Ni globalni IT problem nije ih poremetio: Bitcoin iznad 66.000 dolara
Marx.ba Cijena bitcoina brzo se oporavila od nedavnog pada na šestomjesečni najniži nivo od 53.500 dolara 5. jula povrativši razinu od 66.000 dolara i mogao bi ponovno testirati svoju najvišu vrijednost svih vremena od 73.700 dolara dosegnutu u martu. Ovo ponovno oživljavanje dolazi dok se velike aviokompanije, medicinske ustanove, korporacije i policijske snage širom svijeta bore s velikim poremećajem informacijske tehnologije (IT) koji utječe na Microsoftove usluge računarstva u oblaku. Kompanija za kibernetičku sigurnost CrowdStrike rasvijetlila je uzroke prekida rada, pripisujući ih “rutinskom ažuriranju softvera” koje je pošlo po zlu. Kako bi umirio javnost, CrowdStrike je naglasio da incident nije proboj sigurnosti ili kibernetički napad. Kompanija je zatim brzo izdala novo ažuriranje softvera koje je automatski popravilo neka pogođena računara. Međutim, neki su sistemi zahtijevali ručno ponovno pokretanje i zakrpe, što je rezultiralo značajnim kašnjenjima. Microsoft je sa svoje strane najavio oporavak svojih 365 aplikacija i usluga kasno u petak ujutro, iako bi neki pojedinačni korisnici još uvijek mogli osjetiti zaostale posljedice. Zanimljivo, usred kaosa izazvanog prekidom IT-a, cijene kriptovaluta ostale su nepromijenjene, što je privuklo pažnju američke senatorice Cynthije Lummis. Poznata po svom pro-kripto i Bitcoin stavu, senatorica Lummis je na platformi društvenih medija X istakla otpornost cijene Bitcoina usred raširenih kibernetičkih prekida, rekavši: “Znate li koji oblik valute nije pogođen raširenim kibernetičkim prekidima? Bitcoin. Vires u Numerisu.” U međuvremenu su se pojačala nagađanja o potencijalu Bitcoina kao strateške rezervne imovine za Sjedinjene Države. Iščekivanja su dodatno potaknuta nadolazećim pojavljivanjem bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Nashvilleu 27. jula, za kojeg neki predviđaju da će najveću kriptovalutu na tržištu objaviti kao ključnu za američku ekonomiju, što bi potencijalno omogućilo ogroman porast cijene bitcoina. Dok se cijena Bitcoina nastavlja oporavljati, kripto analitičar Ali Martinez otkrio je značajan razvoj na dnevnom grafikonu Bitcoina jer je indikator TD Sequential generirao signal za prodaju. Međutim, analitičar je primijetio da se signal može poništiti ako se Bitcoin uspije zatvoriti iznad ključnog praga od 67.500 dolara. Trenutna cijena kriptovalute iznosi 66.666 dolara, što odražava impresivan porast od preko 16 pos samo u prošloj sedmici, piše Seebiz.
Bh. kompanija ulazi u milionske investicije u turizmu
Marx.ba Građevinsko – rudarska kompanija Erdi d.o.o. Zavidovići uskoro ulazi u projekat izgradnje adrenalinskog parka i turističkog naselja na području Vozuće u slivu rijeke Krivaje, u mjestu Stog – Hadžići. Radi se o investiciji od nekoliko miliona KM, a bit će izgrađeni novi turistički kapaciteti pod nazivom “Kupalište i adrenalinski park (Stog – Hrge)” i “Krivaja resort (Hodžić Polje)”, saopštavaju iz ove kompanije. – Ulazimo u jednu novu oblast poslovanja, i na taj način želimo jasno definirati pravac našeg budućeg razvoja. Također, kao kompanija koja se bavi građevinskim poslovima i rudarenjem, želimo dati vlastiti doprinos razvoju turizma i očuvanju okoliša u našoj matičnoj općini, u Zavidovićima. Upravo su turistički potencijali naših Zavidovića prednost koju trebamo iskoristiti na najbolji način. Korist ćemo imati svi, prije svega lokalna zajednica, Grad Zavidovići, Zeničko – dobojski kanton, turisti, ali investitor. Nadamo se da će ovo biti jedno novo poglavlje za našu kompaniju ali i sve nas koji živimo i radimo u Zavidovićima, a pogotovo ako imamo na umu jačanje turističke ponude, pojašnjava Erna Merdić – Smailhodžić ispred kompanije Erdi d.o.o. Zavidovići. Kupalište i adrenalinski park, kao i Krivaja Resort bit će smješteni unutar netaknute prirode, na prelijepom mjestu, gdje se potok i vodopad stapaju sa šumom i terenom. Samo mjesto je idealno za zdrav odmor, zabavu i avanturu. Cijeli kompleks prostirat će se na oko 40.000 kvadratnih metara. Ovaj svojevrstan park prirode sa turističkim kapacitetima bit će u stanju kada se završi njegova izgradnja primiti na desetine hiljada turista tokom cijele godine. – Investiciju ćemo realizirati u nekoliko faza. Kako se koja faza investicije završi, tako ćemo je stavljati u funkciju. Naša procjena u ovom trenutku da će za projekat biti potrebno oko pet godina da se u cjelosti realizira. Uradili smo idejni projekat, i već sada se može steći dojam o kakvom je kompleksu riječ. Nešto ranije, nabavili smo mašinu za obradu oblovine od koje će se praviti bungalovi u Stogu i Hodžićima, a u kojima će odsjedati turisti. Radi se o jednoj, u cjelosti održivoj investiciji. Sve će biti prirodno, od prirodnih materijala, u skladu sa najvišim ekološkim standardima očuvanja okoline. Od svega će jednako veliku korist imati i mještani ovh naselja kojima se uz nova radna mjesta, otvara mogućnost da proizvode zdravu hranu i da rade u ovom parku prirode, ističe Merdić – Smailhodžić. Ona naglašava da će nakon neophodnih pripema, realizacija prve faze biti započeta započeta iduće godine u šta spada izgradnja snack bara, uređenje kupališta, zip line i cliff climbing. U drugj fazi je predviđena izgradnja brvnara. Trgovačko uslužno privredno društvo Erdi d.o.o. Zavidovići kompanija je specijalizirana za izvođenje rudarskih i građevinskih radova. Trenutno najveći dio svojih poslovnih operacija izvodi na projektu autoputa Koridor Vc. Za potrebe ove najveće građevinske investicije u zemlji, Erdi d.o.o. proizvodi i prevozi razne vrste kamenih agregata koji su neophodni realizaciju ovog projekta od posebnog značaja, uz izvođenje niza građevinskih radova. Erdi d.o.o. trenutno zapošljava 35 radnika, i posjeduje vozni park sa pratećom građevinskom mehanizacijom specijaliziran za izvođenje složenih građevinskih poslova.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope: Šta će biti novi potezi
Marx.ba Evropska centralna banka zadržala je kamatne stope nepromijenjenima u četvrtak, kao što se i očekivalo, i nije dala nikakve nagovještaje o svom sljedećem potezu, tvrdeći da su domaći cjenovni pritisci i dalje visoki, a inflacija će biti iznad cilja i tokom sljedeće godine. ECB je prošli mjesec smanjila kamatne stope s rekordnih visina u potezu koji su čak i neki od njenih kreatora politike smatrali prenagljenim nakon što je napredak u snižavanju inflacije na ciljanih dva posto zaustavljen. S obzirom na to da je domaća inflacija još uvijek tvrdoglavo visoka, a rast plaća nepomičan, banka će vjerovatno biti opreznija u pogledu daljnjeg koraka, objavio je Reuters. ECB je izašao s uravnoteženom porukom nakon sastanka u četvrtak, tvrdeći da profiti poduzeća apsorbiraju neke cjenovne pritiske, ali da rizici ostaju i da su potrebni dodatni dokazi prije nego kreatori politike povuku okidač drugi put. – Dolazne informacije uglavnom podupiru prethodnu procjenu Upravnog vijeća o srednjoročnim izgledima inflacije… Pritisci na domaće cijene i dalje su visoki, inflacija usluga je povišena, a ukupna inflacija vjerovatno će ostati iznad cilja i tokom sljedeće godine, stoji u priopćenju ECB-a. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde već je najavljivala ovaj ishod proteklih sedmica, tako da se fokus već prebacio na sastanak u septembru. Za sada je ECB samo ponovio da se neće unaprijed obavezati na bilo koju određenu stopu i da će dolazni podaci voditi njene odluke. – Upravno vijeće nastavit će slijediti pristup koji ovisi o podacima i od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajuće razine i trajanja ograničenja, dodao je ECB, prenosi Lider. Tržišta predviđaju gotovo dva smanjenja stopa tokom ostatka godine i nešto više od pet koraka do kraja sljedeće godine, što je gledište koje niko od političara nije otvoreno osporio posljednjih sedmica. Iako će ulagači tražiti jače smjernice, centralnih banka za 20 zemalja koje dijele euro valutu opekla se u prošlosti jer je bila pretjerano konkretna u budućim potezima. Obavezala se na smanjenje stope u junu mjesecima unaprijed, a kada je niz podataka u posljednjem trenutku ukazao na povećane pritiske na plaće i cijene, ekonomisti, kao i neki od kreatora politike, doveli su u pitanje opravdanost tog koraka. Još jedan problem je da je politički sastanak 12. septembra neuobičajeno daleko i da će bogat skup ekonomskih podataka izaći prije nego što se kreatori politike ponovno sastanu. Tromjesečni podaci o rastu, plaćama i produktivnosti trebali bi biti objavljeni do septe,mbra, plus još dva mjesečna očitanja inflacije, dok će ECB dati svoje nove projekcije inflacije i rasta na sastanku. To sugerira da kreatori politike vjerovatno neće učvrstiti svoje stajalište o septembarskom sastanku najranije do zadnjih sedmica avgiusta. Ključna zabrinutost ECB-a je da se domaće cijene, posebno usluga, kreću bočno, dok relativno brz rast plaća prijeti održavanjem inflacije iznad cilja ECB-a. Višegodišnji sporazumi o plaćama koji su već postignuti ukazuju na smanjenje pritisaka na plaće kasnije ove godine, što sugerira da bi se s vremenom trebali pojaviti i nešto benigniji brojevi. Ekonomija također ostaje relativno slaba, s nizom anketa koje ukazuju na anemičan rast, ublažavajući strahove da će burne ljetne aktivnosti, osobito u turizmu, dodatno potaknuti pritiske na cijene. No veći dio toga još uvijek je samo nada i od smanjenja stope 6. juna pojavilo se nekoliko čvrstih pokazatelja koji potvrđuju da se projekcije ostvaruju. Neki također tvrde da ECB umanjuje značaj rizika za svoj centralni scenarij, koji vraća inflaciju na ciljnih dva posto do kraja 2025., čak i dok se stope nastavljaju smanjivati. Još jedna neizvjesnost je koliko brzo će američka centralna banka (Fed) smanjiti kamatne stope. Iako je politika ECB tehnički neovisna, teško je biti previše neusklađen s najvećom svjetskom centralnom bankom. Više stope u SAD potaknule bi ulagače da tamo prebace svoju gotovinu, oslabivši euro i potaknuvši uvezenu inflaciju. Tržišta sada vide smanjenje Feda u septembru, s drugim potezom koji dolazi prije kraja godine, a to je vremenski rok koji bi također podržao još dva smanjenja ECB-a, piše Lider.
Mlađim generacijama finansijska pismenost važnija nego ikad
Bloomberg Adria Industrija finansijskih usluga morat će promijeniti način na koji pristupa mlađim generacijama koje ne odustaju od educiranja i informiranja preko društvenih mreža, jer iako promjene na tržištu koje su donijeli pripadnici generacije Z i milenijalci više nisu novost, činjenica da će upravo oni u rukama imati sve veću količinu novca, stavilo je na radar uspon društvenih medija kao alata za financijske savjete. Naime, predviđa se da će baby boomeri, generacije rođene od 1946. do 1964. godine, i pripadnici tihe generacije, odnosno rođeni od 1928. do 1945. godine, do 2045. godine prenijeti otprilike 73 biliona dolara mlađim generacijama, stoji u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Upravo to predviđanje u fokus stavlja takozvane finfluencere koji sve više oblikuju ulagačka ponašanja mlađih generacija. Naime, to su online influenceri koji dijele finansijske savjete na društvenim mrežama, pa, primjerice, na popularnoj mreži TikTok pokrivaju teme od osnovnih savjeta za štednju i budžetiranja do detaljnih analiza tržišta dionica, kriptovaluta i nekretnina, a posebni su po tome što finansijske teme, koje mogu biti dosadne, nerazumljive ili zastrašujuće, obrađuju kroz kratke, zanimljive videozapise koji pojednostavnjuju složene koncepte. Koliko je taj segment značajan govori i činjenica da hashtag FinTok na TikToku ima više od 4,7 milijardi pregleda, a iako TikTok ne dijeli korisničku statistiku, prema nekim procjenama gotovo 70 posto njegove publike ima 24 godine ili manje. Pa dok generacija Z i milenijalci ulaze na financijska tržišta ranije od drugih generacija, industrija finansijskih usluga treba inovirati i prilagoditi način na koji pruža savjete, poruka je WEF-a. Mlađe generacije imaju veći pristup finansijskim informacijama, ali važno je to razlikovati od individualno prilagođenih finansijskih savjeta koje pruža regulirani stručnjak, smatra Meagan Andrews, voditeljica Inicijative tržišta kapitala WEF-a. – Društveni mediji su moćan kanal da zainteresiraju ljude za lične finansije i finansijska tržišta, ali i rizici s dezinformacijama su stvarni, istakla je. S tim se slaže i finansijska blogerica Sandra (Tetka) Ferenčak koja je nedavno za Bloomberg Adriju istakla da informacijama o ličnim finansijama koje dobivamo putem TikToka i drugih društvenih mreža treba pristupiti s oprezom. – Iako ima puno kvalitetnog i zanimljivog sadržaja prezentiranog u jednostavnoj i pitkoj formi, dio informacija uvijek treba uzeti s rezervom jer se finansijski sadržaj često treba dublje razumjeti, a ne samo konzumirati. Svi smo postali previše skloni pojednostavljivanju zbog poremećaja pažnje, a neke teme ipak zaslužuju više našeg fokusa, kazala je. To znači da iako su društvene mreže svakako kanal s kojim se dopire do mlađih generacija, potrebno je pronaći način na koji se, posebno kod takvih tema, to radi na pravi način. Općenito, WEF je identificirao šest trendova koji su važni za budućnost sektora finansijskog savjetovanja: demografske promjene, sveobuhvatno finansijsko blagostanje, potrebu za digitalno dostupnim i visoko personaliziranim savjetima, transparentno i pošteno određivanje cijena te sve veće oslanjanje na društvene medije.
USAID-ov projekt Diaspora Invest okuplja bh. poslovnu zajednicu u Berlinu: Piše se drugačija BiH
Marx.ba Više od 100 poduzetnika iz bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj okupilo se ove sedmice u Berlinu kako bi se povezivali, razvijali strategije i istraživali nove prilike za ulaganja u svoju domovinu. Događaj je organizovan uz podršku Vlade SAD i dio je stalnog rada USAID-ovog projekta „Diaspora Invest“ na jačanju poslovne saradnje između Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Uvaženi članovi bh. dijaspore u Njemačkoj i partneri USAID-ovog projekta Diaspora Invest događaj su iskoristili za dinamičnu raspravu o impresivnim rezultatima ulaganja u bh. kompanije i prilikama za povezivanje i ulaganja u lokalne kompanije. Predstavljene su i aktivnosti Projekta, uključujući partnerstvo s 30 općina širom BiH kako bi dodatno promovirali angažman dijaspore. Događaju je prisustvovao i Damir Arnaut, ambasador BiH u Njemačkoj, pozdravivši inicijativu za produbljivanje veza između dijaspore i domovine. – Susreti van BiH prilika su za nova ulaganja dijaspore, ali i prikazivanje napretka na uključivanju dijaspore na lokalnom nivou. Potencijal i snaga našeg iseljeništva napokon ima svoje konkretne rezultate, što ohrabruje i druge iseljenike da razmotre ulaganja u domovinu. Vrijeme je da pišemo novo poglavlje priče o Bosni i Hercegovini, koje će našu zemlju prikazivati kao poslovnu destinaciju, kazao je Armin Alijagić iz udruženja “Naša perspektiva”, partnera organizacije događaja. Njemačka, dom jedne od najvećih zajednica bh. dijaspore u svijetu, neposredno je iskusila privrednu korist od bh. inovativnosti i poduzetništva. USAID-ov projekt Diaspora Invest sada nastoji iskoristiti uspjeh, znanje i vještine stečene u inostranstvu za brži i bolji ekonomski razvoj BiH. Projekt je do danas podržao 66 novih kompanija koje su u zemlji osnovali investitori bh. porijekla iz Njemačke, a te kompanije su uložile više od 40 miliona KM u BiH, otvarajući više od 850 radnih mjesta širom zemlje. Tokom panel diskusije, Amar Begović, Elvir Bećirović, Amela Malja i Amra Kötschau-Krilić, razgovarali su o različitim aspektima održavanja poslovnih i društvenih veza između dijaspore u Njemačkoj i BiH. – Sistematsko uvezivanje je od strateške važnosti za stvaranje preduslova za održiv povratak dijaspore. Dijaspora igra važnu ulogu u stvaranju drugačijeg ambijenta, gdje će ljudi prepoznati našu zemlju kao atraktivno mjesto za rad, život i ulaganja, kazao je Amar Begović, jedan od osnivača Circuit Business Consultinga, kompanije koja spaja zapadni Balkan i njemačko tržište s fokusom na automobilsku industriju. – Cilj nam je uspostaviti veze između Njemačke i BiH kroz blisku saradnju s renomiranim domaćim kompanijama iz sektora proizvodnje namještaja i unutrašnjeg dizajna koje uživaju odličnu međunarodnu reputaciju. Ta saradnja obogaćuje kulturu obe zemlje i služi kao izvor novih ideja i inovativnih rješenja. Uživamo raditi s onima koji poštuju i zadovoljavaju zahtjeve njemačkog tržišta, što uključuje visoke standarde kvaliteta, održivost, inovativan dizajn, funkcionalnost i usklađenost s propisima, pojašnjava Amela Malja iz berlinske kompanije Unique Factory. Na događaju je predstavljen i rad Bosnia and Herzegovina Futures Foundation, partnera skupa u Berlinu, gdje su prikazani pozitivni rezultati društvenog angažmana dijaspore u BiH. – Meni i mojim kolegama volonterima bilo je veliko zadovoljstvo predstavljati BH Futures Foundation na ovom događaju, stoga želim zahvaliti USAID-u na organizaciji. Kao predstavnicima BH Futures Foundation jako nam je važno da nastavimo stvarati veze s našom dijasporom jer vjerujemo da imamo zajedničku viziju kreiranja boljih uslova za sve u našem bh. društvu. Radujemo se budućim događajima i inicijativama, kazala je Dalila Arapović, jedna od učesnica skupa. Događaj je organizovan uz podršku Vlade SAD-a kao dio stalnog rada USAID-ovog projekta Diaspora Invest na jačanju poslovne saradnje između BiH i njene dijaspore.
Rekordne cijene zlata zbog optimizma oko snižavanja kamata
Marx.ba Cijene zlata nastavile su bilježiti nove rekorde u srijedu, podignute sve većim uvjerenjem da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope u septembru nakon komentara predsjednika Feda Jeromea Powella. Promptne cijene zlata porasle su 0,5% na 2.482,29 dolara po unci, dosegnuvši najviši nivo svih vremena prema podacima LSEG-a. Terminske cijene zlata popele su se na 2.478,4 dolara za uncu. U ponedjeljak je Powell rekao da Fed neće čekati da inflacija dosegne cilj centralne banke od 2% prije nego što počne sa rezanjem, zbog kašnjenja učinaka politike. Rekao je da Fed traži “veće povjerenje” da će se inflacija vratiti na nivo od 2%. Mjesečna stopa inflacije pala je u junu, prvi put u više od četiri godine. I to je posmatračima tržišta dalo povjerenje. Prema alatu CME FedWatch, trgovci su uvjereni da će Fed sniziti stope do septembra Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice. – Pokret je potaknut znakovima usporavanja inflacije. To je popraćeno slabim ekonomskim podacima, napisao je u bilješci ANZ-ov viši strateg za robe Daniel Hynes. Cijene zlata su posljednjih mjeseci probile nove vrhunce zbog svoje privlačnosti kao sigurnog utočišta u pozadini eskalacije bliskoistočnih napetosti, kao i zbog kupnje poluga od strane centralnih banaka. – Sposobnost zlata da pronađe podršku u svim uvjetima ove godine je vrijedna isticanja, rekao je Vivek Dhar, direktor istraživanja rudarstva i energetskih dobara Commonwealth Bank of Australia. – Ti su pokretači prkosili jačanju američkog dolara, koji je uvelike bio potaknut tržišnim odgađanjem očekivanja smanjenja stopa Fed Funda, rekao je analitičar istraživanja, dodajući da bi cijene zlata mogle narasti iznad prognoze banke od 2500 dolara po unci do kraja godine, piše Seebiz.
Priljev svježeg kapitala u bitcoin ETF-ove dosegao najviši nivo u šest sedmica
Marx.ba Fondovi kojima se trguje na berzi uvršteni na američke berze i koji pomno prate hitnu cijenu bitcoina (BTC) ponovno su traženi. U utorak je 11 fondova zabilježilo kumulativni neto priljev od 422,5 miliona dolara, najveći jednodnevni rezultat od 5. juna, produžujući sedmodnevni niz dobitaka, prema podacima koje prate Farside Investors i Coinglass. BlackRockov IBIT prikupio je više od 260 miliona dolara u utorak, što predstavlja ogroman udio kumulativnih priljeva. FBTC je privukao 61,1 milion dolara, dok su ostali, osim GBTC-a, DEFI-ja i BTCW-a, prikupili manje od 30 miliona dolara svaki. Ovi su fondovi ukupno prikupili više od milijardu dolara u samo posljednja tri dana, naglašavajući povjerenje ulagača u izglede za cijenu bitcoina. BTC je porastao za 23% na 65.800 dolara otkako je 5. jula dosegnuo najnižu vrijednost blizu 53.500 dolara, prema podacima CoinDeska. Uz priljeve ETF-a, oporavak cijene mogao bi biti povezan s iscrpljivanjem prodajnog pritiska iz njemačke pokrajine Saske, dramatičnim poboljšanjem vjerovatnosti da će pro-kripto republikanski kandidat Donald Trump pobijediti na predsjedničkim izborima u SAD-u 4. novembra i Trumpovom odlukom da imenuje zagovornika BTC-a i republikanskog senatora iz Ohija Jamesa Davida Vancea za potpredsjednika. Vance podržava BTC i digitalnu imovinu od 2021. i počeo je kružiti nacrtom verzije kripto zakona prošlog mjeseca. – Primjetno je da je Vance unaprijedio kripto zakonodavstvo u trenutku kada je znao da ga Trump razmatra za potpredsjednika. To naglašava novootkrivenu političku relevantnost kriptovaluta, ali i opseg u kojem je politika digitalne imovine postala dio Republikanske vizije za američku ekonomiju, rekao je FRNT Financial u svom biltenu u utorak.
Kako su kriptovalute regulirane širom svijeta
Marx.ba Od svog rođenja 2008. godine, kriptovalute su postale sve popularnije i postale su važan dio globalnog finansijskog sistema. Kriptovalute mogu značajno promijeniti finansijske strukture kakve danas postoje i transformirati sljedeću generaciju novca i plaćanja. Međutim, ove promjene dolaze sa značajnim zabrinutostima oko kriptovaluta zbog njihovih potencijalnih negativnih utjecaja na tržišta, ulagače, korisnike i okoliš. Vlade širom svijeta nastoje stvoriti propise kako bi spriječile te štete, istovremeno potičući inovativne mogućnosti kriptovaluta. Evropska unija sada provodi Uredbu o tržištima kripto-imovine (MiCA). U SAD-u, predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell prošle sedmice je istakao hitnost dovršetka regulacije stablecoina. – Dok vlade širom svijeta poduzimaju korake za zaštitu potrošača i poticanje odgovornih inovacija, naš alat za praćenje pruža sveobuhvatan pregled regulatornog krajolika koji se brzo razvija, piše Atlantic Council u najnovijem pregledu. Njihov interaktivni alat za praćenje sada analizira 60 ekonomija. To uključuje države članice G20, značajne zemlje EU iekonomije s najvećim stopama prihvaćanja kriptovaluta. – Među 60 zemalja koje smo proučavali, kriptovalute su legalne u 33, djelomično zabranjene u 17, a općenito zabranjene u 10. Turska je uvela novi regulatorni okvir, legalizirajući kriptovalute. Ovo je kritična godina za regulaciju kripto imovine. Australija, UK, Brazil i Južna Koreja najavile su da će ove godine objaviti nove propise. Od analiziranih zemalja, 70% je u procesu uvođenja značajnih promjena u svoj regulatorni okvir. Stope usvajanja kriptovaluta slabo su povezane s regulatornom restriktivnošću. Čak i u zemljama s djelomičnim ili općim zabranama, stope usvajanja ostaju visoke, što sugerira da su zabrane općenito neučinkovite, objavili su između ostalog. Stablecoini su sljedeća granica regulacije kriptovaluta. U SAD-u, UK i Tajlandu razmatra se regulacija stablecoina. S provedbom Uredbe o tržištima kripto imovine (MiCA) u EU, polovica zemalja G7 ima propise o stabilnim coinima. I konačno, od 60 analiziranih zemalja, više od 90% ima aktivne projekte digitalne valute centralne banke (CBDC) uz propise o kriptovalutama. Više od 90 posto analiziranih zemalja ima aktivne projekte digitalne valute središnje banke (CBDC), što ukazuje da zemlje prilagođavaju i ažuriraju propise o kriptovalutama istovremeno dok istražuju CBDC, prenosi Seebiz.
Euribor bi idućeg ljeta mogao biti niži za jedan postotni poen
Bloomberg Adria Evropska centralna banka je u junu, poslije skoro dvije godine zaoštravanja monetarne politike, počela da obara kamatne stope. Zajedno s referentnim kamatnim stopama počele su da padaju i euribor stope, koje su najpoznatije po tome što direktno određuju kolika će biti naša sljedeća rata kredita ako smo se zadužili u evrima. Prema mišljenju većine analitičara, pad kamata bi trebalo da bude postepen, a euribor stope bi sljedećeg ljeta mogle biti niže za oko jedan postotni poen. Analitičari koje je anketirao Bloomberg u prethodnoj anketi su predvidjeli da bi tromjesečni euribor na kraju drugog kvartala mogao da iznosi 2,67 posto (srednja vrijednost), što bi bio pad od oko 100 baznih poena u odnosu na trenutnih 3,7 posto. Sličnu procjenu ima i Artem Kochnev, ekonomista na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji tromjesečni euribor vidi na 2,7 posto u drugom kvartalu sljedeće godine. – Pad od 100 baznih poena je moguć ako padne tražnja u sektoru usluga u evrozoni, a cijene energije ostanu otprilike tu gdje su sada. Takođe je potrebno da u najvećim privredama evrozone ne dođe do usvajanja velikih fiskalnih davanja, rekao je ekonomista za Bloomberg Adriju u odgovorima poslatim mailom. Anketa takođe pokazuje da ekonomisti očekuju po jedno smanjenje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) po kvartalu u sljedeća četiri tromjesečja. Međutim, i dalje postoji neizvjesnost u pogledu odluka ECB-a, a njemački predstavnik u centralnoj banci evrozone Joachim Nagel rekao je da “banka nije na autopilotu po pitanju smanjenja kamatnih stopa”. – Odlučićemo na osnovu dostupnih podataka, a to znači da će se naš stav preispitivati na svakom sastanku, rekao je centralni bankar za Tagesspiegel. Kochnev pored sličnih projekcija (po jedno smanjenje po kvartalu) upozorava na još jednu nepoznanicu koja postaje faktor u septembru. – Očekujem četiri smanjenja stopa od po 25 baznih poena u svakom kvartalu počev od septembra ove godine. S druge strane, ECB će u septembru pokušati da kroz promjenu okvira oživi međubankarsko tržište kredita. Ovo bi moglo da donese novu volatilnost po pitanju kamata i još ostaje da se vidi koji će biti efekti, kaže ekonomista. Iako je inflacija u eurozoni usporila na 2,5 posto, što je relativno blizu cilja od dva posto, rast cijena u sektoru usluga i dalje iznosi visokih 4,1 posto, zbog čega neki zvaničnici ECB-a nisu sigurni da bi trebalo da se upuste u brzi ciklus pada kamata. Više zvaničnika je od tada pokušalo da ublaži značaj visoke inflacije u uslugama, a predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da nije neophodno da ova stopa padne na dva posto, jer brži rast cijena u ovom sektoru mogu da nadomjeste druge oblasti. Sljedeći potezi centralne banke će najviše zavisiti od inflacionih očekivanja kompanija i domaćinstava, kaže Kochnev. – Posljednji izvještaji o očekivanjima potrošača pokazuju pad očekivanje potrošnje i stope inflacije. Zbog ovoga mislim da su strahovi od uporne inflacije samo privremena stvar. S druge strane, ako dođe do rasta očekivanja potrošača, ECB će možda morati da uspori sa smanjenjima, rekao je ekonomista. Zbog toga je važna i stabilnost cijena energije. Upravo ove cijene mogu brzo da preokrenu inflaciona očekivanja jer se rast cijena energenata brzo shvata kao rizik, dodaje. Poseban rizik ove godine predstavlja i veliki broj redovnih i vanrednih izbora u Evropi i svijetu, a koji često sa sobom nose obećanja i veća fiskalna davanja i potrošnju. – Ova izborna sezona je dala vjetar u leđa populističkim partijama koje bi mogle da počnu da sprovode ekspanzivne fiskalne politike. Trenutno su sve oči uprte u Francusku. Ako bi populisti uspjeli da proguraju svoje programe socijalnih davanja, ovo bi moglo da ubrza inflaciju, i to sa strane tražnje. To bi ECB moglo da natjera da ponovo zauzme restriktivan monetarni stav, kaže Kochnev. Iako SAD i evrozonu razdvaja okean, ne mogu se ignorisati ni politička zbivanja u SAD, gdje se Donald Trump bori za još jedan mandat u Bijeloj kući. – S jedne strane, Trump bi vjerovatno podržao svoje sponzore – velike američke kompanije – što bi dovelo do privrednog rasta. S druge strane, geopolitički rizici njegovog povratka (naročito novi trgovinski ratovi i aktivne intervencije na Bliskom istoku) mogli bi da naruše raspoloženje investitora i da podignu uvozne cijene u SAD. Efekti i jednog i drugog bi se vjerovatno prelili i na eurozonu i natjerali ECB da se nosi s posljedicama, zaključuje ekonomista. Euribor je kamatna stopa po kojoj poslovne banke širom Evrope međusobno pozajmljuju novac i koju banke koriste za formiranje kamatne stope na kredite koje odobravaju klijentima. Stope se formiraju na osnovu kamata koje na međubankarskom tržištu jedna od druge pozajmljuju najveće evropske banke. Ročnosti pet euribor kamatnih stopa variraju od jedne sedmice do jedne godine. Pored stambenih kredita, te stope igraju važnu ulogu u određivanju kamata na kamatne svopove, kamatne fjučerse, kao i deviznu štednju. Euribor i euro su nastali otprilike u isto vrijeme, krajem 1998. i početkom 1999. godine. U godinama koje su prethodile upotrebi te kamatne stope, države su koristile zasebne kamatne stope (Francuska je koristila stopu pibor, a Njemačka fibor).
Stanić nakon preuzimanja Bihaćke Pivovare: Želimo osnažiti poziciju kompanije na tržištu BiH, ali i regije
Marx.ba Stanić grupa novi je vlasnik Bihaćke pivovare i njenih brandova. Preuzimanjem Bihaćke Pivovare, Stanić grupa nastavlja s realizacijom strateškog anorganskog širenja u segmentu proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pića, koja je započela akvizicijom branda Juicy 2013. godine. Integracija novih kompanija u Stanić grupu doživjela je ekspanziju u zadnjih nekoliko godina i to prvenstveno akvizicijom Maraske, a zatim i nedavnim preuzimanjem Heinekenovih bezalkoholnih brandova Sola i Zala u Sloveniji. Akvizicijom Bihaćke pivovare u svom portfelju Stanić grupa sada ima uz proizvodnju bezalkoholnih pića, jakih alkoholnih pića i proizvodnju piva. – Bihaćka pivovara sa svojim proizvodnim kapacitetima i asortimanom idealno se uklapa u poslovnu viziju Stanić grupe temeljenu na tržišnoj poziciji i etabliranim brandovima Grupacije te našoj gotovo tridesetogodišnjoj suradnji s Heinekenom, čiji smo ekskluzivni distributer za BiH i u čemu vidimo potencijal za proširenje zajedničke saradnje na tržištima regije i izvan same distribucije. Prepoznali smo priliku za akviziciju te smo u vrlo kratkom roku s dosadašnjim vlasnicima, obitelji Ibrahimpašić, postigli dogovor. Ovim putem im se želim zahvaliti na izvanrednoj poslovnoj suradnji prilikom preuzimanja Bihaćke pivovare. Sigurni smo da će know how Stanić grupe kojeg smo stekli surađujući sa svjetski poznatim brendovima iz područja pića te znanje koje posjedujemo zahvaljujući upravljanju najpoznatijim hrvatskim brendom sokova Juicy, kao i brendovima Maraske, osnažiti poziciju proizvoda Bihaćke pivovare na tržištu Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije. Pri tome mislim i na bezalkoholni asortiman – negaziranu vodu i sokove, kao i na pivski, pri čemu će renomirani domaći brand upotpuniti našu ponudu prema tržištu, izjavio je Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Stanić grupe, piše Poslovni.hr. Stanić grupa jedna je od najvećih regionalnih proizvođača u segmentu negaziranih pića te vlasnik dvije tvornice tvornica u Hrvatskoj i jedne u Bosni i Hercegovini, koja već u ovom trenutku proizvodi preko 100 miliona litara godišnje. Proizvodni kapaciteti Grupacije ovom akvizicijom povećati će se za dodatnih 50 miliona litara i pet novih proizvodnih linija za staklo, PET, limenke i bačve te na taj način dodatno učvrstiti vodeću poziciju Stanić grupe na tržištu.