Region će uskoro biti spreman za značajan napredak ka efikasnijem ekonomskom povezivanju
Marx.ba Usklađivanjem carinskih procedura i smanjenjem administrativnih opterećenja, CEFTA region će uskoro biti spreman za značajan napredak ka efikasnijem ekonomskom povezivanju, ocijenili su učesnici pripremne misije za validaciju AEO programa Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je od 12. do 14. novembra organizovana priprema za validaciju programa Ovlaštenih privrednih subjekata (OPS/AEO) Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se Uprava podrži u pripremi zvanične CEFTA validacione misije uzajamnog priznavanja AEO programa u cijelom regionu. Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u, je naglasila značaj koji pilot validacija AEO programa ima za Upravu za indirektno/neizravno oporezivanje – Uprava će na ovaj način moći zaista spremno dočekati zvaničnu misiju koja će donijeti odluku o validaciji njihovog AEO programa. – Odluka o procedurama validacije AEO programa CEFTA strana je donešena na ministarskom nivou i ima za cilj stvaranje konkretnih koristi za privredu, što se očekuje u bliskoj budućnosti. Okupili smo ključne aktere kako bismo u sljedećoj fazi, uz podršku evaluatora iz CEFTA-e i DG TAXUD-a, uspješno obavili sam proces validacije. Cilj ove inicijative je uzajamno priznavanje programa AEO u CEFTA ekonomijama, što je ključni element u olakšavanju prekogranične trgovine i jačanju sigurnosti unutar lanca snabdijevanja u regionu, ocijenila je ona. Jerome Benausse, predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), pohvalio je napore Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine u razvoju programa Ovlaštenog privrednog subjekta (AEO). – Saradnja unutar CEFTA okvira može poboljšati poslovne prilike u regionu i donijeti koristi građanima. Regionalna saradnja u ovoj oblasti je takođe ključna za dalje unaprjeđenje pristupa regiona jedinstvenom tržištu EU, izjavio je Benausse, naglašavajući važnost međusobnog priznavanja AEO programa. Olivera Ceni Bardiqi, predstavnica CEFTA Sekretarijata u Briselu, istakla je potencijalne koristi za privredu koje program AEO može donijeti kroz uspostavljanje međusobnog povjerenja između carinskih organa i poslovne zajednice. – Cilj misije je da vidimo kako su principi saradnje u okviru AEO programa u BIH razvijeni,“ dodala je Bardiqi, napominjući da je u regionu već validiranalo pet AEO programa, dok se od Bosne i Hercegovine očekuje da uskoro i zvanično podnese zahtjev za validaciju. Milena Davidović, predstavnica Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH, naglasila je značaj priznavanja ovog programa za Bosnu i Hercegovinu. – Nadamo se da će naš program brzo biti priznat i da ćemo uspješno provesti sve potrebne kontrole,“ izjavila je Davidović, dodajući da Uprava očekuje dalju podršku dosadašnjih partnera u ovom važnom procesu. Status Ovlaštenog privrednog subjekta (AEO), koji privrednicima dodjeljuju carinski organi, pokazuje najviši stepen povjerenja prema privrednim subjektima koji su uključeni u međunarodni lanac trgovinske razmjene, a privrednicima koji ispunjavaju kriterijume donosi koristi poput ubrzanja carinskih postupaka, smanjenja troškova poslovanja, uštede vremena i prepoznatljivosti na domaćem i međunarodnom terenu. Sa sticanjem uslova da program bude priznat na nivou CEFTA regiona, kompanije mogu da koriste iste dobrobiti koje im status donosi i u ostalim potpisnicama CEFTA-e. U okviru priprema za validaciju AEO programa u BiH, učesnici su posjetili tri kompanije imaoce AEO statusa – DB Schenker, DHL i NELT Bosna i Hercegovina, sa ciljem procjene njihove usaglašenosti sa standardima AEO programa. Nakon posjete učesnici su predstavili preliminarne nalaze i predložili preporuke za nastavak procesa validacije AEO programa. Završna faza validacije donijet će dodatne pogodnosti u trgovinskim tokovima i sigurnosnim standardima u BiH i omogućiti bržu i sigurniju trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU, kao i u okviru CEFTA regiona, uz jačanje međusobnog povjerenja između carinskih organa i privrede. Pilot validacija je organizovana u okviru projekta Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji, koji sprovodi GIZ uz podršku Evropske komisije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). VEZANO 12. Brending konferencija: Kreativnost je uvijek bila donosilac velikih promjena
Dobro poslovanje: Banke u BiH povećale dobit
Marx.ba Banke sa sjedištem u FBiH za devet mjeseci ove godine (januar-septembar) ostvarile su neto dobit u iznosu 494,85 miliona KM, što je za 62,13 miliona KM ili za 14,36 posto više nego na kraju trećeg kvartala 2023. godine kada je neto dobit banaka u FBiH iznosila 432,72 miliona KM. Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, 13 komercijalnih banaka poslovalo je bez gubitka. U periodu januar- septembar dobit na prosječnu aktivu (ROAA) je 1,65 posto, a dobit na prosječni ukupni kapital (ROAE) je 12,94 posto. Neto prihodi banaka od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi na kraju septembra ove godine iznosili su 667,51 milion KM (64,2 posto ukupnih prihoda), dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 311,33 miliona KM (29,9 posto). Ukupni depoziti iznosili su oko 25,3 milijarde KM, a ukupni krediti 18,7 milijardi KM (dominiraju krediti stanovništvu od 9,4 milijardi KM). Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Federaciji BiH na kraju septembra 2024. iznosila je 31 milijardu i 84,55 miliona KM, a ukupan kapital 4 milijarde i 14,39 miliona KM. Sa druge strane, bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je u periodu januar-septembar ove godine neto dobit od 197 miliona maraka, što je za 34 posto više u odnosu na isti period lani. Prema podacima koje je objavila Agencija za bankarstvo RS, krediti pravnih osoba na kraju septembra bili su 3,2 milijarde maraka, od čega se 67 podsto odnosi na zajmove privatnih društava. Krediti stanovništva iznosili su 3,2 milijarde, od čega se 66 procenata odnosi na potrošačke kredite. Ova analiza bankarskog sektora je pokazala da ukupni bruto krediti iznose 6,4 milijarde maraka i povećani su za 385 miliona maraka u odnosu na kraj prošle godine. Istovremeno, depozit pravnih osoba u bankama RS iznosio je 3,3 milijarde maraka, dok je stanovništvo na kraju septembra čuvalo 4,8 milijardi KM. Bruto bilansna aktiva bankarskog sektora RS iznosi 10,9 milijardi maraka i u odnosu na kraj prošle godine viša je za pet procenata. VEZANO Intesa i BlackRock postaju partneri u dvije zemlje
Kripto tržište vrijedi rekordnih 3,2 biliona dolara
Marx.ba Vrijednost globalnog tržišta kriptovaluta premašila je 3 triliona dolara i nalazi se na neistraženom području jer je izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD potaklo opklade da bi prijateljskija američka regulativa mogla dovesti do novog procvata za sve uglove klase imovine. Ukupna tržišna vrijednost kriptovaluta rano 14. novembra u Aziji dosegla je rekord od gotovo 3,2 triliona dolara, prema analitici i agregatoru podataka CoinGecko. To ga stavlja iznad čak i burnih dana 2021., kada su poticaji iz ere pandemije potakli špekulativna ulaganja, i označava zapanjujuće oživljavanje od prije samo nekoliko mjeseci kada su cijene i promet kriptovalute padali, a izgledi su bili uobičajeni. Bitcoin dominira tržištem, a prekretnica tržišne vrijednosti poklopila se s porastom tokena na rekordnih 93.480 dolara. Trumpov izbor, kao i izbor nekoliko pro-kripto zakonodavaca u Kongresu, potakao je val euforije očito razjašnjavajući dio nesigurnosti oko američkih propisa. Bitcoin se udvostručio ove godine i porastao je 30 posto od dana izbora na 90.000 dolara. Manja kriptovaluta ether porasla je oko 33 posato od izbora na 3.220 dolara. Dogecoin, alternativni i nestabilni token kojeg promovira milijarder Trumpov saveznik Elon Musk, uzletio je nevjerovatnih 140 posto. VEZANO Kripto tržište: Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara
Šta analitičari predviđaju vezano za cijenu nafte
Marx.ba Cijene nafte mogle bi doživjeti drastičan pad u slučaju da naftni savez OPEC+ ukine postojeća smanjenja proizvodnje, rekli su analitičari koji predviđaju lošu godinu za sirovu naftu. – Postoji veći strah od cijena nafte 2025. nego što je bilo godinama – bilo koje godine koje pamtim, od Arapskog proljeća, rekao je Tom Kloza, globalni voditelj energetskih analiza u OPIS-u, agenciji za izvještavanje o cijenama nafte. – Mogli biste se spustiti na 30 ili 40 dolara po barelu ako se OPEC povuče i ne postigne nikakav pravi sporazum o obuzdavanju proizvodnje. Vidjeli su kako im se tržišni udio kroz godine stvarno smanjuje”, dodao je Kloza. Pad na 40 dolara po barelu značio bi oko 40 posto brisanje trenutnih cijena sirove nafte. Globalna referentna vrijednost Brent trenutno se trguje po 72 dolara po barelu, dok su terminske cijene za američki West Texas Intermediate oko 68 dolara po barelu. S obzirom na to da rast potražnje za naftom sljedeće godine vjerovatno neće biti puno veći od 1 milion barela dnevno, potpuno poništavanje smanjenja opskrbe OPEC+ 2025. “nedvojbeno bi dovelo do vrlo strmog pada cijena sirove nafte, vjerovatno prema 40 dolara po barelu, Henning Gloystein, voditelj energetike, klime i resursa u Eurasia Group, rekao je za CNBC. Slično tome, viši energetski analitičar MST Marqueea, Saul Kavonic, pretpostavio je da bi, ako OPEC+ smanji rezove bez obzira na potražnju, to “stvarno dovelo do cjenovnog rata oko tržišnog udjela koji bi mogao dovesti naftu do najnižih nivoa neviđenih od Covida”. Međutim, vjerovatnije je da će se savez odlučiti za postupno raspuštanje početkom sljedeće godine, u usporedbi s punim razmjerom i neposrednim, kažu analitičari. Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti. Naftni je kartel disciplinirano održavao svoje dobrovoljne rezove proizvodnje, do te mjere da ih je produžio. U septembru je OPEC+ odgodio planove za početak postupnog vraćanja dobrovoljnih rezova od 2,2 miliona barela dnevno za dva mjeseca u nastojanju da zaustavi pad cijena nafte. Smanjenje od 2,2 miliona bpd, koje je provedeno tokom drugog i trećeg tromjesečja, trebalo je isteći krajem septembra. Početkom ovog mjeseca naftni je kartel ponovno odlučio odgoditi planirano povećanje proizvodnje nafte za još mjesec dana do kraja decembra. Na cijene nafte utjecao je spori oporavak potražnje iz Kine, drugog najveće svjetske ekonomije i vodećeg uvoznika sirove nafte nakon pandemije Covida. U svom mjesečnom izvještaju objavljenom u utorak, OPEC je snizio prognozu rasta globalne potražnje za naftom za 2025. s 1,6 miliona barela dnevno na 1,5 miliona barela dnevno. Cijene pod pritiskom također su potpaljene zbog vidljivo preopskrbljenog tržišta, posebice budući da ključni proizvođači nafte izvan OPEC saveza poput SAD-a, Kanade, Gvajane i Brazila također planiraju povećati ponudu, naglasio je Gloystein. Tržišni je konsenzus da će se iduće godine izgraditi “znatne” zalihe nafte, rekao je energetski strateg Citibanka Martoccia Francesco. – Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti, dosežući čak 1,6 miliona barela dnevno, rekao je Francesco. Čak i ako OPEC+ ne ukine rezove, budućnost cijena i dalje je prelomna. Analitičari Citija očekuju da će prosječna cijena Brenta iduće godine iznositi 60 dolara po barelu. Medvjeđe izglede dodatno potiče nadolazeća administracija novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, čiji povratak neki povezuju s potencijalnim trgovinskim ratom, rekli su analitičari koji su razgovarali s CNBC-jem. – Ako doista dođe do trgovinskog rata, a mnogi ekonomisti misle da je trgovinski rat moguć, a posebno protiv Kine, mogli bismo vidjeti puno, puno niže cijene, rekla je Kloza iz OPIS-a, prenosi Seebiz. Trump je također reklamirao politiku “drill baby drill” za američke proizvođače, obećavši da će prepoloviti cijene energije. VEZANO Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata
Kripto tržište: Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara
Marx.ba Bitcoinom se trguje blizu rekordnih nivoa, a korisnici Kalshija se klade da bi kriptovaluta mogla porasti iznad 100.000 dolara prije kraja 2024. godine. Podaci Kalshija u utorak pokazali su da se 60% korisnika kladi da bi bitcoin mogao prijeći granicu od 100.000 dolara prije januara. Dodatno, 45% korisnika kladilo se da bi vodeća kriptovaluta mogla dosegnuti taj nivo ovog mjeseca. Kalshi je tržište ugovora za događaje koje je pokrenuto 2021., nudeći trgovcima način da se klade na ishod događaja kao što su objave ekonomskih podataka i rezultati izbora. Platforma je ove godine postala poznata zbog svoje pravne borbe protiv Commodity Futures Trading Commission koja je rezultirala otvaranjem tržišta klađenja za predsjedničke izbore za trgovce u SAD uoči prošlosedmičnog glasanja. Digitalna valuta ojačala je više od 28% od predsjedničkih izbora u SAD prošlog utorka. Ishod izbora smatra se pozitivnim za kriptovalute, budući da je novoizabrani predsjednik Donald Trump pokazao svoju podršku industriji, uključujući provedbu povoljnijih propisa. Tržišta predviđanja bila su nestabilna uoči izbora, ali općenito su bila više raspoložena prema Trumpu od tradicionalnih anketa. Međutim, kladioničarske platforme ne koriste metodologije tradicionalnih političkih anketa i stoga nisu zamjena za političke ankete. Bitcoin se zadnji put trgovao na oko 89.000 dolara u utorak nakon što je u ponedjeljak porastao više od 10% na nešto ispod 90.000 dolara, prema Coin Metrics. – Vjerovatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati tokom 2024. i vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine. Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright. VEZANO Bitcoin ne posustaje: Na korak do 90.000 dolara
Warren Buffet prodao pola svojih dionica u “najboljem biznisu na svijetu”
Marx.ba Warren Buffett, čovjek poznat po izjavi da je njegov omiljeni period čuvanja dionica u svom portfelju “zauvijek”, u posljednjih se nekoliko mjeseci ipak odlučio za preokret. Ne samo da je prodao svoja dva najveća udjela u Appleu (čak pola svojih dionica) i multinacionalnoj Bank of America, nego je i prvi put u šest godina prestao kupovati dionice Berkshire Hathawaya, konglomerata koji je pod njegovom upravom još od 1969. i u kojem trenutno ima oko 37 posto dionica. Ulagači koji pomno prate Berkshire i nadaju se da će se dio njegovog uspjeha preliti na njihove portfelje, pažljivo prate što konglomerat kupuje i prodaje pa se sada opravdano pitaju – trebaju li i sami privremeno stati s ulaganjima? “Prorok iz Omahe”‘” je dugo godina hvalio Apple kao “vjerovatno najbolji posao na svijetu” i povremeno je ta tehnološka kompanija bila centar Berkshireove strategije. Dionice Applea činile su više od 40 posto njegovog portfelja pa je bilo neobično vidjeti da su odlučili smanjiti svoj udjel upravo u toj kompaniji. Analitičari sugeriraju da bi to moglo biti signal da Buffett predviđa probleme u tehnološkom sektoru ili šire ekonomske turbulencije koje bi mogle usporiti Appleov rast. Neki čak vjeruju da se na taj potez odlučio jer očekuje recesiju koja bi mogla smanjiti kupnju premium proizvoda poput Appleovih. Druga, manje ekstremna mogućnost je da zbog velikog iskustva 94-godišnji Buffett prepoznaje pokazatelje da će u idućem periodu Appleov rast usporiti. Prodaja iPhonea usporava, rast prihoda je također zaustavljen jer globalno tržište pametnih telefona postaje prezasićeno, a i sve intenzivnija konkurencija na inozemnim tržištima (posebice Kini) dodatni su problem za Apple. Osim toga, Buffett bi mogao vjerovati da se cijena dionice Applea popela do nivoa u kojoj su daljnji dobici ograničeni. – Bez obzira na to je li pred nama recesija ili jednostavno sporiji tehnološki rast, Buffettov najnoviji potez naglašava oprezan pristup na nepredvidivom tržištu, piše Barchart. Budući da američki trezorski zapisi sada donose više od očekivanog prinosa na dionice, moglo bi se činiti da prodajom dionica želi smanjiti udio u kojem se oslanja na rizična ulaganja. Wall Street Journal na temelju njegovih prošlogodišnjih riječi smatra da ipak nije tako. – Ono što bismo stvarno željeli učiniti je kupiti sjajna preduzeća. Kada bismo mogli kupiti kompaniju za 50 ili 75 milijardi dolara, 100 milijardi dolara, mogli bismo to učiniti – rekao je najdugovječniji ulagač na svijetu na godišnjoj skupštini Berkshirea 2023. godine. S obzirom na to da Berkshire sada vrijedi bilion dolara, morala bi biti riječ o vrlo vrijednoj akviziciji kako bi ih se uopće zainteresiralo. Barem na nivou akvizicije osiguravatelja General Re iz 1998. koja bi danas vrijedila 100 milijardi eura. WSJ ističe kako pojedinačni, manji investitori imaju znatno više dobrih opcija. Vanguardove desetogodišnje projekcije kreću se od sedam do devet posto godišnje za dionice razvijenih tržišta izvan SAD i pet do sedam posto za dionice male kapitalizacije u SAD. VEZANO Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata
Intesa i BlackRock postaju partneri u dvije zemlje
Marx.ba Italijanska banka Intesa Sanpaolo izvijestila je da će udružiti snage s američkim fondom za upravljanje imovinom BlackRockom kako bi klijentima u Belgiji i Luksemburgu ponudili usluge digitalnog upravljanja imovinom. Udruživanjem s američkim divom, Intesin odjel za privatno bankarstvo Fideuram proširit će u početnoj fazi digitalnu ponudu ulaganja klijentima u te dvije zemlje, a u konačnici i u cijeloj Europi, piše u saopćenju. – Sporazum se savršeno uklapa u našu strategiju koja se temelji na proširenju poslova s upravljanjem imovinom i na razvoju novih digitalnih rješenja, rekao je izvršni direktor Carlo Messina. Italijanska banka lani je uspostavila Fideuram Direct, kanal digitalnog privatnog bankarstva za mlađe klijente vične tehnologiji kako bi uspješnije konkurirala u sektoru koji pokušava privući što više klijenata i time smanjiti troškove. Inače, objava se nadovezuje na rast od 10 posto Intesinog neto prihoda od naknada i provizija u trećem tromjesečju, na 2,3 milijarde eura, prema poslovnom izvještaju objavljenom krajem oktobra. Prihod od usluga upravljanja, trgovine i savjetovanja porastao je za čak 15,7 posto. Neto prihod od kamata porastao je pak u periodu od jula do septembra za samo tri posto, na 3,94 milijarde eura. Operativni prihod uvećan je za 6,5 posto, na 6,8 milijardi eura. Banka je treće tromjesečje zaključila s konsolidiranom neto dobiti od 2,4 milijarde eura, većom za 26,3 posto nego lani, pokazuje poslovno izvještaj, pišu Financije. VEZANO Intesa Sanpaolo i EIB dogovorile inicijativu za ulaganja i do 8 milijardi eura u energiju vjetra
Litij više nije toliko zanimljiv, evo zašto
Marx.ba El Salvador očijuka s atomskom energijom, u Peruu se kritizira eksploatacija litija. U Brazilu se zeleni vodik smatra energentom budućnosti, u Čileu su skeptični. Kako se Latinska Amerika nosi s energetskim problemima? Satima (ili čak danima) bez struje kao u Ekvadoru ili na Kubi? Nestašice kao u Brazilu? Latinska Amerika proživljava teška vremena po pitanju opskrbe energijom. Razloga za takvo stanje ima puno. A jedan od njih je da je ova regija, koja je zapravo pionir po pitanju eksploatacije obnovljivih izvora energije, vrlo teško pogođena posljedicama klimatskih promjena. Višesedmične suše rezultirale su rekordno niskim vodostajima rijeka i akumulacijskih jezera, radi se o „rezervoarima” vode koji bi trebali pokretati hidroelektrane. A u tim hidroelektranama se proizvodi struju koja bi trebala stići iz utičnice – pod normalnim okolnostima, piše Deutsche Welle. I zato se u praksi već događaju sukobi oko (pre)raspodjele energije. Kolumbija je tako odlučila da za početak više neće distribuirati struju u Ekvador, kako ta zemlja ne bi ugrozila opskrbu domaćeg tržišta energijom. Iako se razlozi za nestašicu energije razlikuju od zemlje do zemlje, posljedice u toj regiji svijeta su posvuda iste: racioniranje ili nestašica struje. I zbog toga se u brojnim zemljama Latinske Amerike vode debate oko toga kako uopće osigurati stabilnu opskrbu energijom u budućnosti? Zemlje poput El Salvadora stoga reaktiviraju planove po pitanju povratka nuklearnoj energiji. – Za sedam godina htjeli bismo za početak imati istraživački reaktor, a onda i nuklearni reaktor za proizvodnju energije, kazao je Daniel Alvarez, šef Komisije za hidroenergiju (CEL), na stručnom kongresu u Asuncionu. Pitanje atomske energije je aktuelno i u drugim zemljama, puno zanimanja izaziva nova generacija manjih reaktora. Jednoglasno je mišljenje da je struja dobivena iz atoma bez štetnih emisija, a time je ujedno – zelena energija. Sastavni dio energetske debate je i diskusija oko litija. Prema aktuelnim naučnim saznanjima, taj je metal neizostavna sirovina potrebna za gradnju baterija za električne automobile. Vozila koja ne emitiraju nikakve štetne tvari trebala bi jednog dana u potpunosti „eliminirati” automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje koje pokreću fosilna goriva. Tako se barem planira. Ali u brojnim latinsko-američkim zemljama sve je jači otpor po tom pitanju. Usred vremena velike suše znatno je poraslo nepovjerenje što se tiče eksploatacije litija, procesa u kojem se troše veće količine vode. Iz Perua se može čuti kritike po pitanju jednog projekta u Andama. Tamo naime Yellowcake, firma-kćer kanadskog preduzeća American Lithium, planira eksploataciju 9,5 miliona tona litija u regiji Puno, na području glečera Quelcaya. Ekološki aktivist Vito Calderón kritizira taj projekt u kontekstu vodoopskrbe lokalnog stanovništva. – Slatka voda s tog područja teče u bazene Inambari, Urubamba i Azángaro, a na koncu završi u jezeru Titicaca, rekao je Calderón za portal Radio France Internationala prilikom posjeta Francuskoj. On naime strahuje da bi ta voda mogla biti kontaminirana, odnosno da bi zbog eksploatacije litija mogla biti „izuzeta” iz prirodnog eko-sustava. U međuvremenu se znatno slegla i početna euforija vezana uz planove oko zelenog vodika, umjesto toga ima i skepse. – Zeleni vodik: globalne sumnje oko strateške industrije za budućnost Čilea, tako je to prije nekoliko dana komentirao čileanski portal Emol – i zapravo dobro sažeo trenutno raspoloženje. Zbog visokih investicijskih troškova, akteri su rezervirani po pitanju zelenog vodika. Alex Godoy, direktor Centra za istraživanje održivosti (CiSGER) na „Universidad del Desarrollo” zalaže se za veću dozu realizma, odnosno pobornik je manjih koraka koje se može bolje planirati. – Trebali bi se definirati kratkoročni ciljevi koji bi omogućili da investicijski projekti budu isplativi, ali i ekološki prihvatljivi, kaže Godoy, prenosi Seebiz. U najvećoj zemlji Latinske Amerike su planovi oko zelenog vodika de facto euforični. Na sjeveroistoku Brazila, inače strukturno slabo razvijenoj regiji, mogao bi nastati novi svjetski centar moći, pišu brazilski mediji. Vjerovatno ne postoji neka druga regija u svijetu u kojoj se tako jeftino može proizvoditi tako povoljnu struju, a time i vodik iz obnovljivih izvora energije. Neke savezne države, na primjer Ceará i Pernambuco, već su sklopile odgovarajuće ugovore s inozemnim investitorima. – Nažalost, među njima nema njemačkih ulagača, kaže za DW Ansgar Pinkowski. On je osnivač agencije Neue Wege u Brazilu, koja se specijalizirala na konzultantske usluge i posredovanje između Brazila i Evrope oko tema vezanih uz energetsku tranziciju. VEZANO Evropa ne odustaje od inicijative za obustavljanjem prodaje vozila koja ispuštaju CO2
Bitcoin ne posustaje: Na korak do 90.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je dosegao novi cjenovni rekord u ponedjeljak, trgujući na korak do 87.000 dolara, dok u ovim trenucima trguje malo ispod novog rekorda od 90.000 dolara. Analitičari strmoglavi rast vrijednosti najpopularnije svjetske kriptovalute pripisuju novoizabranom predsjedniku SAD, Donaldu Trumpu. Coinbase, platforma koja omogućuje trgovanje kriptovalutama, porasla je više od 19% u ponedjeljak, a te za oko 74% tokom posljednjih pet dana trgovanja. U petak je Bloomberg izvijestio da je Dan Gallagher, pravni direktor financijske platforme Robinhood, među kandidatima koji se razmatraju za vođenje SEC-a u administraciji novoizabranog predsjednika. Još uvijek nije jasno kakva će točno biti Trumpova politika prema kriptovalutama. U julu je Trump prisustvovao bitcoin konferenciji u Nashvilleu kako bi pridobio kripto-entuzijaste. Trumpova obećanja industriji uključuju osnivanje Predsjedničkog savjetodavnog vijeća za kripto, smjenu predsjednika SEC-a Garyja Genslera i stvaranje “strateških nacionalnih rezervi bitcoina.” – Potpuno smo oduševljeni što imamo novog predsjednika koji se zalagao za kripto i očuvanje američkog vodstva u tehnologiji, izjavio je za Yahoo Finance Faryar Shirzad, glavni direktor politike Coinbasea. Kompanije koje posjeduju bitcoin na svojim bilancama također su doživjele rast. Dionice najpoznatijeg korporativnog ulagača u Bitcoin, MicroStrategy, koji posjeduje gotovo 280.000 bitcoina, porasle su više od 25% u ponedjeljak. Od 31. oktobra do 10. novembra, MicroStrategy je kupio oko 27.200 bitcoina po prosječnoj cijeni od 74.463 dolara, stoji u objavi kompanije. VEZANO Više od 2,8 milijarde dolara uloženo na opklade da će bitcoin premašiti 90.000 dolara
Značajan rast investicija u KS
Marx.ba Kanton Sarajevo bilježi značajan rast ukupnih investicija u posljednje dvije godine, navodi Adnan Jašarević, direktor Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju Kantona Sarajevo. Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZZS) rast investicija u prošloj godini, u odnosu na godinu ranije, iznosio je čak 13 posto. Prošle godine ukupne investicije su premašile brojku 1,3 milijarde maraka, što je rekord u posljednjih deset godina. – Imamo jasan trend rasta u posljednje dvije godine i očekujemo da će se on nastaviti u tekućoj godini, posebno imajući u vidu brojne infrastrukturne projekte koji se realiziraju i koji su u planu u Kantonu Sarajevo, stabilan ekonomski rast te važne mjere koje se poduzimaju za poboljšanje poslovnog okruženja i investicione poticaje, izjavio je Jašarević. Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da je, očekivano najveći priliv investicija u Kantonu Sarajevo i predstavlja više od četvrtine ukupno realiziranih investicija u cijeloj Federaciji. – Ono što je vrlo važno jeste da, a to statistički podaci jasno potvrđuju, imamo rast ulaganja u nabavku opreme, mašina i drugih stalnih sredstava u odnosu na izgradnju građevinskih objekata. Samo u prošloj godini u toj stavci u Kantonu Sarajevo je investirano više od 720 miliona maraka, ističe Jašarević. Kako navodi, ovi podaci su pokazatelj povratka povjerenja i domaćih i stranih investitora u Kanton Sarajevo koji sada više ulažu i tako doprinose ekonomskom rastu, ali i sve efikasnijim mjerama kojima se investitorima otvaraju vrata i pomaže u realizaciji investicija. – Vlada KS je prije dvije godine restruktuirala ovu Agenciju čiji je glavni zadatak postao privući investitore, pokazati im potencijale za ulaganje i pomoći u realizaciji. U posljednje dvije godine ostvarili smo brojne kontakte i ogroman je interes za ulaganje u Kanton Sarajevo, posebno nakon što su otvoreni pregovori o članstvu u EU što je u poslovnom svijetu bio dodatni signal za dodatnu sigurnost investicija. Također, pokazali smo jedan aktivan pristup prema investitorima. Mi se sada sistemski bavimo privlačenjem investicija i riješavamo izazove koje investitori imaju kada dođu u KS ili u BiH. Imali smo direktne poticaje za strane ulagače, imamo novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu, imamo jačanje mobilnosti i sve to, pokazalo se, očito pozitivno utječe na priliv investicija i doprinosi privlačnijem poslovnom okruženju i dobrim rezultatima, ističe Jašarević. Ističe da se investitorima sada pristupa proaktivno, prezentirajući sve potencijale, brojne poticaje i komparativne prednosti ulaganja u Kanton Sarajevo, ali i nudi pomoć u prevazilaženju prepreka sa kojim se suočavaju. KAIP je, po zakonu, centralna kontakt tačka za sve investitore u KS. – Svjesni smo svih izazova posebno na širem ekonomskom planu. Studija Svjetske banke iz 2022. godine pokazuje da agencije za privlačenje investicija regionalnog karaktera poput naše ostvaruju mnogo bolje rezultate i znatno doprinose boljem poslovnom okruženju jer su bliže i investitorima i lokalnim vlastima za razliku od nacionalnih agencija. Stoga je fokus našeg rada usmjeren ka stranim i domaćim investitorima i raduje nas kada statistički pokazatelji govore da imamo rast investicija, zaključio je Jašarević dodajući da u narednom periodu očekuje još pozitivnih informacija, posebno kada je riječ o mogućnostima za strane investicije. VEZANO Von der Leyen je najavilala da bi EU mogla kupovati američki plin umjesto ruskog