Prvo rezanje kamata ECB-a vjerovatno u junu, očekuje se rast potražnje za kreditima
Bloomberg Adria Evropska centralna banka (ECB) je cijene zaduživanja na svom januarskom sastanku ostavila nepromijenjenim što je očekivala većina ekonomista i analitičara. Nakon odluke ECB, kamatna stopa na depozite ostat će četiri posto, na glavne operacije refinansiranja 4,5 posto, a na marginalne kreditne olakšice 4,75 posto. Ovakve kamatne stope su na snazi od septembra i najviše su od osnivanja eurozone. Glavno pitanje za analitičare i nije bilo šta će ECB odlučiti, već da li će zvaničnici iznijeti neke naznake o tome kada bi smanjenja kamata mogla da počnu. – Iako je ECB u svojoj odluci minimalno promijenila fraze, s fraze povišene inflacije na inflaciju u padu, cijeli sukut današnje odluke je da nema ranijeg početka spuštanja kamatnih stopa, kaže Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije. Dodaje da se i dalje očekuje da ECB krene s popuštanjem restriktivne monetarne politike sredinom ove godine. Naglašava da prvi put nakon početka 2022. godine banke u eurozoni očekuju lagani rast potražnje za kreditima u prvom kvartalu 2024. godine, što ako se ostvari ne bi baš išlo u prilog ECB-u. ‘- One očekuje i daljnje zaoštravanje kreditnih uvjeta, što znači da će se riskantniji dužnici sve teže zaduživati kod banaka, što bi moglo stvoriti probleme kod zaduženijih kompanija i kućanstava, ističe Blažeković. Pojašnjava da sveukupno gledajući, restriktivna monetarna politika djeluje, ali još uvijek u sistemu prevladava vrlo visok višak likvidnosti iako je za 25 posto manja u odnosu na vrhunac u zadnjim godinama. ECB bi trebala smanjiti taj višak likvidnosti na pretpandemijske nivoe, odnosno prepoloviti ga u odnosu na trenutne nivoe, a za to će trebati barem nekoliko godina. – Prije dva mjeseca tržišta su očekivala da bi ECB mogla iznenaditi i krenuti s rezanjem kamatnih stopa već u rano proljeće ove godine, što je, na zadovoljstvo investitora, spustilo prinose na obveznice, kaže Blažeković. Na primjer, pojašnjava, od prošlogodišnjeg vrhunca, prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu spustio se za 60 baznih bodova na 2,3 posto. Početkom godine došlo je do dodatnih geopolitičkih sukoba, ali i rekordne ponude izdanja novih obveznica, što je opet poguralo prinose opet prema gore. – Naime, države su pohrlile u zaduživanje čim ranije s obzirom na to da smo zadnjih godina vidjeli da nitko ne zna što nas još sve čeka. Drugim riječima, da nije bilo tih elemenata, prinosi bi sada bili još niži, dodaje. Naglašava da bi rast cijena kontejnerskog prijevoza za više od 300 posto mogao bi se preliti na evropske cijene, doduše ograničeno, ali ako ECB procijeni da se inflacijska očekivanja nisu skroz usidrila tada bi moglo doći do kasnijeg početka rezanja kamatnih stopa. – Tržišta vide šansu od 80 posto za prvo rezanje stopa u travnju. No, pojedini bitni podaci tek izlaze krajem tog mjeseca, poput stanja gospodarstva eurozone, ali i vrlo mogućeg daljnjeg nastavka rasta plaća, posebice u javnim sektorima. Mi očekujemo da će do početka smanjivanja kamatne stope doći u šestom mjesecu ove godine, najvjerojatnije za 25 baznih bodova, zaključuje Blažeković.
Apple nastavlja s razvojem automobila, poznato je kad bi mogli predstaviti
Marx.ba Prošlo je skoro deset godina od kada je Apple krenuo s projektom razvoja svog električnog automobila nazvanog Project Titan, a čini se kako se kompanija nije previše pomakla s mrtve točke. Početna ideja Applea bila je napraviti potpuno autonoman automobil, odnosno vozilo u kojem uopće neće biti volana, već će njima upravljati isključivo računar. Sredinom prošlog desetljeća zaista smo mogli čitati takve optimistične najave kako će tehnologija toliko napredovati da su potpuno autonomna vozila samo pitanje godine. No u praksi se pokazalo kako stvari ne idu tako lako. Napredak je polagan, a izazovi pri razvoju tehnologije su brojni. Čini se kako za sada jedino u Waymu imaju razloga za zadovoljstvo, iako je njihov robotaksi servis dostupan samo na nekoliko američkih tržišta. S druge strane, Cruise, čiji su robotaksiji također prevozili putnike, povukao je svoja vozila s tržišta na kojima su bila dostupna i neće ih vratiti dok se tehnologija ne usavrši. Apple je s vremenom promijenio fokus u razvoju pa su, umjesto automobila, namjeravali razviti samo tehnologiju za autonomno upravljanje vozilima, no i od tog su smjera odustali i sada su se ponovno fokusirali isključivo na automobil. Ovog puta, plan je napraviti klasičan automobil s volanom kojim će upravljati ljudi, no imat će neke autonomne opcije. Prema posljednjim informacijama koje dolaze od pouzdanih izvora, Apple Car bi se na tržištu trebao pojaviti – 2028. godine Za očekivati je kako će autonomna tehnologija značajno napredovati tokom sljedeće četiri godine te bi je Apple trebao implementirati u svoje vozilo, no ipak samo kao neku vrstu asistenta u vožnji, uz koju će vozač uvijek morati biti na oprezu spreman preuzeti volan u ruke. Apple Car tako bi, umjesto četvrtog nivoa autonomije kakvu su prvobino planirali, trebao imati Level 2+, uz mogućnost da bi se ta tehnologija mogla dodatno nadograditi tokom vremena. Dakle, po tehnologiji, može se očekivati automobil sličan današnjim Teslama. Prema Bloombergu, Appleov odbor vrši pritiska na Tima Cooka da konačno s njima podijeli plan za Project Titan ili, ako misli da taj projekt ne mogu realizirati, neka ga u potpunosti ugase. Dio zaposlenika navodno nije zadovoljan planom, a analitičari se pitaju može li Apple donijeti neke značajne inovacije na ovo tržište ili će to biti samo još jedan od električnih automobila s autonomnim opcijama, jedino što će sprijeda imati logo jabuke, piše Zimo.
Grupacija EIB prošle godine investirala 88 milijardi eura
Marx.ba Tokom 2023. godine grupacija Evropske investicione banke (EIB) potpisala je nove ugovore o finansiranju vredne gotovo 88 milijardi eura za projekte u oblastima prioriteta EU politike, uključujući klimatsko djelovanje, održivu infrastrukturu i zdravstvo. – Grupacija EIB sprovodi prioritete EU širom Evrope: jačanje evropske konkurentnosti i liderstva EU u zelenim tehnologijama, kao i pomoć u obezbjeđivanju sigurnije budućnosti ljudima u Uniji i širom svijeta, rekla je predsednica EIB Nadia Calvino. Kako kaže Calvino, to će proizvesti opipljive koristi, od bezbjednije vode za piće do unaprijeđenog javnog prijevoza, od boljeg pristupa vakcinama do veće pokrivenosti 5G mobilnom mrežom, od otvaranja novih radnih mjesta i povećanja konkurentnosti do energetske sigurnosti i efikasnosti… Sa 349 milijardi eura zelenih investicija mobilisanih od 2021. godine, grupacija je na dobrom putu da postigne cilj da do kraja decenije uloži do hiljadu milijardi eura u zeleno finansiranje. Direktno finansiranje klimatskog djelovanja i održivosti životne sredine povećano je sa 38 milijardi (koliko je iznosilo 2022. godine) na 49 milijardi eura. Tokom 2023. godine više od 21 milijarde eura banka je plasirala za realizaciju inicijative REPowerEU, s ciljem da se smanji zavisnost Evrope od fosilnih goriva i ubrza zelena tranzicija. Kapacitet proizvodnje električne energije za koji su obezbjeđena finansijska sredstva moći će da snabdijeva 13,8 miliona domaćinstava, saopšteno je. U godini koju je obilježila rastuća nestabilnost širom svijeta, EIB Global, namjenski ogranak za investicije van EU, obezbijedio je 8,4 milijarde eura za projekte, od čega je gotovo polovina usmjerena ka najmanje razvijenim zemljama. U cjelini posmatrano, finansiranje koje je obezbijedio EIB Global u okviru inicijative EU Globalna kapija već je mobilisalo investicije vrijedne 27 milijardi eura, u skladu sa planom da do 2027. godine dostignu 100 milijardi eura. Pored gotovo dvije milijarde eura pomoći Ukrajini otkako je počeo rat u toj zemlji, banka je 2023. godine osnovala fond EU4U koji podržavaju države članice i Evropska komisija radi daljeg jačanja ekonomske otpornosti i obnove Ukrajine. Grupacija EIB uložila je 19,8 milijardi eura u inovacije i 20 milijardi eura za podršku malim i srednjim preduzećima i preduzećima srednje kapitalizacije. To su u velikoj mjeri omogućila ulaganja Evropskog investicionog fonda, dela Grupacije EIB specijalizovanog za finansiranje rizika, koji je prošle godine ugovorio investicije od gotovo 15 milijardi eura. To uključuje milijardu eura u okviru inicijative Evropski tehnološki prvaci sa ciljem povećanja broja startap preduzeća u oblasti najnovijih tehnologija i unaprjeđenja konkurentnosti Evrope. Među ostalim investicijama za podršku inovacijama, Grupacija EIB finansirala je i 19 projekata vještačke inteligencije. Očekuje se da finansiranje Grupacije EIB iz 2023. godine podrži investicije u vrijednosti od oko 320 milijardi eura, dopre do 400.000 preduzeća i podrži 5,4 miliona radnih mjesta.
Njemački Notus Energy ulaže u vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Njemački Notus Energy sa sjedištem u Potsdamu širi se u jugoistočnoj Evropi nakon što je uspješno izgradio najveću vjetroelektranu na Kosovu. Iz svog ureda u Prištini, kompanija razmatra mogućnosti u drugim zemljama Zapadnog Balkana, uglavnom u energiji vjetra, rekao je šef Notus Europe Rico Koch u intervjuu za bne IntelliNews, prenosi Seebiz. Notus gradi postrojenja za obnovljivu energiju i neovisni je proizvođač električne energije (IPP) s iskustvom u zapadnoj Evropi i Evropi u razvoju te Latinskoj Americi. Na Kosovu je izgradio vjetroelektranu Selac u blizini sela Bajgora, najveću vjetroelektranu u zemlji danas i jednu od najvećih u regiji. Vjetroelektrana, koja je puštena u rad u martu 2022., ima kapacitet od preko 103 MW, opskrbljujući više od 100.000 domaćinstava ili do 10% potrošnje električne energije na Kosovu. Projekt je razvila kompanija Sowi Kosovo, koja je sada u većinskom vlasništvu i pod kontrolom izraelske kompanije za obnovljivu energiju Enlight Renewable Energy, zajedno s Notusom i lokalnim kosovskim partnerima. Izgradnja vjetroelektrane bila je donekle zahtjevna s obzirom na njen položaj u planinama na nadmorskoj visini do 1.800 metara. Turbine su morale biti transportirane preko luke Drač u susjednoj Albaniji. – Prednosti lokacije su jasne: to je brzina vjetra. Kosovo nema toliko dobrih područja za vjetar, a većina područja je u planinama, kaže Koch za bne IntelliNews. No, dodaje, firme već ima iskustva u radu sa sličnim sredinama u Austriji, Francuskoj i Južnoj Americi. Još jedan izazov bio je taj što je projekt “preživio najmanje šest različitih vlada”, primjećuje Koch. Iako su niz vlada podržale projekt, tokom razdoblja političke nestabilnosti prije općih izbora 2021., i dalje je postojala potreba da se to objasni svakoj administraciji s obzirom na to da Kosovo ima malo iskustva s energijom vjetra. -To je na kraju bio najveći projekt obnovljive energije na Kosovu. Za mene je jedan od vrhunaca ovog projekta to što je projekt bio joint venture između njemačke firme, firme iz Izraela i s Kosova, kaže Koch. Finansiranje projekta osigurala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), uz Erste bank Austria i slovensku banku NLB. S vjetroelektranom pod paskom, Notus se sada širi u regiji, već je povećao svoj tim. – Postavili smo svoje sjedište za Balkan ovdje u Prištini zbog našeg iskustva i ljudi koji rade za nas. Već smo započeli ulaganja u Bosni, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, a naravno i na Kosovu vidimo daljnje mogućnosti, kaže Koch. Kompanija je također aktivna u Bugarskoj od 2007. godine. Što se tiče vrsta projekata, Koch kaže da je Notus “više fokusiran na vjetar jer treba nešto više znanja, iskustva i ulaganja, tako da nema toliko konkurencije kao u solarnom sektoru”. Međutim, dodaje, “ne bismo rekli ne solarno” pod pravim okolnostima. Notusovo širenje dolazi u trenutku kada zemlje u regiji – od kojih su mnoge ovisne o ugljenu – žele povećati svoje kapacitete obnovljivih izvora energije.
Analitičari UBS-a predviđaju rast cijene zlata od 10 posto
Marx.ba Cijene zlata mogle bi zaključiti godinu za čak 10% iznad trenutnih nivoa zbog potencijalnog smanjenja kamatnih stopa, rekli su stratezi UBS-a, unatoč padu početkom 2024. godine. Bilješka UBS-a u petak opisala je nedavna kretanja cijena kao “manja” u kontekstu uspona plemenitog metala za 15% do 2023. i rekla da se “ne smije podcijeniti moć smjera politike Saveznih rezervi”. Zlatna poluga ostaje iznad psihološke razine od 2.000 dolara za uncu, rekli su stratezi UBS-a, predviđajući rast na 2.250 dolara za uncu do kraja godine, unatoč kratkotrajnoj volatilnosti. Analitičari Scotiabanka zadržali su opreznije izglede, ali su revidirali svoje smjernice za cijene na više. U saopćenju od ponedjeljka, rekli su da su usvojili više cijene zlata i srebra za ovu i sljedeću godinu, te pomakli svoju prognozu za zlato na kraju godine na 2.000 dolara po unci, s prethodnih 1.900 dolara po unci. Na cijene zlata mogu utjecati faktori uključujući geopolitičku nestabilnost i tržišnu nesigurnost — što može povećati privlačnost poluga kao imovine „sigurnog utočišta” — i kamatne stope, koje mogu ulaganja s višim prinosima učiniti privlačnijima kada se prikupe. Tržišta su sve nesigurnija da će Fed započeti sa smanjenjem kamatnih stopa u martu. Trenutne cijene smanjuju vjerovatnost na oko 48%, prema CME-ovom alatu FedWatch, u odnosu na čak 81% prije nešto više od sedam dana. To je s dva ključna saopćenja o američkom ekonomskom rastu u četvrtom tromjesečju i indeksu cijena izdataka za osobnu potrošnju koji tek dolaze ove sedmice. Ulagači također prate nadolazeće sastanke o monetarnoj politici u Banci Japana danas i Evropskoj centralnoj banci u četvrtak, piše Seebiz. Zlato je doseglo nekoliko rekordnih vrijednosti krajem prošle godine i zabilo se na rekordnih 2.078 dolara po unci, prema Svjetskom vijeću za zlato. Analitičari su porast povezali s očekivanjima kamatnih stopa i globalnom nestabilnošću koja proizlazi iz sukoba Izraela i Hamasa. Spot zlato je jučer u 13 sati palo za 0,26% na 2.024 dolara.
Najprofitabilnija američka banka nagradit će svog čelnika sa 36 miliona dolara
Marx.ba Najprofitabilnija američka banka JPMorgan Chase isplatila je 36 miliona dolara za prošlu godinu svom dugogodišnjem direktoru Jamieu Dimonu. Nagrada za 2023. oko četiri posto je veća nego prethodne godine i ujedno je najveća isplata od 2005. otkad je na čelu banke, piše Financial Times. – Godišnja naknada za 2023. odražava upravljanje kompanijom gospodina Dimona, s rastom u svim vodećim tržišnim dijelovima poslovanja, rekordnim finansijskim rezultatima i snažnom bilancom, objavio je JPMorgan u podnesku regulatoru. Na krilima rasta referentnih kamatnih stopa banka je prošlu godinu završila s rekordnom dobiti od gotovo 50 milijardi dolara, znatno nadmašujući poslovne rezultate svojih konkurenata. Od spomenutih 36 miliona dolara, na osnovnu plaću Jamiea Dimona odnosi se 1,5 miliona dolara, a preostalih 34,5 miliona dolara čini bonus, od čega se većina isplaćuje u dionicama banke. I ostatak top menadžmenta JPMorgana dobio je veće plaće. Predsjednik Upravnog odbora Daniel Pinto zaradio je otprilike pet posto više, 30 milijuna dolara. Jennifer Piepszak i Marianne Lake, koje zajedno vode segment potrošačkog poslovanja i smatraju se vodećim kandidatkinjama da jednog dana zamijene Dimona, dobile su svaka po 18,5 miliona dolara, povećanje od gotovo 6 posto. FT primjećuje da je Dimon često na vrhu popisa najbolje plaćenih izvršnih direktora u velikim američkim bankama, a Forbes procjenjuje njegovu neto vrijednost na oko 1,9 milijardi dolara, od čega je velik dio u dionicama JPMorgana. Dimon gotovo dva desetljeća nije prodao nijednu svoju dionicu JPMorgana. Prošle godine najavio je da planira prodati dio svojih dionica, što bi mu u vrijeme te objave donijelo više od 140 miliona dolara. Visina njegove plaće povremeno je izazivala negodovanje dioničara. Prije dvije godine ulagači su se usprotivili jednokratnoj nagradi Dimonu za koju se predviđalo da će tokom nekoliko godina iznositi oko 50 miliona dolara. Većina dioničara na kraju je po prvi put glasala protiv plana plaća na godišnjoj skupštini 2022. godini. JPMorgan ostvario je prošle godine 49,6 milijardi dolara dobiti, premašivši prethodni rekord iz 2021. kada je vlasnicima isporučeno 48,3 milijarde dolara. Skok neto prihoda od kamata, razlika između onog što banka plaća na depozite i zarade od zajmova, skočio je 34 posto, a snažan rast profita posljedica je i akvizicije propalog regionalnog kreditora, First Republica.
Hoće li u našem komšiluku biti raj za kriptovalute
Marx.ba Najavljeni zakon koji bi trebao regulirati tržište elektroničkog novca mogao bi donijeti odgovor na pitanje može li Crna Gora postati kripto raj. U iščekivanju zakona obavljaju se transakcije na kripto mjenjačnicama, nude se nekretnine za kriptovalute, bilo je pokušaja rudarenja, a postavljen je i prvi kriptostroj, javlja Radio Slobodna Europa. Vlada je formirala, pa ugasila Upravu za kriptovalute i blockchain. Nakon dolaska u Crnu Goru, takozvani kralj kriptovaluta Hjeong Do Kwon uhapšen je i čeka izručenje po međunarodnim potjernicama zbog prevare. Neuspjeli pokušaji Osnivač jedne od najjačih kriptovaluta Ethereum Vitalik Buterin dobio je crnogorsko državljanstvo, a Centralna banka (CBCG) dogovorila je saradnju s provajderom kripto i blockchain rješenja Rippleom. Analitičar kriptovaluta Novak Svrkota je, odgovarajući na pitanje otkud velika imena kripto industrije u Crnoj Gori, koja nema zakon u toj oblasti, niti razvijeno tržište, rekao da se radi o relativno maloj, ali dobro povezanoj zajednici. – Došli smo na ideju da napravimo kripto raj u Crnoj Gori. Kripto zajednica traži malu zemlju koja je otvorena i koja bi mogla donijeti zakone koji su prijateljski nastrojeni prema kripto, jer su trenutni zakoni u nekim zemljama prilično restriktivni, rekao je Svrkota, koji je bio dio Vladine Direkcije za blokčein. Sadašnji premijer Milojko Spajić prvi je put spomenuo da će Crna Gora ući u kriptovalutni biznis kada je bio ministar finansija u vladi Zdravka Krivokapića 2021. godine. Tada je formirana Uprava za kriptovalute i blockchain. Tokom 2022. godine na Luštici održana je konferencija o novim tehnologijama i blockchainu, kojoj je prisustvovao osnivač kriptovalute Ethereum Vitalik Buterin. Iste godine Buterin je dobio crnogorsko državljanstvo, a Krivokapićeva vlada tada je najavila da će on “doprinijeti razvoju blockchain industrije i crnogorske ekonomije”. U martu prošle godine Do Kwon, takozvani kralj kriptovaluta, našao se u Crnoj Gori. Uhapšen je u podgoričkom aerodromu zbog krivotvorenog pasoša, a traže ga Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja zbog štete koju je ulagačima prouzročio krah njegovih kriptovaluta Luna i Terra, a koja se procjenjuje na više od 40 milijardi dolara. Za sada nije otkriveno kako je i zbog čega Do Kwon došao u Crnu Goru, a on se i dalje nalazi u pritvoru gdje čeka okončanje ekstradicijskog procesa. Premijer Spajić prošle je godine priznao da je Do Kwona upoznao prije nego što je saznao da ga traži nekoliko zemalja. Ovim slučajem bavilo se nadležno tužiteljstvo, ali do sada nije utvrdilo postojanje takve veze. Zamke rudarenja Informatički stručnjak Boris Radović rekao je za Radio Slobodna Europa da se kriptovaluta nekada mogla zaraditi “rudarenjem”, odnosno računalnim “rješavanjem” matematičkih jednadžbi, za što je bio potreban specijalizirani hardver, ogromna količina električne energije i vremena. Cryptomining je, tvrdi, neisplativ, zbog visokih troškova i niske dobiti. – Imao sam osobnog iskustva s rudarenjem. Nakon pet mjeseci “rada” izrudarena su četiri virtualna novčića jedne kriptovalute, vrijedna oko 800 eura. Kako ih nisam na vrijeme pretvorio u pravi novac, izgubile su vrijednost, pojasnio je Radović.
Nova ekonomija: Koliko vrijede masovno korištene besplatne aplikacije i kakav utjecaj imaju na BDP
Marx.ba Koliko bi vam neko trebao platiti da prestanete koristiti Facebook na mjesec dana: 5 dolara? 10 dolara? 100 dolara? To je pitanje koje su Erik Brynjolfsson i njegove kolege postavili gotovo 40.000 korisnika Facebooka iz 13 zemalja. Pokazalo se da bi manje od jedne petine ispitanih odreklo društvene mreže u zamjenu za pet dolara, dok bi se više od tri četvrtine suzdržalo od Facebooka za 100 dolara naknade. Ovi nalazi bili su dio eksperimenta osmišljenog da rasvijetli vrijednost digitalne robe, mnoštva virtualnih proizvoda koji su postali sastavni dio svakodnevnog života, od platformi za video streaming do aplikacija za razmjenu poruka i stranica za e-trgovinu. Unatoč prednostima koje donose potrošačima, većina digitalnih proizvoda je besplatna. To znači da se uvelike zanemaruju u izračunima bruto domaćeg proizvoda koji se, uz nekoliko iznimaka, temelji na cijeni koju ljudi plaćaju za robu i usluge. Ograničenja BDP-a dobro su dokumentirana; metrika zanemaruje vrijednost svega, od antibiotika preko čistog zraka do pranja vlastitog rublja. Brynjolfsson je među onima koji kažu da nam je sada, kad sve više ljudi cijele dane provodi na Internetu, potreban novi, širi skup metrika. – Ne možete upravljati onim što ne možete mjeriti, kaže Brynjolfsson, profesor na Stanfordu i direktor tamošnjeg Stanford Digital Economy Laba. – Ako ne znate gdje se stvara vrijednost u gospodarstvu, donosit ćete loše odluke kao političari, kao upravljači i kao građani, dodao je. Eksperiment, opisan u radnom dokumentu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, procijenio je vrijednost Facebooka i devet drugih digitalnih dobara: Twittera (sada X), Instagrama, WhatsAppa, Snapchata, TikToka, Google Searcha, Google Mapsa, YouTubea i Amazon Shoppinga. Istraživači su rangirali relativnu korist koju su ljudi izvukli iz ovih stranica na temelju toga koliko bi bili spremni ne koristiti ih mjesec dana. Ljudi su najviše preferirali Google Search, čak i više od ličnog susreta s prijateljima, a zatim YouTube i Google Maps. Twitter i Snapchat bili su najmanje preferirani servisi, dok je Facebook bio negdje u sredini. Istraživači su upotrijebili svoja otkrića o tome koliko bi novca ljudi prihvatili da prestanu koristiti Facebook kako bi ekstrapolirali vrijednost drugih proizvoda u dolarima. Studija je provedena u partnerstvu s Metom, matičnom kompanijom Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, a kompanija nije imala pravo veta na objavljene rezultate. Studija je zaključila da je samo ovih 10 digitalnih dobara proizvelo više od 2,5 biliona dolara vrijednosti godišnje, što je ekvivalent oko 6% ukupnog BDP-a 13 zemalja uključenih u studiju: Belgije, Francuske, Irske, Japana, Južne Koreje, Kanade, Meksika, Norveške, Njemačke, Rumunije, SAD, Španije i Velike Britanije. – Magnituda učinka bila je zapanjujuća. To mi govori da mjerenje vrijednosti digitalnih dobara nije samo teoretska vježba: ovo je prvorazredna razlika u životima milijardi ljudi, kaže Brynjolfsson. Istraživanje je također otkrilo da zemlje s nižim BDP-om, poput Meksika i Rumunije, ali i ljudi s nižim prihodima unutar svake zemlje, izvlače proporcionalno veću vrijednost iz digitalne robe od svojih bogatijih sugrađana. – Ako nemate mnogo novca, ima smisla konzumirati i dobiti veću korist od besplatnih dobara. To znači da digitalna roba nastoji smanjiti nejednakost unutar zemalja i između zemalja, kaže Brynjolfsson. U ranijem istraživanju Brynjolfsson i njegove kolege procijenili su vrijednost nekoliko digitalnih dobara, uključujući Facebook i kamere pametnih telefona. Najnovija studija obuhvatila je veću korpu proizvoda i uključila mnogo veći uzorak ljudi sa šireg geografskog područja. Stanfordov Laboratorij za digitalnu ekonomiju namjerava provesti i opsežnu studiju kako bi izmjerio vrijednost više od 800 dobara: ne samo digitalnih proizvoda, već i tradicionalnijih dobara i usluga kao što su pasta za zube, automobili i zdravstvena njega. Ovo istraživanje trebalo bi pomoći uspostavi komplementarne metrike BDP-u zvane GDP-B koja mjeri koliko dobra pridonose dobrobiti ljudi, a ne koliko koštaju. – Umjesto da samo mjerite koliko tko trošite na stvari, ovo mjeri korist koju od njih dobivate, što će biti zanimljiviji i relevantniji koncept za mnoge svrhe. Ako želite dodatno smanjiti nejednakost prihoda, jedan od alata je poboljšanje nacionalne digitalne infrastrukture kako bi više ljudi imalo pristup besplatnim digitalnim dobrima, kaže Brynjolfsson.
Od Davosa do Adria regiona: Ekonomske dinamike i regionalne vizije
Bloomberg Adria Davos, poznat kao epicentar susreta političkih i poslovnih lidera iz cijelog svijeta, ponovo privlači pažnju javnosti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma je “Ponovna izgradnja povjerenja”, što dolazi u vrijeme najveće globalne izborne godine u historiji, obilježene društveno-političkim napetostima. Na početku je fokus bio na američkim izborima, s posebnim osvrtom na potencijalnog republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Ukrajina, suočena s izazovom ruske invazije, želi iskoristiti ovo godišnje okupljanje kako bi obnovila podršku međunarodne zajednice i skrenula pažnju na svoje napore za postizanje mira. Sastanak savjetnika za nacionalnu sigurnost pokušat će izgraditi podršku za mirovni plan Ukrajine. Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, iznijela je svoje stavove o očekivanjima vezanim uz smanjenje kamatnih stopa. Upozorila je da preoptimistična očekivanja ne pomažu centralnim bankarima u ostvarivanju njihovih ciljeva. S druge strane, istaknula je da su centralni bankari “na pravom putu” u borbi s potrošačkim cijenama, ali su očekivanja investitora odvlačila pažnju s ključnih pitanja. Također, jedna od tema razgovora svakako je i korištenje umjetne inteligencije te borba protiv dezinformacija. Ni Adria region nije izostavljena tema. Davos je donio i razgovor o stabilnosti i saradnji na Balkanu, između Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Krišto je izrazila uvjerenje da je sudjelovanje na Svjetskom ekonomskom forumu izuzetna prilika za BiH da dobije podršku ne samo za ekonomske poteze već i za političke prioritete zemlje. Ovogodišnji skup donosi značajne razgovore o obnovi povjerenja, geopolitičkim izazovima te ekonomskom oporavku u svijetu obilježenom velikim promjenama. Berze Godina 2023. donijela je iznenađujući rekordan rast svjetskih berzanskih indeksa, unatoč izazovima poput zaoštravanja monetarne politike, borbe centralnih banaka protiv inflacije, te geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku nakon rata u Ukrajini. Tim Bloomberg Adrije pitao je analitičare iz pet zemalja (Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine) za njihove prognoze kretanja tržišta kapitala i privrede uopće u novoj 2024. godini. Banjalučka berza (BLSE) je u 2023. ostvarila značajan rast prometa, premašivši milijardu maraka, preko 53 odsto u odnosu na 2022. godinu. Ivan Kurtović, predsjednik Upravnog odbora InterCapital Asset Managementa, objašnjava za Bloomberg Adriju atraktivnost Exchange Traded Fund (ETF) proizvoda u Adria regionu, ističući transparentnost i cjenovnu privlačnost. Tržišta Energetska kriza i rast cijena električne energije za poduzetnike u regionu bili su znak da se okrenu toj djelatnosti pa se i ekspanzija proizvođača struje u Republici Srpskoj nastavila. Banja Luka je i dalje najprimamljivija za osnivanje novih poslovnih subjekata, dok su u top pet lokalnih zajednica za poslovanje ušli Gradiška i Laktaši zbog blizine granice s Evropskom unijom (EU). Srbi, Slovenci i Hrvati rado biraju RS za pokretanje biznisa, dok je usporio dolazak ulagača iz Austrije i Njemačke. Apoteke u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa čestim nestašicama lijekova, no Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH navodi da situacija ostaje pod kontrolom zahvaljujući zamjenskim preparatima. Nestašica lijekova je već stari problem našeg tržišta na koji su upozoravali stručnjaci, naglašavajući potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta u proizvodnji lijekova. Novo zapošljavanje u Federaciji BiH stagnira na mjesečnoj razini, dok se na godišnjem nivou bilježi povećanje zaposlenih tek 1,1 posto. Unatoč tome, radnici su u novembru prosječno imali gotovo 13 posto veće plaće u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Najveći rast plaća zabilježen je među zaposlenicima u sektoru informacija i komunikacija. Zdravko Zečević, izvršni direktor Društva za upravljanje EPF-om, piše za Bloomberg Adriju te kaže da svako ko štedi za sebe je G.O.A.T. i objašnjava kako biti najbolji u nečemu. Za ekonomije Zapadnog Balkana Svjetska banka očekuje rast od tri posto u 2024., nakon procijenjenog regionalnog ekonomskog rasta od 2,5 posto u 2023. godini. Procjene stručnjaka i ekonomista po državama se ne poklapaju u potpunosti s procjenom Svjetske banke. Zlato je početkom decembra dosegnulo novi rekord usljed rasta očekivanja da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) početkom 2024. napokon početi da padaju, uprkos naporima Federalnih rezervi da smire optimizam investitora. Pitali smo analitičare kakva su očekivanja za ovu godinu i ima li prostora za nove rekorde. Općenito rastuće cijene u regiji nisu zaobišle sektor napitaka. Snažna potražnja potrošača u Adria regiji podržala je rast cijena, omogućavajući proizvođačima da prebace svoje rastuće troškove na prodajne cijene, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi.
Spektakularni događaj FIS Europa Cup na Bjelašnici uoči 40. godišnjice XIV Zimskih olimpijskih igara
N. D. Olimpijski centar Bjelašnica je 16. i 17. februara 2024. godine domaćin FIS Europa Cupa u alpskom skijanju za muškarce u izazovnoj Super-G disciplini. Organizacija ovog važnog događaja drugu godinu zaredom je rezultat kontinuiranog ulaganja u razvoj ski-centra i potvrđuje da je Bjelašnica proteklu sezonu ispunila očekivanja i visoke kriterije Međunarodne skijaške federacije (FIS) kada je dobila ocjenu devet od deset. Pripreme za takmičenje su u toku, a ZOI’84 okuplja najbolje stručnjake i resurse kako bi osigurao besprijekorno i nezaboravno iskustvo kako za sportiste, tako i za gledaoce. Prema trenutnom presjeku prijava na ovo prestižno takmičenje se do sada prijavilo preko 80 takmičara iz najelitnijih skijaških nacija: Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Francuske, Italije, Švicarske, Norveške, Kanade, iz 21 zemlje. – Bjelašnica, koja je bila u centru pažnje XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, zadržala je status istaknutog središta zimskih sportova. Naslijeđe Olimpijade postalo je katalizator za izgradnju sportske infrastrukture na Bjelašnici, postavljajući temelje za kontinuiranu sportsku izvrsnost. Posebno mi je drago da smo se prošle godine vratili u FIS Cup, dobili smo sve pohvale. Ove godine Super-G dispiclina i momci koji dolaze su super spremni i smatram da ćemo Bjelašnicu i BiH otvoriti za velike stvari, istakao je Jasmin Mehić, direktor KJP ZOI’84. OC Bjelašnica, prožeta olimpijskim nasljeđem, pruža savršenu pozadinu elitnim sportistima iz cijelog svijeta da se takmiče u izazovnoj Super-G disciplini. Partneri, uključujući Vladu Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općina Trnovo, igraju važnu ulogu u realizaciji ovog događaja. – U protekle tri godine Vlada KS predvidjela je i odobrila značajna sredstva za unapređenje ski centra na Bjelašnici i Igmanu. Započeli smo neke kapitalne projekte koji su u poodmaklim fazama, što su prepoznali ljubitelji zimskih sportova ali i oni koji planinu vole ljeti. Spomenut ću samo neke: ski lift K2 koji finansiramo sa skoro 3 miliona KM, preko 3 miliona KM za zamjenu ski lifta Kotlovi, 20 miliona KM za izgradnju nove šestosjedne žičare Štinji, preko 5 miliona KM sufinansiranja za izgradnju jezera Akumulacija III, finansiramo rekonstrukciju starih i izgradnju novih staza. Intencija Vlade KS je Bjelašnicu kreirati kao poželjnu turističku destinaciju tokom cijele godine što će se reflektovati na porast dolaska turista na planinu, razvoj hotelijerstva, sportskog, ali i kongresnog turizma, što direktno utiče na privredni razvoj Kantona Sarajevo, istakao je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo. Svjesni odgovornosti koju nosi organizacija ovog događaja Ministarstva kulture i sporta pruža nepokolebljivu podršku kako bi zajedno isporučili vrhunsku kvalitetu organizacije FIS Europa Cup koji ne samo da pokazuje snagu sportista već i unapređuje reputaciju Bjelašnice kao destinacija za zimske sportove svjetske klase. – Nisam vjerovao da ćemo danas razgovarati o FIS Europa Cupu. Veliko hvala direktoru Mehiću i cijeloj ekipi koji su pokazali da su čuda moguća. Drago mi je da na političkoj sceni u Kantonu Sarajevo imamo ljude koji vole i vjeruju u Bjelašnicu i Igman. Svi zajedno vjerujemo da Bjelašnica može biti regionalni centar turizma, razvoja privrede i kulturnih aktivnosti. Investicija u Bjelašnicu jedna je od najznačajnijih u okviru kantonalnih projekata i Vlade Kantona Sarajevo, rekao je Kenan Magoda, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo dalo je potpunu podršku kako finansijsku tako i onu ljudsku, podršku pokrenutu zajedničkom željom da bh. planine zablistaju ljepše nego ikada. Iz godine u godinu bilježimo sve izazovnije sezone što se padavina tiče. Kako bi se OC Bjelašnica i ZOI’84 nosili sa tim problemom, a sve u cilju pružanja što kvalitetnijeg iskustva posjetiteljima i takmičarima – u saradnji sa Ministarstvo privrede KS u protekloj godini nabavljeno je 50 novih topova za osnježenje te je za njih instalirana sva potrebna infrastruktura. – Uređeno je dodatnih 40% skijaških površina što je značajno poboljšalo uslove skijanja. Prošireni su kapaciteti noćnog skijanja i to na tri staze, staze broj 5, 5a i staza Štinji Do, kao i pokretna traka sa kupolom koja je značajno olakšala prve korake u skijanju našim mališanima. U posljednje 2,5 godine u OC Bjelašnica, Igman uloženo je blizu 33 miliona, a to se i vidi“, naglasio je Zlatko Mijatović u svom obraćanju, ministar privrede Kantona Sarajevo. NLB Banka Sarajevo, kao dugogodišnji partner OC Bjelašnica, cijeni izvrsnost, skijašku avanturu. Kontinuirano podržavaju razvoj skijanja, kako rekreativnog tako i takmičarskog, prepoznajući važnost podrške događajima koji doprinose rastu i promociji zimskih sportova u Bosni i Hercegovini. – NLB Banka Sarajevo je pouzdan partner Olimpijskom centru Bjelašnica od početka njihovog procesa digitalizacije i pružili smo značajnu podršku u implementaciji E-commerce i Unattended POS rješenja, čime je znatno unaprijeđeno korisničko iskustvo svih posjetioca Bjelašnice i Igmana. Zbog toga mi je iznimno zadovoljstvo, da ćemo zajedno sa Mastercard kompanijom i ove godine, kao i prethodne, podržati prestižno takmičenje kao što je FIS Europa Cup. Skijanje je sport koji je stvorio najpopularnije i najinspirativnije priče i mi želimo biti dio njih, a posebno me raduje što mogu, pored omogućenog popusta od 10% na online kupovine na web shopu za sve Mastercard kartice, najaviti i posebne aktivnosti i promocije koje smo pripremili za ovu skijašku sezonu i obilježavanje jubileja Olimpijade, od čega posebno izdvajam nagradnu igru gdje će Mastercard korisnici NLB Banke imati šansu osvojiti vrijedne nagrade poput ski karata, ski kaciga, brila i još mnogo toga, izjavila je Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo. Razvoj skijališta i takmičarskog skijanja prepoznat je kao prioritet i Općine Trnovo, koji su odlučni da pruže podršku daljem razvoju OC Bjelašnica kao turističke destinacije i pozornice za takmičenja svjetstkog ranga. – Općina Trnovo od svog budžeta izdvaja 70% u infrastrukturu. Želimo da nastavimo razvoj ovog prostora, moramo otvarati takmičarske i rekreativne staze. Dajemo podršku ZOI-u ’84 i mi zajedno odlično funkcionišemo. Najvažnije da nastavljamo da radimo u interesu građana Bosne i Hercegovine, istakao je Ibro Berilo, načelnik Opštine Trnovo. Kako odbrojavanje do održavanja FIS Europa Cup počinje, ZOI’84 poziva sve zaljubljenike u zimske sportove da im se pridruže 16. i 17.02. na Bjelašnici u praćenju skijaškog spektakla. Ulaz na oba dana održavanja utrke je besplatan. Svi gledatelji će uz praćenje vrhunskog skijanja imati priliku uživati u ceremoniji dodjele nagrada pobjednicama