Na svaki uloženi dolar u AI kompanije imaju povrat od 3,5 dolara
Marx.ba Umjetna inteligencija mogla bi povećati globalni BDP za 16 triliona dolara do 2030. godine, a u tome bi Evropa mogla doprinijeti čak za jednu četvrtinu, pokazala je studija PwC-a. Isto tako, najnovija studija IDC-a pokazuje da na svaki uloženi dolar u umjetnu inteligenciju kompanije dobivaju povrat od 3,5 dolara, a prvi se povrati događaju 14-15 mjeseci nakon ulaganja. Druga pak istraživanja pokazuju da se produktivnost u tvrtkama koje uvode AI u svoje poslovne procese povećava za 25-40 posto, ovisno o industriji. Pa iako je razvoj AI-ja još na svom početku, kompanije i organizacije koje se uveliko klade na njega već bilježe snažne povrate, ne samo u rastu prihoda, već i u konkuretnosti na tržištu. Ovo su neke od glavnih poruka s Microsoftovog AI eventa u Pragu, održanog ove sedmice u praškoj O2 Areni, u sklopu Microsoftove AI “turneje”. Kao prva destinacija izabran je Prag, kako bi predstavili se povezali s lokalnim kupcima, partnerima i stručnjacima u Srednjoj Evropi te podijelili najbolje prakse, a turneja će se nastaviti u još šezdesetak gradova širom svijeta, piše Lider.
Kako velikodušnost brenda podstiče poslovanje u današnjem svijetu
N. D. Akademska istraživanja pokazuju da je velikodušnost toliko moćna da je odigrala ključnu ulogu u našoj evoluciji i opstanku kao vrste. Svi vidimo pozitivne efekte velikodušnosti u našim ličnim i profesionalnim životima, pa zašto onda ne bi imala transformativni utjecaj i na brendove? Kako bi saznali kako velikodušnost može izgledati za brendove i kako bi mogla utjecati na poslovanje, američki Fold7 se nedavno udružio s YouGov-om kako bi napravio istraživanje na tu temu. Obuhvatili su 2.000 ljudi i razgovarali na tu temu. Nalazi izvještaja nakon pitanja “može li velikodušnost biti kreator razlika za brendove” su veoma zanimljivi. Postoji skoro savršena usklađenost između onoga što ljudi vide kao velikodušnost brenda i onoga što uzimaju u obzir prilikom kupovine. Djela “iskrenosti s kupcima”, “uzorna korisnička usluga”, “dobro ophođenje prema zaposlenima” i “nagrađivanje lojalnosti kupaca” su odgovori s najviše glasova na oba pitanja, što sugerira da će brendovi koji djeluju velikodušno biti ispred pameti potrošačima. Ali ono što je postalo jasno dok smo probavljali rezultate je razlika u tome kako ljudi percipiraju velikodušnost u zavisnosti od njihovih godina. Osobe između 18 i 24 godine izdvajaju se po tome što cijene etiku i uzroke iznad većine drugih faktora, dok su osobe od 44 i više godina općenito više fokusirane na lojalnost i poštenje prema kupcima. Ako brendovi mogu prepoznati ove varijacije i u skladu s tim prilagoditi svoja velikodušna djela, nagrade su značajne. Kada se ljudi pitaju kako reaguju na brendove koji se ponašaju u skladu s definicijom velikodušnosti njihove starosne grupe, njihovo razmatranje o kupovini raste između 7% i 11%. Ne postoji “politika velikodušnosti” koja odgovara svima, ali kada se primjenjuju nijanse, prednosti su jasne i za potrošača i za poslovanje. – Važnost nijansi ne prestaje sa godinama. U želji da otkrijemo uvide specifične za sektor, procijenili smo kako se pogledi na velikodušnost razlikuju u avionskim putovanjima, bankarstvu, fitnesu, restoranima brze usluge, grickalicama, žestokim alkoholnim pićima i tehnologiji. Iznad svega, zapanjila nas je količina ljudi koji ne osjećaju da nijedna kompanija radi više za njih kao kupce. U nekim sektorima čak 79% glasalo je na ovaj način, što pokazuje da će skoro svaki dobro promišljen čin velikodušnosti vjerovatno imati primjetan uticaj u trenutnoj klimi, kaže izvještaj. Starije generacije najmanje prepoznaju velikodušnost brenda u gotovo svim sektorima. Čini se kao da su izrazi brenda „učiniti više“ i učiniti sve više tipično dizajnirani da se dodvore mlađim potrošačima. Zbog toga se stariji ljudi osjećaju odbačenim od strane brendova – što dovodi do pitanja da li naša industrija treba učiniti više da se ponovo poveže sa starijim potrošačima.
Albanski neptun otvara prvu prodavnicu u BiH
Marx.ba Najveći albanski trgovac potrošačkom elektronikom i kućanskim aparatima Neptun otvorit će svoju prvu trgovinu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu ovog mjeseca u sklopu planova za daljnje širenje u regiji. Trgovina se prostire na površini od 1.000 kvadratnih metara u središtu Sarajeva, citirala je Panorama izjavu izvršnog direktora Neptuna Alexandrosa Kosenasa prošle sedmice. Prema korporativnoj web stranici, Neptun ima 30 trgovina u većim gradovima u Albaniji, 28 u Sjevernoj Makedoniji i 14 na Kosovu. Neptun također planira uvesti svoj podbrand, Nova Electronics, na kosovsko tržište, dodao je Kosenas. Nova ima 20 trgovina u Albaniji. Neptun, osnovan 2001. godine, u vlasništvu je albanskog građevinsko-maloprodajnog konglomerata Balfin Group. Specijaliziran je za maloprodaju kućanskih aparata, TV prijemnika, prijenosnih i pametnih telefona te igraćih konzola. Balfin grupa je već nekoliko godina prisutna u Bosni i Hercegovini kroz trgovine proizvodima za domaćinstvo Jumbo, prenosi SEEbiz.
Rio Tinto preuzima Arcadium Lithium za 6,7 milijardi dolara
Marx.ba Drugi po veličini svjetski rudar Rio Tinto objavio je da će kupiti američkog proizvođača litija Arcadium za 6,7 milijardi dolara. Rio Tinto je rekao da će posao biti transakcija u gotovini za 5,85 dolara po dionici, što predstavlja premiju od 90% u odnosu na Arcadiumovu cijenu zatvaranja 4. oktobra od 3,08 dolara po dionici. Tržišna vrijednost Arcadium Lithiuma trenutno iznosi 3,31 milijardu dolara, prema podacima LSEG-a. Vijest o transakciji potvrđuje raniju objavu da su dvije kompanije bile u pregovorima. Uspije li posao, Rio Tinto će postati jedan od najvećih dobavljača litija, zaostajući samo za Albemarleom i SQM-om. Izvršni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm rekao je da je kupovina “značajan korak naprijed u dugoročnoj strategiji Rio Tinta, stvaranjem litijskog poslovanja svjetske klase uz naše vodeće operacije aluminija i bakra za opskrbu materijalima potrebnim za energetsku tranziciju.”
Nintendo na meti bogatih arapskih ulagača
Marx.ba Javni investicijski fond Saudijske Arabije (PIF) priprema daljnje povećanje svojih ulagačkih udjela u Nintendu i drugim japanskim kompanijama iz industrije videoigara, izvijestio je Kyodo News. Princ Faisal bin Bandar bin Sultan Al Saud, potpredsjednik odjela za igre na sreću u državnom imovinskom fondu Saudijske Arabije, otkrio je te planove u intervjuu za Kyodo. U razgovoru s japanskom novinskom agencijom, princ Faisal je istaknuo kako PIF-u nije prioritet ubrzavanje ovog procesa, već da će ulaganja biti ostvarena na “prijateljski način”. U izvještaju nije detaljno pojašnjeno što točno znači “prijateljski” pristup, ali može se pretpostaviti da je riječ o transparentnim i dugoročnim ulaganjima bez pokušaja preuzimanja potpune kontrole nad tim kompanijama. Trenutno, PIF posjeduje 8,58% udjela u Nintendu, a također ima značajne investicije u druge poznate japanske kompanije iz industrije videoigara, kao što su Nexon, Capcom i Koei Tecmo. Ovaj potez dio je šire strategije PIF-a za diverzifikaciju saudijske ekonomije, koje se povijesno oslanja na naftnu industriju. Ulaganja u gaming industriju, kao i u druge tehnološke i zabavne sektore, dio su saudijske inicijative “Vision 2030”, koja ima za cilj smanjiti ovisnost o nafti i modernizirati ekonomski sistem Saudijske Arabije. Gaming industrija postaje sve atraktivnija za ulagače zbog eksponencijalnog rasta prihoda i globalnog dosega. Nintendo, kao jedna od vodećih svjetskih kompanija za videoigre, predstavlja ključnog igrača na ovom tržištu. Osim Nintenda, PIF je već uložio u druge tehnološke gigante, uključujući Facebook (Meta), Google (Alphabet), Microsoft i Amazon. Povećanje udjela u Nintendu može također označiti veću saradnju između Saudijske Arabije i Japana na području tehnologije, zabave i digitalne infrastrukture, čime Saudijska Arabija nastoji pozicionirati svoju ekonomiju kao jednog od vodećih inovatora u regiji, piše Poslovni puls.
Udvostručen uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu
Marx.ba U BiH je za devet mjeseci ove godine uvezeno zlato u vrijednosti od 1,645 miliona maraka, što je gotovo tri puta više u odnosu na isti period lani, a razlog je, kažu upućeni, konstantan rast cijene ovog plemenitog metala. Prilikom uvoza zlata, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja septembra ove godine naplaćene su dažbine u iznosu od 281.324 marke. U isto vrijeme lani, pokazuju podaci UIO BiH, uvezeno je zlato u vrijednosti od 561.669 maraka, dok je na dažbine otišlo 96.350 KM. Ovog plemenitog metala u raznim oblicima najviše je, kako je navedeno, stiglo iz Italije, zatim Slovenije, Kine i Njemačke, , piše Indikator.
MrBeast preuzeo platformu Vouch za zapošljavanje u industriji digitalnih kreatora
Marx.ba Najpraćeniji i najpoznatiji svjetski youtuber aktivan je i na poslovnom planu, pa odsad u svom portfelju ima i platformu Vouch, koja služi za spajanje poslodavaca i radnika u digitalnim medijima. Trenutno najpoznatiji digitalni kreator na svijetu, Jimmy Donaldson, poznatiji kao MrBeast, širi svoje poslovno carstvo unutar industrije u kojoj se najbolje snalazi. Njegova je kompanija ove sedmice preuzela platformu za zapošljavanje stručnjaka u industriji digitalnog marketinga i medija, Vouch. Vouch je prije dvije godine osnovao veteran u digitalnom stvaralaštvu Marty Pesis, a danas ta platforma spaja više od 35.000 kandidata s poslodavcima, koji su odreda digitalni kreatori sadržaja na YouTubeu i šire. Platforma je zamišljena kao centralno mjesto za pronalaženje posla i novih talenata. Pomaže poslodavcima prebroditi razne izazove kad je riječ o zapošljavanju stručnjaka nišnih zanimanja, poput dizajnera thumbnailova, urednika za zadržavanje gledatelja, stratega za sadržaj, montažera, producenata, AI umjetnika i osoba sličnih specifičnih vještina, potrebnih velikim digitalnim kreatorima. MrBeast nema plan odmah širiti poslovanje Voucha, već će platformu koristiti primarno za interne potrebe zapošljavanja. Tokom godina služili su se njihovim uslugama, a sada će integrirati taj servis unutar svog poslovanja, čime će, poručuju, “unaprijediti proces zapošljavanja na način koji još nije viđen u ovoj industriji”. Vouch je kao servis trenutno nedostupan, dok ne pređe potpuno u ruke kompanije MrBeasta. Finansijski detalji akvizicije nisu objavljeni. MrBeast je posljednjih sedmica vrlo često u medijima u negativnom kontekstu. Iako mu broj pretplatnika na YouTubeu i dalje raste, a on stalno pronalazi nove poslovne izazove i redovno objavljuje nove sadržaje, kompanija mu je suočena s nekoliko optužbi – od onih za uznemiravanje (usmjerenih protiv njegovih zaposlenika) i maltretiranje sudionika na snimanjima, pa do kontroverzi oko lansiranja dječjih obroka, koji sadržavaju upitno zdrave namirnice, piše Bug.
Toyota povećala svoja ulaganja u električne leteće taksije za 500 miliona dolara
Marx.ba Toyota ulaže još 500 miliona dolara u kompaniju Joby Aviation u partnerstvu s ciljem pokretanja komercijalnog poslovanja američke avio-taksi kompanije. Toyotina investicija bit će iskorištena za podršku certificiranju i proizvodnji letjelice nalik helikopteru za taksi usluge, objavile su danas obje kompanije, prenijela je agencija AP. Ukupna investicija Toyote u nju iznosi 894 miliona dolara, što znači da će Toyota posjedovati 22 posto dionica kompanije u koju ulaže. – Današnje ulaganje nadovezuje se na gotovo sedam godina suaradnje između dvije kompanije. Toyotino znanje i podrška bili su ključni za naš uspjeh dok ostvarujemo našu zajedničku viziju budućnosti zračnog prometa, rekao je Joe Ben Bevirt, osnivač i izvršni direktor kompanije. Joby Aviation kaže da je nedavno napravio svoj treći avion i da je u procesu izdavanja četvrtog od pet certifikata. Prošle godine dvije su kompanije potpisale dugoročni ugovor prema kojem Toyota isporučuje motore i ostale komponente novog aviotaksija. Na internetu je objavljeno da u aerotaksiju za komercijalne svrhe “Joby” ima mjesta za četiri putnika i pilota. S jednim punjenjem baterije može prijeći do 240 kilometara pri maksimalnoj brzini od 320 kilometara na sat, a najveća nosivost iznosi 453 kilograma. Dizajniran je za okomito uzlijetanje i slijetanje poput helikoptera i prijelaz u vodoravni let poput aviona. Gotovo potpuno nečujan u letu, tokom polijetanja i slijetanja je 100 puta tiši od helikoptera. “Joby” planira masovnu proizvodnju i pružanje transportnih usluga na zahtjev klijenata.
Sukobi na Bliskom istoku nisu poremetili cijenu: Zlato drži vrijednost
Marx.ba Cijene zlata stabilizirale su se na međunarodnim tržištima budući da su ulagači u potrazi za sigurnim utočištem u periodu eskalacije napetosti na Bliskom istoku preusmjerili dio novca u dolare. Na američkom tržištu zlatom se jučer u terminskim ugovorima trgovalo po 0,6 posto nižoj cijeni, od 2.674 dolara po unci. Dan prije je zaključina trgovina s rastom 0,9 posto. Ulagači su u utorak krenuli u kupovinu zlata nakon naznaka da se Iran sprema napasti Izrael. Napad je i izveden u utorak, a nakon toga je poručeno da to nije kraj. Tel Aviv je pak najavio posljedice. U srijedu rast cijena zlata zakočio je val kupovina dolara, koji ulagači također smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima. – Cijena zlata tek je pod kratkoročnim pritiskom zbog jačeg dolara, ali okruženje je i dalje ekstremno povoljno za zlato”, rekao je Carlo Alberto De Casa. Od početka godine cijene zlata porasle su za 28 posto, potaknute, između ostalog, ublažavanjem američke monetarne politike. Cijene platine bile su jučer više za jedan posto, dosegnuvši 995,95 dolara. Još je snažnije poskupio paladij, za 1,6 posto, na 1.010,24 dolara. Najskromnije je jučer porasla cijena srebra, za 0,1 posto, na 31,43 dolara. Fed je u septembru snizio ključne kamatne stope za pola postotnog boda, uz zaključak predsjednika Jeromea Powella da je borba protiv inflacije završena.
Nijemci u BiH žele graditi veliku fabriku magnezija
Marx.ba Četrnaest objekata, od toga 10 za proizvodnju magnezija planira se otvoriti na jugoistoku Bosne i Hercegovine u Općini Kupres. Lokacija na kojoj je planirana fabrika nalazi se na državnom zemljištu i u neposrednoj je blizini kupreškog sela Lovrića doline. Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE), postrojenja će graditi njemačka kompanija MFE Magnesium For Europe koja u Kupresu ima i svoje predstavništvo. Planirana proizvodnja magnezija je oko 15 hiljada tona godišnje, a sirovina će se uzimati iz obližnjeg kamenoloma Grguljača, koji je, također, u vlasništvu njemačke kompanije. Trenutno je u toku pribavljanje dozvola za ovaj projekat. U međuvremenu su ekološka i planinarska udruženja Ministarstvu okoliša bh. entiteta Federacija BiH uputila dopis sa primjedbama na Studiju uticaja na okoliš. Od ministarstva traže da izvrši reviziju kompletne studije. Magnezij je jedna od kritičnih sirovina i strateških proizvoda za Evropsku uniju. Njemačka kompanija je područje Kupresa ocijenila kao najkvalitetnije ležište magnezija. Evropsku uniju (EU) magnezijom trenutno snabdijeva Kina i to sa 90 posto. Kineska proizvodnja magnezija temelji se na ugljenu, kao glavnom izvoru energije. Godišnje je EU potrebno oko 210 hiljada tona ovog minerala.