Ovo je sedam kompanija sa najviše gotovine na svijetu
Marx.ba Nedavno istraživanje Harvard Business Review otkrilo je da su nebankarske američke kompanije značajno povećale svoje zalihe gotovine nakon pandemije. Tradicionalno, finansijske institucije kao što su banke drže velike sume gotovine u ruci jer se bave pozajmljivanjem novca. Nema očiglednog smisla za nebankarske kompanije da gomilaju velike gomile gotovine i prikupljaju samo kamate kada se gotovina može uložiti i donijeti profit. Prema najnovijim podacima, ukupne gotovinske rezerve nebankarskih američkih kompanija iznose nevjerovatnih 6,9 biliona dolara, što je gotovo ekvivalentno BDP-u Njemačke i Indije zajedno. Danas gotovina predstavlja 1 dolar od svakih 5 dolara ukupne imovine koju drže nebankarske američke firme. Prema analitičarima, kompanije gomilaju gotovinu jer im to pomaže da izbjegnu preuranjene neuspjehe koji bi mogli desetkovati vrijednost dionica. To im omogućava veće investicije i operativnu fleksibilnost. Ekonomije širom svijeta sve više postaju zasnovane na znanju. Model “pobjednik uzima sve”’” prilično je rasprostranjen u industrijama širom sveta. Dakle, nebankarske firme gomilaju gotovinu kako bi iskoristile prilike sad ili nikad. Gotovina također predstavlja “jastuk” za premošćivanje vremenske neusklađenosti između generisanja gotovine i iznenadnih potreba za gotovinom. Jednostavnim riječima, daje firmama fleksibilnost da brzo kapitalizuju profitabilne prilike. Ovdje je vrijedno napomenuti da uprkos svom gomilanju gotovine od strane nebankarskih američkih kompanija, finansijski sektor i bankarske institucije imaju najviše gotovine. Evo pregleda sedam globalnih kompanija s najviše gotovinskih rezervi. China Construction Bank Corporation CCBC je jedna od najvećih banaka u Kini i pruža usluge i proizvode komercijalnog bankarstva. Banka posluje u tri osnovna segmenta: korporativno bankarstvo, lično bankarstvo i trezorsko poslovanje. Banka daje infrastrukturne kredite i finansira stambene hipoteke. Ima široku mrežu od skoro 14.000 poslovnica i održava poslove u Hongkongu, Singapuru, Frankfurtu, Johanesburgu, Tokiju, Seulu, Njujorku, Ho Ši Minu i Sidneju. Gotovina na raspolaganju: 526,32 milijardi dolara. Agricultural Bank of China Poljoprivredna banka Kine je među četiri velike banke u Kini. Pruža niz usluga kao što su depoziti, krediti, domaća poravnanja, diskontiranje računa i trgovina valutama. Poljoprivredna banka Kine ima značajno prisustvo širom kontinentalne Kine. Također ima filijale u Hongkongu, Tokiju, Njujorku i Londonu. Gotovina na raspolaganju: 545,90 milijardi dolara. JPMorgan Chase JPMorgan Chase & Co. je multinacionalna investiciona banka i kompanija za finansijske usluge sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je najveća banka u Sjedinjenim dražavama i jedna od najvećih u svijetu. Pruža usluge komercijalnog bankarstva, upravljanja imovinom i privatnim bankarstvom. Gotovina na raslopaganju: 567,23 milijardi dolara. Bank of China Banka Kine je jedna od najvećih državnih banaka u Kini. Osnovana 1912. godine, banka je najdiverzifikovanija banka u zemlji. Pruža širok spektar finansijskih usluga korporativnim i ličnim klijentima. Neke od usluga koje banka nudi uključuju komercijalno bankarstvo, investiciono bankarstvo i osiguranje. Gotovina na raspolaganju: 579,65 milijardi dolara. Industrial and Commercial Bank of China ICBC je jedna od tri najveće kompanije sa najviše gotovinskih rezervi. To je kineska multinacionalna banka, koja je osnovana kao društvo s ograničenom odgovornošću 1984. godine. Jedna je od najvećih banaka na svijetu po ukupnoj aktivi. Gotovina na raspolaganju: 669,44 milijardi dolara. Crédit Agricole Group Crédit Agricole Group je međunarodna finansijska grupacija sa sjedištem u Francuskoj. To je najveća svjetska kooperativna finansijska institucija i druga po veličini banka u Francuskoj. Također je jedna od najvećih banaka u Evropi. Grupa nudi širok spektar finansijskih usluga uključujući bankarstvo sa stanovništvom, upravljanje imovinom, osiguranje i investiciono bankarstvo. Gotovina na raspolaganju: 683,22 milijardi dolara. Mitsubishi UFJ Financial Group Kompanija koja je na ovim prostorima imenom poznatija po drugoj industriji, ali ova kompanija je itekako uspješna u finansijskom sektoru. Sa sjedištem u Tokiju Mitsubishi UFJ Financial Group je kompanija za finansijske usluge i jedna od najvećih finansijskih institucija u Japanu. Gotovina na raspolaganju: 797,23 milijardi dolara.
Potražnja za uranijom ne jenjava, ali ima ga više od srebra ili zlata
Marx.ba Mnogi ljudi vjeruju da su nalazišta uranija oskudna u odnosu na kritičnu ulogu koju igra u industriji nuklearne energije. Ovaj relativno mek, srebrnasto-svijetli metal u prirodnom stanju zapravo se nalazi u Zemljinoj kori više nego srebro ili zlato – ima ga približno isto koliko i kalaja. Glavna primjena uranijuma je u proizvodnji električne energije u nuklearnim reaktorima. Izotop uranijum-235 se koristi kao gorivo u procesu nuklearne fuzije, gdje se kontrolisana lančana reakcija koristi za generisanje toplote koja se zatim pretvara u električnu energiju. U vojne svrhe, uranij se koristi za proizvodnju nuklearnog oružja, poput atomske bombe ili nuklearnih projektila manje veličine. U medicini, posebno u radioterapiji, ima primjenu za liječenje različitih vrsta karcinoma. Radioaktivni izotopi uranijuma se koriste za zračenje tumorskih tkiva radi njihovog uništavanja. U industriji maziva koristi se kao aditiv u pojedinim industrijskim mazivima i hidrauličnim tečnostima. U nekim slučajevima, uranij se koristi i u proizvodnji posebnih tipova stakla, dajući mu karakterističnu zelenu ili žutu boju. Postoje berze koje omogućavaju direktno trgovanje uranijom putem kupovine i prodaje fizičkog uranija ili preko finansijskih instrumenata vezanih za cijenu uranija, kao što su ETF-ovi (Exchange-Traded Funds) ili akcije rudarskih kompanija koje se bave uranijom. Investitori mogu trgovati ugovorima o terminskom poslovanju na robnim berzama ili putem specijalizovanih platformi. Ovi ugovori omogućavaju kupovinu ili prodaju određene količine uranija po unaprijed određenoj cijeni i datumu isporuke (fjučersi). Pored toga, neke rudarske kompanije ili distributeri direktno trguju uranijom sa proizvođačima nuklearne energije ili drugim krajnjim korisnicima. Investitori mogu trgovati i opcionim ugovorima koji im omogućavaju pravo, ali ne i obavezu, da kupe ili prodaju uranij po određenoj cijeni u određenom vremenskom periodu. Tržište uranija može biti prilično kompleksno i zahtijeva pažljivo praćenje cijena, političkih faktora i regulatornih promjena koje mogu utjecati na ponudu i potražnju. Pri trgovanju uranijom, investitori često uzimaju u obzir faktore kao što su globalna potražnja za nuklearnom energijom, politička stabilnost u zemljama proizvođačima uranija, regulatorni propisi i tehnološki razvoj alternativnih izvora energije. Jedno od najvećih tržišta za uranij je Njujorška merkantilna berza, a ovog januara dostignut je 16-godišnji maksimum od 106 dolara po funti, što bi preneseno bilo oko 220 dolara po kilogramu rude uranija. Najveće svjetske rezerve uranija nalaze se u Australiji, Kazahstanu i Kanadi. Ove tri zemlje obuhvataju oko polovine svih svjetskih rezervi. Australija se jasno ističe, sa više od 1,7 miliona tona uranija (28 posto poznatih svjetskih rezervi). Rudnik Olympic Dam, koji se nalazi oko 600 kilometara sjeverno od Adelejda, najveće je pojedinačno nalazište uranija na svijetu – i također, zanimljivo, četvrto najveće nalazište bakra. Rusija i Namibija imaju otprilike istu količinu rezervi uranija, i nalaze se na četvrtom i petom mjestu liste koju je sačinila Svjetska nuklearna asocijacija, sa po osam posto globalnih rezervi u svakoj, što iznosi otprilike 470.000 tona. Južna Afrika, Brazil i Niger imaju po pet posto ukupnih svjetskih depozita. Deveta je Kina, sa nešto manje od četiri posto udjela, dok je deseta Mongolija, sa oko dva procenta. U pitanju su podaci zasnovani na poznatim rezervama uranija koje je moguće ekonomično iskopati. Ukupna količina svjetskog uranija nije tačno poznata. U stvari, svjetske poznate rezerve uranija porasle su za oko 25 posto samo u posljednjoj deceniji, zahvaljujući boljoj tehnologiji koja poboljšava istraživanja. U međuvremenu, nisu sva nalazišta uranija jednaka. Na primjer, u pomenutom rudniku Olympic Dam uranij se dobija kao nusproizvod vađenja bakra na istom mjestu. U Južnoj Africi se pojavljuje kao nusproizvod tokom obrade ruda u procesu iskopavanja zlata. Ovo je značajno zato što rude sa visokim koncentracijama dve supstance mogu povećati marže profita, jer se troškovi mogu podijeliti za dva različita proizvoda.
MMF uvjeren da će svjetska ekonomija izbjeći recesiju: Kada padaju kamate
Marx.ba Međunarodni monetarni fond (MMF) sada je uvjeren da će svjetska ekonomija izbjeći recesiju, uprkos oštrom podizanju troškova zaduživanja, poručila je izvršna direktorica Kristalina Georgieva, dodajući da očekuje niže kamatne stope od sredine godine. – Uvjereni smo da svjetska ekonomija prolazi kroz fazu mekog prizemljenja, kao što smo i priželjkivali, nakon ciklusa snažnog podizanja kamatnih stopa, bez premca unazad nekoliko decenija, rekla je Georgieva na Samitu svjetskih vlada u Dubaiju, prenosi Mina. Centralne banke obično obuzdavaju inflaciju podizanjem kamatnih stopa, vodeći istovremeno računa da zakočena potražnja ne gurne ekonomiju u recesiju, što se definiše kao meko prizemljenje. Evropska centralna banka (ECB) podigla je kamatne stope za 4,5 postotnih bodova i ekonomija balansira na rubu recesije. Čelnica MMF-a očekuje da će od sredine godine kamatne stope u vodećim ekonomijama krenuti silaznom putanjom, prateći kretanje inflacije. I američka centralna banka podigla je kamatne stope i ekonomija je u prvoj polovini 2022. godine kliznula u plitku recesiju, uz 0,1 postotni pad aktivnosti na tromjesečnom nivou.
Dionice softverske kompanije porasle za 52 posto: MicroStrategy bi uskoro mogao ući u S&P 500
Marx.ba Veliki rast dionica MicroStrategyja ove godine dovode ga blizu kvalifikacije za indeks S&P 500, što bi se moglo pokazati pozitivnim i za kompaniju i za tržište bitcoina. Popularni indeks, koji prati američko tržište dionica s velikom kapitalizacijom 500 kompanija, zahtijeva da njegovi sastavni dijelovi imaju tržišnu kapitalizaciju od najmanje 15,8 milijardi dolara. MicroStrategy, čije dionice trguju na Nasdaqu pod oznakom MSTR, može se pohvaliti tržišnom kapitalizacijom od 12,4 milijarde dolara, prema Yahoo Financeu. Dionice softverske kompanije porasle su za 52 posto u proteklom mjesecu usred skoka cijene bitcoina. Sam bitcoin je za to vrijeme porastao za 22,5 posto. Do sada se MicroStrategy reklamirao ulagačima kao de facto bitcoin ETF s povlasticama, uključujući operacije koje generiraju novac i mogućnost iskorištavanja tržišta kapitala. Međutim, uključivanje u S&P 500 moglo bi donijeti tsunami nove potražnje od strane pasivnih investitora koji niti ne žele aktivno biti izloženi bitcoinu, prema analitičarima. – To bi moglo potaknuti veliku pozitivnu petlju povratnih informacija koja bi omogućila bitcoinu da se počne automatski infiltrirati u gotovo svaki portfelj, rekao je Joe Burnett, viši voditelj marketinga proizvoda na bitcoin finansijskoj platformi Unchained. Prema Burnettu, porast dionica kao rezultat pasivnih tokova bi u konačnici mogle koristiti bitcoinu, budući da je primarni cilj MicroStrategyja steći što više najveće kriptovalute. Kompanija je već koristila prodaju dionica za finansiranje kupovine bitcoina s u prošlosti, što bi moglo postati češće ako tržišna vrijednost njenih dionica nastavi rasti. MicroStrategy trenutno drži 190 hiljada bitcoina koji su u četvrtak premašili vrijednost od 10 milijardi dolara. CoinSharesov voditelj istraživanja James Butterfill složio se da bi MSTR mogao imati koristi od ETF-ova, zahvaljujući tokovima nakon uključivanja u S&P 500. Ipak, drugi upravitelji imovinom mogli bi iskoristiti prednost istog uključivanja u indeks. – Historijski gledano, uključivanje dioničkog kapitala u indeks često je dovodilo do pada cijena nakon uključivanja, te je stoga strategija ulaganja s različitim nivoima uspjeha, upozorio je. Butterfill je dodao da je pogrešno koristiti MSTR i druge dionice kao zamjenu za izloženost bitcoinu. – Oni su izloženi mnogo širem rasponu varijabli, kao što je stručnost menadžmenta, okruženje pozajmljivanja itd, rekao je. Međutim, uključivanje MicroStrategyja u indeks nije garantovano. Osim veličine tržišne kapitalizacije, kompanije koje ispunjavaju uvjete za S&P 500 moraju imati sjedište u SAD, dovoljnu likvidnost i pokazati neto pozitivnu zaradu u svoja prethodna četiri tromjesečja, prema web stranici davatelja indeksa. Coinbase, kripto mjenjačnica koja trguje na Nasdaqu, ima tržišnu kapitalizaciju od 39 milijardi dolara, ali se borila s profitabilnošću tokom posljednja četiri tromjesečja, te stoga nije ušla u S&P 500. ETF-ovi koji su prošlog mjeseca pokrenuli BlackRock i Fidelity, također nisu podobni za S&P.
Airbus A320neo najprodavaniji: Evropski konzorcijum objavio, isporučeno preko 700 aviona u 2023.
Marx.ba Evropski proizvođač aviona Airbus pohvalio se još jednom uspješnom godinom iza sebe. U 2023. ostvario je profit od nekoliko milijardi eura dok je kupcima širom sveta isporučio preko 700 aviona. Kompanija je u prethodnoj godini ostvarila prihod u iznosu od 65,4 milijarde eura dok je profit prije kamate i poreza (EBIT) iznosio je 4,6 milijarde. Sa proizvodnih traka Airbusa je između 1. januara i 31. decembra izašlo ukupno 735 letjelica. Airbus je proizveo 571 avion iz A320neo porodice aviona dok je drugi uskotrupni model, manji A220, napravljen u 68 primjeraka. Proizvođač je u 2023. godini također sastavio 32 A330 i 64 A350. Jedan od najvažnijih aktuelnih projekata Airbusa je model A321XLR koji je do sada prikupio veliki broj narudžbi od avio-kompanija i lizing kuća. Testiranje i sertifikacija ovog modela se nastavlja i u 2024. godini, a iz Airbusa poručuju da će ulazak aviona u redovan saobraćaj kasniti i da se očekuje u trećem kvartalu. Usljed velike potražnje za putničkim avionima Airbus planira da nastavi sa povećanjem obima proizvodnje svojih najprodavanijih modela. Airbus namjerava da do 2026. godine proizvodi 14 A220 na mjesečnom nivou, odnosno 75 A320neo na linijama za sklapanje aviona u Francuskoj, SAD, Kini i Njemačkoj. Sa širokotrupnim avionima, Airbus nastavlja sa mjesečnom stopom proizvodnje od četiri aviona A330 u 2024. godini kao i deset A350 do 2026. godine, navodi se u saopštenju evropskog konglomerata. Sektor konzorcijuma koji se bavi priuzvodnjom helikoptera – Airbus helicopters ostvario je profit od 735 miliona evra. Godinu ranije profit je bio 639 miliona, piše Aero. U 2023. godini zabilježeno je 393 narudžbine helikoptera dok je u isto vrijeme isporučeno 346 jedinica.
Šta nam je donijela 2023. godina: Koje zemlje su glavni izvozni i uvozni partneri BiH i koliki je promet
N. D. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistema Slaviša Ćeranić. Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu. – Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH. Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza, kazao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković. Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosi 17.2 mlrd. KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57% uodnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %. Bosne i Hercegovine je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, s toga 72,3% od cjelokupnog izvoza se plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32% učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd. KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM). – I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 %, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe, kazao je Vuković. Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM). Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti ali i fleksibilnosti. Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta. Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje). Uvoz i izvoz kroz brojke Obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu. Pad izvoza za 1,20 mlrd KM ili 6,57% u 2023. godini u odnosu na godinu ranije. Pad uvoza u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu. Smanjen izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećan obima izvoza na ključna tržišta: Njemačka, Austrija. Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjenje potražnje za energentima. Robna razmjena sa EU Obim razmjene za 2023. godinu sa EU je iznosio oko 31,25 milijarde KM što je manje za 6,71% u odnosu na 2022. godinu. Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8 % ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 mlrd KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je iz EU uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 mlrd. KM, što je manje za 0,59% u usporedbi sa prethodnom godinom. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3 %, a u uvozu sa 66,7 % Deficit sa EU iznosi 6,4 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,9 %. Razmjena sa zamljama CEFTA-e Ukupan obim razmjene sa CEFTOM je iznosio 7,37 mlrd KM što je skoro 16,2% ukupne razmjene BiH sa svijetom. Na tržište CEFTE-e je u analiziranom periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 3,05 mlrd. KM, što je manje za 10,95% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,32 mlrd. KM, što je manje za 5,75% u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit sa CEFTA-om iznosi 1,2 mlrd. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 70,7%. Razmjena sa zemljama EFTA-e Ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA-e iznosi 1,16 mlrd KM. Izvezeno je robe na tržište EFTA-e u vrijednosti od 465,26 mil. KM, što je više za 4,57 % u odnosu na 2022. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 mil KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 mil. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4 %. Razmjena sa ostalim
Marko Кubatlija, v. d. direktora FIPA-e: BiH bilježi konstantan rast stranih investicija
AA Marko Кubatlija, vršilac dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) rekao je u razgovoru za agenciju Anadolu da BiH bilježi konstantan rast po pitanju direktnih stranih investicija te da se čak 80 posto investitora vraća u zemlju da reinvestira. Prema podacima FIPA-e, direktne strane investicije u periodu januar-septembar 2023. iznosile su 1,442 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što je povećanje za 23,9, posto, budući da su investicije godinu ranije iznosile 1,16 milijardu KM. Riječ je uglavnom o reinvesticijama postojećih stranih investitora u BiH. – Ono što je zanimljiv podatak i što je jako bitno, je da FIPA-a proteklih tri do pet godina bilježi konstantan rast direktnih stranih investicija u svim poljima i nastavićemo tako u budućnosti, kazao je Kubatlija. U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u BiH su Rusija (284,2 miliona KM), Nizozemska (124,6 miliona KM), Velika Britanija (112 miliona KM) i Hrvatska (104,9 miliona KM). – Imamo također i zemlje regiona, Srbiju te Albaniju. Zanimljivo je to što su ruske investicije jako iznenadile s ovim porastom, ali u nekom periodu znaćemo i koje su to kompanije Ruske Federacije. Najviše ulaganja je u oblasti proizvodnje i turizma, ali čekamo da nam jave i zvanično iz Centralne banke BiH koji su to sektori, s obzirom na to da mi trenutno raspolažemo samo sa statistikom ulaganja, nismo još dobili informacije koje su firme u kojim oblastima, rekao je Kubatlija. Jedna od nadležnosti FIPA-e je privlačenje i povećanje priliva stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu i poticanje postojećih investitora u zemlji na dalja ulaganja i širenje poslovanja. Kubatlija ističe da će FIPA u narednoj godini dodatno raditi na polju poboljšanja imidža BiH kao investicione destinacije kroz učešća na međunarodnim privrednim forumima i konferencijama na kojima će predstavljati sektore i projekte za ulaganje u BiH. – Nastojaćemo da što više napravimo kontakata sa potencijalnim stranim investitorima, što u našoj zemlji, što u inostranstvu. FIPA-a je agencija koja se bavi privlačenjem stranih investicija i naš zadatak je da djelujemo van okvira Bosne i Hercegovine, ali mi također preko naših konzularnih odjeljenja, preko naših ambasada, diplomatskih odnosa koje imamo, također radimo na privlačenju stranih investicija, stupamo u kontakt sa potencijalnim stranim investitorima koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, rekao je Kubatlija. Kubatlija u 2024. godini očekuje rast direktnih stranih investicija u BiH i da FIPA-a bude jedina agencija preko koje će država imati direktne strane investicije. Dodatno, FIPA će intenzivnije raditi na animiranju i povezivanju svih nadležnih institucija u BiH kako bi se zajedno radilo na predstavljanju potencijala.
Aerodrom iGA Istanbul uvodi operaciju trostruke paralelne piste: Ulažu 656,5 miliona eura
Marx.ba IGA Istanbul Airport, jedno od najznačajnijih svjetskih čvorišta za transfere, proglasio je 2024. „godinom investicija“. Selahattin Bilgen, izvršni direktor iGA Istanbul Airport, izjavio je da je aerodrom uložio 160,1 miliona eura u 2023. i najavio cilj ulaganja za 2024. od 656,5 miliona eura, kao i navodeći ključne ciljeve u pogledu ruta leta, pisti, održivosti i zadovoljstvo putnika. Povećavajući svoj utjecaj kao globalno čvorište za transfere iz dana u dan, iGA Istanbul Airport je započeo 2024. sa inovacijama i ambicioznim ciljevima rasta, nakon veoma uspješne 2023. godine. Iako je otvoren samo pet godina, nosio je titulu „najprometnijeg aerodroma u Evropi“ u posljednje četiri uzastopne godine. – Od kada smo započeli letove 2019. godine, povećali smo broj letova sa 329.876 na 505.968 na kraju 2023. godine, a time i broj putnika sa skoro 53 miliona na 76 miliona, obarajući rekorde kako dnevnih letova tako i broja putnika na letovima. Turska kao destinacija također je doživjela porast u turizmu, postavši četvrta zemlja na svijetu koja je ugostila najveći broj turista. Tako smo oduševljeni što možemo da doprinesemo nacionalnoj ekonomiji Turske i našim građanima kroz ovaj sektor, rekao je Bilgen. Aerodrom iGA Istanbul također ima planove da implementira prvu operaciju trostruke paralelne piste u Evropi 2024. – Mi ćemo otvoriti novi teren među zemljama članicama ICAO-a našim trostrukim nezavisnim operacijama na pisti. Ciljamo operacije sa najvećom efikasnošću i kapacitetom, posle SAD. Ovim metodom, naš kapacitet od 120 ATM/h (satni kapacitet vazdušnog saobraćaja) potencijalno može premašiti 148 ATM/h. Ovo povećanje kapaciteta u vazdušnom saobraćaju će igraju ključnu ulogu u tome da naš aerodrom premaši cilj od 150 miliona putnika iz ugovora i dostigne 200 miliona putnika bez ikakvih dodatnih ulaganja u pistu nakon faze 5, najavio je Selahatin Bilgen.
Fantastičan uzlet kriptorudara CleanSpark
Marx.ba Bitcoin se u ponedjeljak prilično glatko zaljuljao iznad 50 hiljada dolara, što je najviša vrijednost u posljednje više od dvije godine. Priljevi u novostvorene američke ETF-fondove po spot cijeni bitcoina su zavidno visoki, bliži se aprilski “halving”, a trebala bi pripomoći i kineska Nova godina koja tradicionalno pomalo gura bitcoin prema gore. Jučer je nakon objave inflacije u SAD uslijedila korekcija na kripto tržištu koja se poklopila s negativnim raspoloženjem na berzama i također padom zlata ispod 2.000 dolara za 31,1 gramsku uncu. Cijena bitcoina pala je ispod 49 hiljada dolara. U ovom mjesecu, uz kriptovalute, snažno su porasle i dionice koje su na ovaj ili onaj način vezane uz kripto (Coinbase, MicroStrategy, Marathon Digital, CleanSpark). Konkretno, oštro je porasla cijena CleanSparka, bitcoin rudara koji je prošle sedmice izvijestio o neočekivano dobrim poslovnim rezultatima (kompanija prvi put posluje s dobiti), već ovog mjeseca za više od 100 posto.
BiH i Slovenija: Stvaranje mostova ka investicijama
Bloomberg Adria Slovensko udruženje privrednika u Bosni i Hercegovini organizovalo je u ponedjeljak poslovni forum na Jahorini, fokusirajući se na investicije i poslovno okruženje u BiH. Govorilo se o investiranju, ekonomskom rastu, zapošljavanju te mogućim rješenjima za sadašnje i buduće investicije u zemlji. Istaknuto je da je Slovenija među vodećim investitorima u BiH. Geoplotička situacija u svijetu se mijenja, a njeni efekti su vidljivi na globalnoj trgovini i poslovanju. Udruženje je osnovano prije dvije godine i do sada je imalo 50 projekata. Prema podacima sa njihove stranice, kad pogledamo izvoz iz Slovenije u BiH, u 2021. godini ono je iznosilo 3,142 milijarde eura. Jure Peljhan, član Uprave NLB Banke Sarajevo i predsjednik Slovenskog udruženja privrednika u BiH, pohvalio je ali i naglasio potrebu za intenzivnijim dijalogom o poboljšanju poslovnog okruženja i komunikaciji između Slovenije i BiH. On je naglasio važnost BiH kao mosta između Istoka i Zapada te je predstavio Udruženje kao platformu za privlačenje kompanija u BiH i uspostavljanje poslovanja između dviju zemalja, naoročito s obzirom na to da veliki broj radnika odlazi iz BiH na rad u Sloveniju. Istakao je prednost poslovanja između dviju zemalja – kulturološke i jezičke sličnosti, geografska povezanost i historija, te blizina. Naveo je kako poslovanje u BiH ima svojih izazova, međutim i unatoč raznim globalnim problemima BiH je i dalje stabilno tržište. Ipak, dodao je da i unatoč velikim prilikama za turizam, prirodnim bogatstvima, te prilikama za energetsku proizvodnju, ima probleme kao što su kompleksnost zakona koji usporavaju investicije. Ambasador Velike Britanije u BiH, Julian Reilly, istakao je velike prirodne potencijale zemlje, poput poljoprivrede i bogatstva resursa, te je pozvao poduzetnike da preuzmu rizike. Istaknuto je da je dijaspora ključna za ekonomski razvoj BiH, a ulazak zemlje u Evropsku Uniju predstavlja šansu ne samo za BiH, već i za cijelu Uniju. Dodao je kako je našoj zemlje potrebno zelena tranzicija, koju je kroz regulacije potrebno podići na viši nivo. – Vjerujem da je veoma važno da se poduzeme rizik, poručio je. Ovih dana obilježava se 40 godina od Olimpijskih igara koje su održane u Sarajevu, a Dejan Ljevnajić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, naglasio je ulogu Jahorine kao primjera uspješnih investicija u posljednjim godinama. Iako je primijetio velike promjene i rast cijena nekretnina, istaknuo je potrebu za daljnjim ulaganjem i privlačenjem novih investitora radi daljnjeg razvoja planine. – Ogromna je promjena, i cijene nekretnina su mnogo više, kazao je Ljevnajić, dodavši kako se i broj skijaša i njihovih potreba povećao kroz godine, te da je potrebno privući nove investitore. S&P Global Ratings nedavno je potvrdio stabilan dugoročni i kratkoročni suvereni rejting Bosne i Hercegovine na razini B+/B. Guvernerka Centralne banke BiH, Jasmina Selimović, istakla je da BiH i dalje ostaje jeftinija u odnosu na zemlje Evropske Unije, te ukazala na stabilnost. Manuela Naessl, šefica ureda za BiH u EBRD-u, pozvala je na bolju promociju zemlje te istakla potencijal kroz ljude i njihove vještine, naglašavajući potrebu za ulaganjem u energetski sektor i digitalizaciju. – Potrebno je zadržati ljude ovdje u zemlji i pokazati im da je budućnost ovdje, kazala je Naessl.