na tunelu ističe u decembru ove godine. Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara, dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti. Tunel Prenj sa svojih skoro 11 kilometara će biti tehnički najzahtjevnija i jedna od najkompleksnijih građevina u historiji bh. građevinarstva. Njegova izgradnja s pristupnim dionicama koštat će čak 560 miliona eura i trebala bi trajati šest i po godina. Bit će na dionici Koridora 5C između Konjica i Mostara kao najduži tunel na Koridoru, deveti najduži tunel u Evropi i 30. najduži tunel u svijetu. Kada je riječ o drugim dvjema dionicama od značaja – Mostar jug do Bune – treba spomenuti da je upravo 4. oktobra potpisan i Ugovor o izgradnji poddionice Tunel Kvanj – Buna dužine 5,10 kilometara, koja se veže na poddionicu Buna – Počitelj, koja je završena prije tri godine. Poddionica Tunel Kvanj – Buna se nalazi na dionici Mostar jug – Buna. U sklopu ove poddionice će biti izgrađena i priključna saobraćajnica na dijelu Buna – Rotimlja u dužini od 1.414 metara, a tu će biti smješteno i privremeno naplatno mjesto. Za dionicu Mostar sjever – Mostar jug u izradi glavni projekt. Kako su kazali iz JP Autoceste FBiH, ovo je novi ekonomski i razvojni impuls za Bosnu i Hercegovinu. “Ovo je važan dan kako za Hercegovinu tako i za cijelu našu zemlju, jer ovim potpisivanjem počinje novi investicijski ciklus u kojem ćemo zajedničkim naporima, baš kao i do sada, realizirati nove projekte autoceste na Koridoru 5C, koji su ujedno i novi ekonomski i razvojni impuls za Bosnu i Hercegovinu. Osim ove poddionice, u idućih mjesec dana potpisat ćemo i ugovor o izgradnji poddionice Mostar jug
Novi rast cijene: Zlato dostiglo rekordan nivo
Marx.ba Zbog napete geopolitičke situacije, u svijetu cijena zlata jučer poskupila 0.42 posto, na novi rekordan nivo do 2741.9 dolara za uncu. Raste i cijena srebra, jučer za 1.3 posto, na 34.08 dolara za uncu, što je najviši nivo od kraja 2012. godine. – Trenutno tržišno okruženje, s kamatnim stopama koje se spuštaju i pojačanim geopolitičkim rizicima, scenarij je koji podupire rast cijene zlata s obje strane, kaže Tim Waterer, analitičar pri KCM Tradeu. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao je u ponedjeljak naniže za 0.07 posto, na 38.954 boda. VEZANO Analiza: Kripto tržišta postala dublja, likvidnija, sofisticiranija i dostupnija
Saga Microsofta i OpenAI-a: Bliskost, nesuglasice, pomirenja, ovisnost
Marx.ba Ova priča, izvorno objavljena u The New York Timesu, pruža fascinantan uvid u složen odnos između dvije kompanije. Partnerstvo između Microsofta i OpenAI-a je započelo s velikim obećanjima. Microsoft je uložio u dvije faze, početkom prošle godine ukupno 13,7 milijardi dolara u OpenAI i entuzijazmu nije bilo kraja. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, čak ju je nazvao “najboljim bromance odnosom u industriji tehnologije”. Referirao je na izraz koji opisuje bliski, platonski odnos između dva prijatelja. Međutim, kao i u mnogim visokorizičnim odnosima u Silicijskoj dolini, pukotine su se počele pojavljivati ispod površine. Prekretnica je došla u jesen 2023., kroz pet haotičnih dana, kada je Altman prvo bio otjeran pa ponovno vraćen u OpenAI. Nedugo zatim obratio se Microsoftovom izvršnom direktoru, Satyi Nadelli, sa zahtjevom za dodatne milijarde u ulaganju. Isprva se Nadella složio. U mjesecima koji su uslijedili, nastupila je nova, surova stvarnost. OpenAI, suočen s projiciranim gubicima od 5 milijardi dolara za godinu, našao se u nesigurnom finansijskom položaju. Kompanija je nastavila tražiti dodatno finansiranje i računarsku snagu od Microsofta, ali tehnološki div je ostao čvrst, nevoljko povećavajući svoju obavezu. Odnos dvije organizacije ilustrira temeljni problem mnogih startupova: ovisnost o etabliranim tehnološkim kompanijama za ključne resurse i zamršeni, ponekad napeti odnosi i svađe. Tenzije između dvije kompanije počele su se manifestirati na razne načine. Microsoftovo zapošljavanje Mustafe Suleymana, suosnivača OpenAI-a i konkurenta Inflectiona, da vodi novu AI grupu izazvalo je negodovanje u OpenAI-u. U martu je Microsoft platio najmanje 650 miliona dolara da zaposli većinu osoblja iz Inflectiona, konkurenta OpenAI-ja. Bivši izvršni direktor i suosnivač Inflectiona, Mustafa Suleyman, dobio je ulogu da nadgleda novu Microsoftovu grupu koja radi na izgradnji AI tehnologija za potrošače temeljenih na OpenAI softveru. Priča je dobila novi obrat kada su izašli na vidjelo detalji o astronomskim računarskim troškovima OpenAI-a. Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazali su da je kompanija “očekivala potrošiti najmanje 5,4 milijarde dolara na računarske troškove do kraja 2024. godine”, s projekcijama koje su se penjale do “37,5 milijardi dolara godišnjih računarskih troškova do 2029. godine”. Zatim se pričalo o neslaganjima i kršenjima protokola između inženjerskih timova dvije kompanije. – Neki zaposlenici OpenAI-ja nedavno su se žalili da je Suleyman vikao tokom nedavnog video poziva. Razlog za to bio je što je Suleyman smatrao da OpenAI ne isporučuje novu tehnologiju Microsoftu dovoljno brzo. Osim toga, drugi zaposlenici OpenAI-ja su se uvrijedili kada su Microsoftovi inženjeri preuzeli važan OpenAI softver, ne poštujući pritom protokole o kojima su se dvije kompanije prethodno dogovorile, doznao je New York Times. Suočen s finansijskim problemima, OpenAI je počeo tražiti alternative. Kompanija je zatražila nadopunu ekskluzivnog ugovora s Microsoftom, što joj je omogućilo da potpiše ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s Oracleom. Dogovor je bio da Oracle osigurava računare opremljene čipovima pogodnim za izgradnju umjetne inteligencije, dok Microsoft pruža softver koji pokreće taj hardver. Daljnji Altmanov plan bio je osigurati strateška ulaganja od organizacija koje bi mogle ojačati izglede OpenAI-ja na načine koji nadilaze samo finansiranje. Te organizacije uključivale su Apple, proizvođača čipova Nvidia i MGX, tehnološku investicijsku kompaniju pod kontrolom Ujedinjenih Arapskih Emirata. Usred svih ovih događaja, nedavno otkrivena zanimljiva klauzula u ugovoru između Microsofta i OpenAI-a privukla je veliku pažnju i dešifrira moguću budućnost odnosa dvije kompanije. Sporazum stipulira da ako OpenAI postigne umjetnu opću inteligenciju (AGI), Microsoft bi izgubio pristup tehnologijama OpenAI-a. Ova klauzula, izvorno namijenjena kao zaštitna mjera, sada se gleda od strane nekih OpenAI izvršnih direktora kao potencijalni put za ponovno pregovaranje njihovog ugovora s Microsoftom. Microsoftov ulog od 13,75 milijardi dolara u OpenAI tek sada predstavlja pametnu investiciju koja mu daje pravo da se upiše kao suvlasnik kada OpenAI promijeni status iz neprofitne u profitnu organizaciju. OpenAI i Microsoft trenutno pregovorima pokušavaju riješiti pitanje kako bi se ulaganje od gotovo 14 milijardi dolara u neprofitnu organizaciju trebalo pretvoriti u vlasnički udio u profitnoj kompaniji. Kao dokaz koliko će ishod biti značajan za Microsoft i OpenAI, obje su kompanije angažirale investicijske banke da ih savjetuju u ovom procesu. Microsoft sarađuje s Morgan Stanleyjem, dok je OpenAI angažirao Goldman Sachs. Osim utvrđivanja koliki će dio restrukturirane kompanije za umjetnu inteligenciju Microsoft posjedovati, dvije strane moraju odrediti i koja će upravljačka prava Microsoft imati. Nije samo Microsoft taj koji će tu dobiti. Tu su i drugi privatni ulagači i zaposlenici OpenAI-a koji trenutno posjeduju prava na buduće profite koje generira profitna podružnica pod kontrolom neprofitnog odbora OpenAI-a, prenosi Bug. VEZANO Bezos, Nvidia, Open Ai i Microsoft ulažu u kompaniju koja radi humanoidnog AI robota
Musk premjestio sve Tesline Bitcoine na nepoznato mjesto
Marx.ba Američki proizvođač električnih vozila Tesla Motors premjestio je svoju zalihu Bitcoina vrijednu više od 765 miliona dolara na nekoliko novih, nepoznatih kripto – novčanika. Kripto novčanici označeni kao vlasništvo Tesle premjestili su 11.500 Bitcoina kroz 26 pojedinačih transakcija, pokazuju podaci Arkham Intelligencea. Nema naznaka da je Bitcoin poslan na kripto berze, a Tesla nije javno objavila nikakve planove za prodaju svoje kripto imovine. Nije jasno drži li Tesla i dalje kontrolu nad 11.500 Bitcoina, što ju je činilo četvrtim najvećim vlasnikom Bitcoina među javno izlistanim kompanijama, iza vodeće kompanije za poslovnu inteligenciju MicroStrategy i Bitcoin rudara Marathon Digital i Riot Platforms, javlja CoinTelegraph. Tesla je prvi put kupila Bitcoin u februaru 2021., kupivši kriptovalutu u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara. Sljedeći mjesec prodala je 4.320 Bitcoina, a zatim i 29.160 Bitcoina iduće godine. Tesla je na nekoliko sedmica 2021. godine prihvatala Bitcoine kao način plaćanja, ali Elon Musk je promijenio mišljenje i na veliku žalost kripto zajednice naglo ukinuo tu mogućnost. Zanimljivo, Tesla nije jedina Muskova kompanija koja dio svoje finansijske imovine drži u Bitcoinu. SpaceX posjeduje 8.285 Bitcoina vrijednosti veće od pola milijarde dolara, što predstavlja sedmu najveću privatnu zalihu najpopularnije svjetske kriptovalute. VEZANO Tesla pripremila Model 3 s deklariranim dosegom od 702 kilometra
Novi rekord: Zlato prešlo granicu od 2.700 dolara za uncu
Marx.ba Terminske cijene zlata (GC=F) skočile su na novu najviši nivo od 2.706 dolara za uncu tokom sesije u četvrtak, dajući povjerenje bikovima koji tvrde da uspon plemenitih metala nije završio. Promptno zlato također je poraslo do novog visokog nivoa od 2.690 dolara po unci. Od početka godine, zlato je poraslo za više od 30 posto, nadmašivši rast S&P 500 od 22% i učinivši ga jednom od roba s najboljim učinkom u 2024. godini. Centralne su banke posljednjih godina povećale svoje rezerve zlata, a kupovina u prvom tromjesečju ove godine dosegla je rekordni nivo u usporedbi s istim periodom prošle godine. Nedavno okretanje Federalnih rezervi nižim kamatnim stopama pomoglo je ubrzati dobitak robe u posljednjim mjesecima, s obzirom da se radi o imovini koja ne donosi prinos. – Na strani ulagača, potražnja privatnih ulagača ovdje u SAD nije ni blizu kapaciteta, rekao je Alex Ebkarian, COO i suosnivač Allegiance Golda za Yahoo! Finance. Analitičari Goldman Sachsa nedavno su istakli u bilješci da tržište zlata nije u potpunosti uračunalo povećana ulaganja u zapadne ETF-ove koji se fizički podupiru zlatom, što je potez koji je obično postupan. Firma je podigla ciljnu cijenu plemenitog metala s 2.700 dolara na 2.900 dolara po unci početkom 2025., ističući da njezini ekonomisti sada očekuju brži pad kratkoročnih kamatnih stopa u zapadnim zemljama i Kini. Analitičari Goldmana rekli su da će kupovina zlata od strane centralnih banaka ostati “strukturalno povišena”, piše SEEbiz. VEZANO Sukobi na Bliskom istoku nisu poremetili cijenu: Zlato drži vrijednost
Nije PSG: Arnault i Red Bull preuzimaju fudbalski klub iz Pariza
Bloomberg Adria Porodica Arnault i grupa LVMH (koja je u njihovom vlasništvu) navodno su udružili snage s Red Bullom, kako bi kupili fudbalski klub Paris FC. Jedna od najvećih modnih grupacija na svijetu – LVMH, ovih dana intenzivno drma globalno tržište svojim sklopljenim ili planiranim poslovima. Nakon najave o investiranju u luksuzni italijanski brend Moncler, gdje ostaje vjeran modi, francuski gigant ne krije ni svoje ambicije prema sportu. Sredinom oktobra, LVMH i Formula 1 potpisali su desetogodišnji ugovor vrijedan više od milijardu dolara, a sada je u planu i ovo partnerstvo s Red Bullom. Prema dogovoru, multinacionalka specijalizovana za luksuznu robu, preuzela bi 55-56 posto francuskog drugoligaša, dok bi gigantu energetskih pića pripalo 15 posto. Sadašnji većinski akcionar kluba Paris FC Pierre Ferracci po aktuelnom planu zadržava udio od oko 30 posto i ostaje manjinski vlasnik sve do 2027. godine. Nakon toga planira da napusti klub i proda svoj preostali udio porodici Arnault, navode mediji. S obzirom na tržišne vrijednosti dvije kompanije, ali i rastuće ambicije Red Bulla u sportu – što je teren na koji LVMH praktično tek ulazi, počev od Olimpijskih igara u ljeto ove godine, može se ocijeniti da ovo partnerstvo prije svega ide naruku Red Bullu. Austrijska kompanija koja raste u kontinuitetu, dobrim dijelom zahvaljujući profitnim maržama, spremna je da svom portfoliju doda još jedan “sportski projekat”. Mreža fudbalskih klubova u koje se Red Bull upleo trenutno uključuje: RB Leipzig iz Bundeslige, dva austrijska kluba Red Bull Salzburg i FC Liefering, New York Red Bulls (MLS liga), zatim brazilski Red Bull Bragantino, japanski Omiya Ardija i najnoviji u nizu – mimo kluba Paris FC – a to je Leeds United iz Engleske, kojeg Red Bull i sponzoriše na prednjoj strani dresa. Kako bi nadgledao svoju međunarodnu mrežu klubova, Red Bull je upravo angažovao bivšeg menadžera Liverpoola Jürgena Kloppa, kao šefa za kompanijski sektor globalnog fudbala, počevši od 2025. godine. Gledajući finansije francuskog kluba iz druge lige, postaje evidentno da se u prethodnom periodu suočio s izazovima – prije svega, troškovi su munjevito rasli svake sezone počev od 2020/21. Nedavno je Paris FC ostvario operativni prihod od 15,1 milion eura, pri čemu je većina bila komercijalne prirode (9,9 miliona eura), a s operativnim troškovima od 24,4 miliona eura klub je zabilježio gubitak od 9,3 miliona eura (prije razmjene igrača). Međutim, finansijska situacija kluba bi se uskoro mogla promijeniti nabolje, jer bi mogao dobiti izdašan budžet – između 100 i 200 miliona eura u resursima, navodi L’Équipe. Ako uz to uzmemo u obzir da Paris FC trenutno zauzima prvo mjesto u drugoj ligi francuskog fudbala, a napredak ka vrhu djeluje kao realna mogućnost, ovaj dogovor bi mogao biti spasonosno rješenje za klub. Prema pisanju sportcala, Paris FC, koji igra na stadionu Charlety na jugu grada, ima inferiornu poziciju u pogledu reputacije i broja navijača u odnosu na višegodišnjeg šampiona, prvoligaša Paris Saint Germain (PSG). Ali u novom vlasništvu, s muškim i ženskim timovima, to bi moglo se promijeniti: Paris FC će nastojati da uđe u prvu ligu i postane adekvatan rival PSG-u koji redovno nastupa u evropskoj elitnoj Ligi prvaka. Ove zime možda ipak “nema zime” za status i profit pariskog kluba. Vrijeme će pokazati. VEZANO Koliko novca Liga nacija donosi reprezentacijama
Analiza: Kripto tržišta postala dublja, likvidnija, sofisticiranija i dostupnija
Marx.ba Tržište kriptovaluta “dramatično” je sazrelo u 2024. godine. Milijarde dolara slijevaju se u hitne kripto berzanske fondove (ETF) i skokovima volumena transakcija na blockchain mrežama, prema jučerašnjem izvještaju Coinbasea i Glassnodea. – Od nevjerovatnog uspjeha spot ETF-ova preko porasta onchain aktivnosti do porasta obima trgovanja, jasno je da su tržišta postala dublja, likvidnija, sofisticiranija i dostupnija, navodi se u izvještaju koje je izradio David Duong, Coinbaseov voditelj institucionalnog istraživanja i Glassnodeov tim analitičara, prenosi Seebiz. Dodatno, ubrzano prihvaćanje stabilnih kovanica i proliferacija rješenja za skaliranje sloja 2 Ethereuma “odražava sazrijevanje tržišta i širenje kriptoekonomije”, navodi se u izvještaju kojeg prenosi Coindesk. Kako je navedeno, u 2024. kripto tržište postalo je manje nestabilno jer su se ulagači ulijevali u kvalitetniju imovinu. Tromjesečna volatilnost hitnih cijena Bitcoina iznosi manje od 60%, što je pad od vrhunca 2021. od gotovo 130%, pokazuju podaci. Stablecoin i BTC konzumirali su veći dio ukupne tržišne kapitalizacije kriptovalute tokom trećeg kvartala 2024., prema podacima Glassnodea. Spot BTC ETF-ovi, koji su uvršteni u SAD u januaru, privukli su približno 5 milijardi dolara u digitalnu valutu tokom trećeg kvartala 2024. U trećem tromjesečju, ukupna tržišna kapitalizacija stabilnih kovanica dosegla je najvišu vrijednost svih vremena od otprilike 160 milijardi dolara “budući da ih tržišni sudionici nastavljaju koristiti za razne nove i postojeće slučajeve upotrebe, prema Glassnodeu. Ether ETF-ovi nastavili su bilježiti neto odljeve jer su ulagači unovčavali Grayscale Ethereum Trust (ETHE), koji je pokrenut pod drugačijom strukturom fonda 2017. prije pretvaranja u ETF 2024. Učinak cijene spot ETH-a zaostaje za BTC-om, ali “gledanje dalje od cijene otkriva brzorastući Ethereum ekosistem, vođen snagom novih i inovativnih slojeva 2”, navodi se u izvještaju. VEZANO Bitcoin skočio blizu 64.000 dolara
Apple osvježio iPad mini
Marx.ba Iako su neki očekivali da će Apple tokom oktobra prirediti novu prezentaciju novih proizvoda te na njoj otkriti niz novih uređaja, ona se još uvijek nije dogodila. Umjesto toga, na stranicama kompanije samo je osvanulo saopćenje o osvježavanju linije iPada. Najmanji tablet u njihovoj ponudi, iPad mini, tako će se uskoro pojaviti na tržištu, kako to naglašavaju u Cupertinu, “spreman za Appleovu inteligenciju”. iPad mini u novom izdanju zadržao je formu i izgled prethodnika, lansiranog 2021. godine. Najveća nadogradnja je novi čip A17 Pro, 30% bržeg CPU procesora te 25% moćnijeg grafičkog podsustava od dosadašnjeg mini tableta s čipom A15 Bionic. Novi SoC “posuđen” je iz iPhonea 15 Pro te može odrađivati zadatke iz područja umjetne inteligencije. I dalje je tu 8,3-inčni Liquid Retina zaslon, koji sada podržava i pisanje uz pomoć pametne olovke Apple Pencil Pro. Od noviteta, tu je još i podrška za povezivanje putem standarda Wi-Fi 6E, kao i novi, propisima regulirani, priključak USB-C tipa. iPad mini u novoj izvedbi dolazi i u dvije nove boje, nježno plavoj i ljubičastoj, a u ponudi će ostati i dosadašnje klasične varijante, odnosno srebrne i zlatne nijanse. Početna izvedba donosi dvostruko više (128 GB) prostora za pohranu uz preporučenu cijenu od 499 dolara za WiFi te 699 dolara za 5G model (sve u SAD-u). Prednarudžbe su otvorene već sada, a iPad mini 2024 u slobodnu prodaju stiže sljedeće srijede, 23. oktobra. Domaćim korisnicima, pak, činjenica da se na ovom uređaju može odrađivati niz AI funkcija neće mnosedmicama, a početkom 2025. godine i na nekoliko većih tržišta. Dolazak na naše prostore će sačekati. sapriopćenja, piše Bug. VEZANO Zašto OpenAI Voice Mode, Meta’s Llama i Appleov AI još neće doći u Evropu
Bitcoin skočio blizu 64.000 dolara
Marx.ba Bitcoin se popeo na najviši nivo u dvije sedmice kao mješovita reakcija na najnovije poticaje Kine koji su ohrabrili oklade da će špekulanti juriti za kriptovalutama, a ne za nacionalnim dionicama. Najveća digitalna imovina porasla je čak 2,8% u ponedjeljak prije nego što je smanjila dio povećanja na 63.890 dolara u 6:55 ujutro u Londonu. Manji tokeni, uključujući drugorangirani Ether i top-10 coin Solana također su napredovali. Kao rezultat iznenadnog kretanja cijene Bitcoina, preko 101,4 miliona dolara u kratkim pozicijama likvidirano je na cijelom kripto tržištu, prema podacima CoinGlassa. Sve u svemu, 54 649 trgovaca je likvidirano za više od 166 miliona dolara, pri čemu Bitcoin Shorts čini 52,33 miliona dolara od ukupnog iznosa prošlog dana, a slijede ga Ether Shorts sa 27,26 miliona dolara. Short prodavatelji bitcoina činili su više od polovice kratkih likvidacija u posljednja 24 sata. Ovakav skok bitcoina je vratio njegovu tržišnu dominaciju iznad 58%, što je blizu najvišeg nivoa od aprila 2021., prema TradingViewu, , prenosi Seebiz. VEZANO Uzlet bitcoina uoči ključnog sastanka Feda
Veliki interes kompanija za konferenciju “Sarajevo poslovni dijalog BiH – Malezija”
Marx.ba Konferencija “Sarajevo poslovni dijalog BiH – Malezija”, koja se održava danas i sutra u glavnom gradu BiH, pobudila je veliki interes kompanija iz obje zemlje. U okviru konferencije planirana su obraćanja zvaničnika, prezentacije poslovanja i ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i Maleziju, dok će drugog dana biti održani poslovni sastanci bosanskohercegovačkih i malezijskih privrednika. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da se među sektorima za saradnju s Malezijom ističe turizam, ali i da postoji i mnogo prostora za obrazovnu i tehnološku saradnju. Prisjetio se da je prije nekoliko godina od bivšeg premijera Malezije Muhameda Mahatira dobio savjet da zemlje trebaju staviti u fokus tehnološki napredak, digitalizacju i učenje stranih jezika ako se žele razvijati ekonomski. – Malezija je primjer kako je oslanjanjem na domaće snage moguće postati razvijena svjetska sila prepuna različitih ekonomskih prilika – naveo je Konaković. Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Ahmet Eglić rekao je da će na poslovnim sastancima, planiranim za sutra, učestvovati predstavnici više od 50 kompanija iz BiH i preko 25 iz Malezije, prenosi Fena. Naveo je da je trgovinska razmjena dviju zemalja u prethodne tri godine upetorostručena i dostigla je 10 miliona eura, što je vrlo malo i na nama da je povećamo. Egrlić je precizirao da proizvodi vojne namjenske industrije čine više od 60 posto bh. izvoza u Maleziju. Predsjednik Poslovnog vijeća Malezija – BiH Tan Sri Muhamed Al Amin Bin Abdul Majid pojasnio je da ta organizacija ima 20 odbora koji okupljaju kompanije iz različitih sektora privrede. Dodao je da je planirano da u toku konferencije bude održano više od 100 poslovnih sustreta s predstavnicima bh. kompanija. Posjetu Bosni i Hercegovini i poslovne susrete organizovali su VTKBiH i Poslovno vijeće Malezija – BiH s ciljem unapređenja privredne saradnje, mogućnosti ulaganja, kao i povećanja postojećeg obima vanjskotrgovinske razmjene. VEZANO VTK BiH: Usvajanje Odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za 2025. je poticaj za privredu