11 najskupljih kuća na svijetu
N. D. Od historijskih dvoraca do blistavih modernih penthausa, čitajte za obilazak nekih od najskupljih kuća na svijetu. 11. Palazzo di Amore, Beverly Hills, SAD Procijenjena vrijednost: 160 miliona dolara. Vlasnik: Jeff Greene. Lokacija: Beverly Hills, Kalifornija. Ovo dvorsko imanje na Beverli Hilsu od 25 jutara, koje obuhvata 53.000 kvadratnih metara stambenog prostora, izašlo je na tržište 2017. sa traženom cijenom od 195 miliona dolara. Nazvan Palazzo di Amore (Palata ljubavi), gradio ju je tajkun nekretninama Jeffrey Greene tokom 12 godina po cijeni od 150 miliona dolara. Karakteristike u italijanskom stilu su 12 spavaćih soba, 23 kupatila, kuglana, kozmetički salon, plesna dvorana, vinski podrum sa 10.000 flaša, bazeni, teniski tereni i garaža za 27 automobila. 10. Ellison Estate, Woodside, SAD Procijenjena vrijednost: 160 miliona dolara. Vlasnik: Larry Ellison. Lokacija: Silicijumska dolina, Kalifornija. Prostrano imanje od 23 hektara osnivača Oraclea Larryja Ellisona u Woodsideu u Kaliforniji sadrži 10 objekata, čajdžinicu, kupatilo, ribnjak, vodopad, bazen, teniski teren, fitnes centar i dvije kuće za goste. Izgrađen 2004. za više od 200 miliona dolara, napravljen je po uzoru na japansku arhitekturu iz 16. vijeka sa širokom upotrebom drveta, bambusa i kamena. Ellison je proveo skoro deceniju skupljajući zemljišne parcele kako bi stvorio imanje, postižući privatnost i osamljenost u srcu Silicijumske doline. 9. Vila u Malibuu Beyoncé i Jay Zija, Malibu, SAD Procijenjena vrijednost: 165 miliona dolara. Vlasnik: Beyoncé Knowles & Jay Z. Lokacija: Malibu, Kalifornija. Muzički par Beyoncé i Jay Z kupili su ovu elegantnu modernu vilu u Malibuu 2021. za 115 miliona dolara od prethodnog vlasnika. Prodaja je uslijedila nakon sedmogodišnje potrage za savršenom bazom u Kaliforniji. Prostire se na 17.000 kvadratnih metara, njihovo imanje sa staklenim zidovima Cliffside s pogledom na Pacifik ima četiri bazena, teretanu, wellness spa, košarkaške i sportske terene, 10 spavaćih soba i garažu za 15 automobila. Prvobitno ga je 2017. godine naveo programer Bruce Makowsky na 165 miliona dolara. 8. 18-19 Kensington Gardens, London, UK Procijenjena vrijednost: 222 miliona dolara. Vlasnik: Lakshmi Mittal. Lokacija: Kensington, London. Smješten pored Kensingtonske palače, u jednoj od, ovu prostranu vilu 2020. godine prodao je ruski milijarder Roman Abramovič za 222 miliona dolara milijarderu Lakshmi Mittalu, predsjedniku imperije čelika ArcelorMittal. Kuća od 40.000 kvadratnih stopa ima 12 spavaćih soba, zatvoreni bazen, spa centar, prostorije za osoblje i parking za 11 automobila. Abramovič je potrošio 25 miliona dolara na renoviranje kuće, ali nikada nije živio u njoj. Prodaja je oborila rekord za najveću prodaju u Londonu. 7. Four Fairfield Pond, Sagaponack, SAD Procijenjena vrijednost: 248 miliona dolara. Vlasnik: Ira Rennert. Lokacija: Hamptons, New York. Najveća američka prodaja kuće dogodila se 2021. godine kada je ova mega-vila u Hamptonsu, Four Fairfield Pond, prodala ruke za 248 miliona dolara. Smještena na 63 hektara u Sagaponacku, glavna rezidencija se prostire na 21.000 kvadratnih stopa sa dvije kuće za goste, štale, teniskim terenom, bazenom i kuglanom. Programer Michael Davis ostvario je ogromnu zaradu nakon što se spustio na obalu okeana za 103 miliona dolara samo pet godina prije. 6. Odeon Tower Penthouse, Monako Procijenjena vrijednost: 335 miliona dolara. Vlasnik: Neotkriveno. Lokacija: Monako. Smješten na vrhu Odeon tornja u Monaku, ovaj penthaus od 35.500 kvadratnih metara od pet spratova i panoramskog pogleda od 360 stepeni prodan je 2018. za rekordnih 335 miliona dolara – najskuplja prodaja stanova na svijetu. Ultra luksuzna podloga ima privatni grijani infinity bazen, bioskop i lift za koji je potrebno skeniranje otiska prsta da bi se došlo do stambenih etaža. Najprestižnija adresa Monaka, Penthouse Odeon Towera, uključuje stanovnike poput milijardera Johna Paulsona. 5. Les Palais Bulles, Théoule-sur-Mer, Francuska Procijenjena vrijednost: 390 miliona dolara. Vlasnik: Pierre Cardin. Lokacija: Francuska rivijera. Ovu arhitektonsku znamenitost u blizini Cannesa dizajnirao je mađarski arhitekta Antti Lovag za modnog dizajnera Pierrea Cardina. Izgrađen od 1975.-1989., bizarno prebivalište u obliku mjehura prostire se na 10,4 hektara i ima 10 spavaćih soba, tri bazena, pansione, amfiteatar sa 500 mjesta i panoramski pogled na Mediteran. Zakrivljeni dizajn futurističke vile prati prirodne konture krajolika s interijerima koje krasi Cardinova eklektična kolekcija namještaja i umjetničkih djela. 4. Villa Les Cèdres, Saint-Jean-Cap-Ferrat, Francuska Procijenjena vrijednost: 413 miliona dolara. Vlasnik: Rinat Ahmetov. Lokacija: Francuska rivijera. Ovo veliko imanje od 18 jutara izgrađeno je 1830. i kupio ga je belgijski kralj Leopold II 1904. godine. Smještena na vrhu Saint-Jean-Cap-Ferrata na francuskoj rivijeri, Villa Les Cèdres kupljena je 2019. za 413 miliona dolara – što je ikada najviše plaćeno za dom u Evropi. Sadrži 14 spavaćih soba, olimpijski bazen, teniske terene, štale, bašte i do 18.000 kvadratnih metara stambenog prostora. Raskošna vila je nekada bila u vlasništvu osnivača likera Grand Marnier i porodice Marnier-Lapostolle. 3. Villa Leopolda, Villefranche-sur-Mer, Francuska Procijenjena vrijednost: 765 miliona dolara. Vlasnik: Potomci Lily Safre. Lokacija: Francuska rivijera. S pogledom na Sredozemno more na francuskoj rivijeri, prostrano imanje Villa Leopolda od 20 jutara prvobitno je izgrađeno 1902. za belgijskog kralja Leopolda II. Ranije u vlasništvu Lily Safra, koja je preminula 2022. i bila je udovica bankara Edmonda Safre, vila je 2008. dostigla rekordnih 506 miliona dolara prije nego što je finansijska kriza uništila dogovor. Konačno je prodana za 308 miliona dolara 2019. Historijski objekat ima 11 spavaćih soba, 14 kupatila, prostrane uređene bašte, komercijalni staklenik, heliodrom i vikendice za goste. 2. Antilia, Mumbai, Indija Procijenjena vrijednost: 2 milijarde dolara. Vlasnik: Mukesh Ambani. Lokacija: Mumbai, Indija. Procijenjena na astronomskih 2 milijarde dolara, Antilia sa 27 spratova u Mumbaiju smatra se najskupljom privatnom rezidencijom na svijetu. Neboder od 400.000 kvadratnih stopa, koji je napravio indijski milijarder Mukesh Ambani, predsjednik Reliance Industriesa, visok je 570 stopa s panoramskim pogledom na Mumbai. Ekstravagantne karakteristike uključuju tri heliodroma, garažu sa 168 automobila, bioskop sa 50 mjesta, ledenu sobu, plesni studio i hram. Moderno arhitektonsko čudo dizajnirano je da liči na vertikalnu staklenu baštu sa visećim terasastim vrtovima na više nivoa. 1. Bakingemska palata, London, UK Procijenjena vrijednost: 5 milijardi dolara. Vlasnik: Britanska kraljevska porodica. Lokacija: London, UK. Glavna rezidencija britanskog monarha, Bakingemska palata, londonska je kuća kraljevske porodice od 1837. Masivna palata ima 775 soba, uključujući 52 spavaće sobe, 188 spavaćih soba za osoblje, 92 kancelarije i 78 kupatila. Prostirući se
Guardian u pregovorima o prodaji najstarijih sedmičnih novina na svijetu
Marx.ba Guardian Media Group (GMG) je u pregovorima o prodaji The Observera, najstarijih sedmičnih novina na svijetu, online startapu Tortoise Media. U dopisu zaposlenima u utorak, GMG je objavio da su u pregovorima nakon što je Tortoise ponudio kupovinu ovog 233 godine starog sedmičnog lista. Detalji ugovora nisu otkriveni, ali izvori bliski dogovoru navode da neće biti velikih transfera novca, već značajna investicija koja bi osigurala budućnost The Observera, koji je sestrinski list The Guardiana, prenosi Financial Times. Tortoise je saopštio da će uložiti više od 25 miliona funti u narednih pet godina, uz obavezu da The Observer nastavi da izlazi nedjeljom. Oko 70 zaposlenih direktno radi za The Observer, a sada će biti konsultovani o svojoj budućnosti. GMG navodi da bi prodaja omogućila „izgradnju buduće pozicije The Observera uz značajnu investiciju“ i omogućila The Guardianu da se fokusira na globalni rast, digitalizaciju i finansiranje od strane čitalaca.Tortoise su 2019. pokrenuli James Harding, bivši direktor BBC vijesti i urednik The Timesa, i Matthew Barzun, bivši ambasador SAD u Velikoj Britaniji. Startap prikuplja nova sredstva za podršku ovom dogovoru. Dosad je prikupio 20 miliona funti kroz dvije runde prodaje kapitala. Ljudi bliski The Guardianu navode da The Observer, koji izlazi samo u štampanom obliku, više nije značajan dio poslovanja koje se sve više fokusira na digitalne i međunarodne platforme. GMG je objavio pad prihoda od 2,5 posto za period do marta, zbog pada prihoda od reklama i štampe, uz neto odlazak gotovine od 36,5 miliona funti zbog investicija u The Guardian US i The Guardian Europe.
Uzlet bitcoina uoči ključnog sastanka Feda
Marx.ba Bitcoin (BTC) je porastao na 61.000 dolara u utorak tokom ranih sati zasjedanja u SAD jer su kriptovalute porasle uoči današnjeg ključnog sastanka Federalnih rezervi, na kojem se općenito očekuje da centralna banka smanji svoju referentnu stopu po prvi put u četiri godine. Najveća i najstarija kriptovaluta povela je tržište digitalne imovine prema gore, dosegnuvši najvišu cijenu od tri sedmice od 61.330 dolara prije nego što je odustala od nekih dobitaka. Nedavno je promijenio vlasnika nešto ispod razine od 61.000 dolara, još uvijek porasvši za više od 5 posto u posljednja 24 sata. CoinDesk 20 Index za kripto tržište je u međuvremenu napredovao 3 posto na 1.880, budući da je većina velikih altcoina uključujući ether (ETH), solanu (SOL), Rippleov XRP (XRP), Cardanov ADA (ADA) i Avalancheov AVAX (AVAX) slabije rasli od BTC-a sa skromnijim dobicima od 2 do 4 posto. Uprkos usponu, bitcoin se i dalje trguje u prilično uskom rasponu i čini se malo vjerovatnim da će dodatno rasti prije sastanka Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC) u srijedu. Podaci knjige naloga BTC-USDT na Binanceu, najlikvidnijem trgovačkom paru na najvećoj spot kripto berzi po volumenu, pokazuju značajne prodajne naloge između 61.000 i 62.500 dolara, što se protivi ideji daljnjeg povećanja cijene u kratkom roku. – Gledajući unaprijed, velik će fokus biti oko pozicioniranja u visoko očekivanom riziku događaja Feda, rekao je Joel Kruger, tržišni strateg u LMAX Groupu u utorak u najnovijim tržišnim informacijama, prenosi SEEbiz. Tržište je još neizvjesno hoće li Fed smanjiti 25 baznih bodova ili će se odlučiti za veći pomak od 50 baznih bodova. Nešto više od 24 sata prije odluke centralne banke, ulagači su procijenili vjerovatnost od 63 posto za veće smanjenje, prema CME FedWatch Toolu.
Donald Trump pokrenuo novu platformu za kriptovalute
Marx.ba Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i kandidat republikanaca na predstojećim novembarskim predsjedničkim izborima Donald Trump pokrenuo je danas novu platformu za kripto valute World Liberty Financial i pozvao javnost na ulaganje u svijet digitalnih valuta. Projekat je u u ovom dijelu Evrope predstavljen u dva sata ujutru preko platforme X Spaces, prenosi CNBC. Prema strukturi kapitala, 20 posto tokena projekta će biti dodijeljena osnivačkom timu među kojem je i porodica Trump, 17 posto tokena je izdvojeno za nagrade korisnika, a preostalih 63 posto će biti dostupno za kupovinu javnosti, izjavio je osnivač platforme Zak Folkman. Osnovan je i novi token WLFI koji će biti zasnovan na blokchainu itirijuma (ETH). Donald Trump je naveo kako ranije nije bio previše zainteresovan za kripto valute, ali da su ga njegova djeca ubijedila da promijeni mišljenje. – Kripto je jedna od onih stvari koje moramo da uradimo. Sviđalo nam se to ili ne, moramo to da uradimo, rekao je Trump pred kraj svog obraćanja.
Dobit banaka u FBiH u prvom polugodištu 336 miliona KM, rast 25 posto
Marx.ba Komercijalne banke u Federaciji Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ostvarile su neto dobit od 336.019.000 KM, što je za 25,32 posto više u odnosu na isti period lani, naveli su iz Agencije za bankarstvo FBiH. Prema podacima Agencije, ukupni prihod banaka u prvih šest mjeseci iznosio je 834.088.000 KM i veći je za 15,54 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupni rashod bio je 486.000.000 KM i veći je za 9,11 posto u odnosu na prvo polugodište 2023. godine. Ukupni depoziti bankarskog sektora u FBiH na kraju prvog polugodišta iznosili su oko 24,73 milijarde KM, što je više za 3,48 posto u odnosu na stanje depozita na kraju prošle godine. Od ukupnih depozita na kraju prvog polugodišta, 50 posto odnosi se na depozite stanovništva, 23,9 posto na privatna preduzeća i društva, a 12,6 posto na Vladu FBiH i njene institucije. Ukupni krediti banaka sa sjedištem u FBiH na kraju prvog polugodišta iznosili su oko 18,55 milijardi KM i veći su za oko 6,12 posto nego na kraju prošle godine. Od ukupnih kredita na kraju prvog polugodišta 49,5 posto odnosi se na stanovništvo, 43,8 posto na privatna preduzeća i društva, a dva posto na bankarske institucije. U FBiH na kraju prvog polugodišta poslovalo je 13 banaka i 6.642 zaposlena.
Američki Apollo preko BP-a kupuje udio u Transjadranskom plinovodu
Marx.ba Američka kompanija za upravljanje imovinom Apollo Global Management potpisala je s britanskim energetskim div BP-om ugovor o kupovini udjela u Transjadranskom plinovodu (TAP) za milijardu dolara. Apollo će postati manjinski dioničar u BP Pipelines TAP Limitedu koji drži 20 posto udjela u TAP-u. BP želi prodajom imovine pribaviti dvije do tri milijarde dolara do kraja godine, a transakcija s Apollom trebala bi biti zaključena u četvrtom tromjesečju, prenosi Hina, nakon pribavljanja potrebnih regulatornih dozvola. Plinovod je gradio konzorcij koji čine britanski BP, azerbejdžanski SOCAR i italijanski Snam s udjelima od po 20 posto, belgijski Fluxys s udjelom od 19, španski Enagás sa 16 i švicarski Axpo s udjelom od pet posto. Ukupna je vrijednost projekta iznosila 3,9 milijardi dolara. Plinovod je dovršen u oktobru 2020. i doprema plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera kroz Tursku do granice s Grčkom Transanatolskim plinovodom (TANAP), dugim gotovo 2.000 kilometara. U Grčkoj TAP transportira plin 550 kilometara dugom dionicom do Albanije, gdje nakon 205 kilometara izlazi na obalu Jadranskog mora i cijevima na potezu dugom 110 kilometara stiže u prihvatni terminal u Italiji. Projekt bi trebao omogućiti transport deset milijardi prostornih metara plina godišnje, a u konačnici kapaciteti bi mu mogli biti udvostručeni. – TAP u roku od 45 do 65 mjeseci može udvostručiti svoj kapacitet i proširiti se, u fazama od po 20 milijardi prostornih metara, rekla je u martu 2022. voditeljica komercijalnog odjela Marija Savova. U planu je i gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plin dopremao i u Hrvatsku, a gradi se i krak prema Bugarskoj i Rumuniji. Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije i spojio se na TAP, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u junu prošle godine nakon samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Podgorici. – To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konsultacije s Azerbejdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu, rekao je tom prilikom Plenković. Projekt TAP-a podržao je u septembru 2018. i tadašnji američki ministar energetike Rick Perry, istaknuvši na završetku trećeg samita Inicijative triju mora da je energetska sigurnost ključna za nacionalnu sigurnost. – To je posebno važno za ovu regiju gdje se zemlje srednje i istočne Evrope i dalje suočavaju s izazovima energetske sigurnosti i ovisnošću o jednom opskrbljivaču te ruskom agresivnom postavljanju, rekao je Perry. Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je znatno smanjila uvoz ruskog plina i danas najviše plina kupuje od Norveške, pišu Financije.
Kakav je utjecaj sirovinskih materijala na cijenu proizvodnje kozmetike u regiji
Marx.ba U proizvodnji kozmetike, cijena proizvoda može značajno varirati ovisno od sirovinskih materijala koji se koriste. Ovi materijali, koji obuhvataju sve od aktivnih sastojaka do pomoćnih sredstava, igraju bitnu ulogu u određivanju konačne cijene proizvoda. Razumijevanje kako različite sirovine utječu na troškove proizvodnje može pomoći proizvođačima da optimiziraju svoje lance opskrbe, dok potrošačima omogućava bolje razumijevanje vrijednosti proizvoda koje koriste, piše u analizi Seebiz. Troškove proizvodnje Sirovinski materijali čine osnovu svakog kozmetičkog proizvoda. Uključujući aktivne sastojke kao što su vitamini i ekstrakti, kao i pomoćne komponente kao što su emulgatori i konzervansi, kvalitet i porijeklo sirovina direktno utiču na konačnu cijenu proizvoda. Na primjer, parafin, koji se često koristi u proizvodnji balzama i krema, može biti relativno jeftin, ali njegova upotreba u velikim količinama može povećati troškove proizvodnje. Pored parafina, drugi sirovinski materijali kao što su esencijalna ulja, ekstrakti biljaka i prirodni voskovi često su skuplji zbog složenosti njihove proizvodnje i nabavke. Ova razlika u troškovima sirovina odražava se na krajnjoj cijeni proizvoda na tržištu. Takođe, sirovine sa specifičnim funkcijama, kao što su stabilizatori ili specifični emulgatori, mogu povećati troškove proizvodnje zbog svoje specijalizirane prirode. Na primjer, tržište parafinskog voska je bilo promjenljivo tokom drugog tromjesječja 2024. godine u Evropi, pa je tako cijena tokom prvog mjeseca porasla za 1%, a potom nastavila padati. Porast cijene najbitnijeg sirovinskog materijala, sirove nafte, je utjecao na povećanu proizvodnju i cijenu energije tokom ovog perioda, što je potom utjecalo na cijenu i parafinskog voska. Utjecaj kvaliteta sirovina Kvaliteta sirovinskih materijala je bitna u određivanju cijene kozmetičkih proizvoda. Visokokvalitetne sirovine, kao što su organski ekstrakti i esencijalna ulja, obično imaju višu cijenu zbog svog porijekla i procesa obrade. Na primjer, organska esencijalna ulja često su skuplja od sintetičkih alternativa zbog strožih standarda proizvodnje i kontrole kvaliteta. Ovi materijali ne samo da dodaju vrijednost proizvodu, već i povećavaju njegovu cijenu zbog većih troškova proizvodnje i nabavke. S druge strane, sintetičke sirovine, iako često jeftinije, mogu imati drugačiji utjecaj na tržište. Mnoge kompanije koriste sintetičke alternative kako bi smanjile troškove, ali to može utjecati na percepciju kvaliteta proizvoda kod potrošača. Na primjer, sintetički emulgatori su često 50% jeftiniji od prirodnih alternativnih emulgatora. U nekim slučajevima, upotreba sintetičkih sastojaka može smanjiti troškove proizvodnje, ali može imati negativan uticaj na reputaciju proizvoda ako potrošači preferiraju prirodne ili organske opcije. Geopolitički i ekonomski faktori Geopolitički i ekonomski faktori također igraju bitnu ulogu u cijeni sirovinskih materijala. Na primjer, promjene u političkoj situaciji ili ekonomskim uslovima u zemljama proizvođačima sirovina mogu uticati na cijene tih materijala. Ako su sirovine uvozno porijeklo, promjene u valutnim kursevima ili trgovinskim politikama mogu direktno uticati na troškove. Ove varijacije mogu izazvati nepredvidive fluktuacije u cijeni proizvodnje, što može biti izazov za proizvođače u planiranju budžeta i cijena. Na primjer, tokom prethodnih godina promjene u valutnim tečajevima između američkog dolara i eura ujeicale su na cijene sirovina u Evropi, a to je moglo dovesti do povećanja od 5-10% u troškovima uvoza. Održivost i ekološki utjecaj S obzirom na sve veću svijest o održivosti i ekološkom utjecaju, mnoge kompanije prepoznaju potrebu da koriste ekološki prihvatljive sirovine. Organski sastojci i materijali koji su uzgajani na održiv način često su skuplji zbog dodatnih troškova proizvodnje i certifikacije, troškovi organske proizvodnje mogu biti 20-30% viši od konvencionalne proizvodnje zbog dodatnih koraka u proizvodnom procesu i oštrijih standarda. Međutim, ove investicije mogu se isplatiti dugoročno kroz bolju reputaciju brenda i privlačnost kod potrošača koji su sve više zainteresirani za ekološki prihvatljive proizvode. Na primjer, korištenje biljnih ekstrakta koji su uzgajani bez upotrebe pesticida može povećati troškove sirovina, ali može također poboljšati tržišnu poziciju proizvoda. Kao rezultat, kompanije koje investiraju u održive prakse često mogu postići viši nivo lojalnosti potrošača i dugoročne koristi, iako su početni troškovi proizvodnje viši. Tehnološki napredak i inovacije Tehnološki napredak također igra važnu ulogu u cijeni sirovinskih materijala. Novi procesi obrade i proizvodnje mogu smanjiti troškove i povećati efikasnost. Na primjer, napredne tehnologije ekstrakcije mogu omogućiti proizvodnju koncentrisanijih i efikasnijih sastojaka po nižoj cijeni. Ove tehnologije mogu smanjiti potrebu za velikim količinama sirovina, čime se smanjuju troškovi proizvodnje i eventualno konačna cijena proizvoda. Pored toga, inovacije u oblasti proizvodnje mogu omogućiti korištenje alternativnih sirovina koje su jeftinije ili ekološki prihvatljivije. Na primjer, istraživanje novih vrsta biološki razgradivih polimera može smanjiti zavisnost od skupljih materijala poput parafina, što može rezultirati smanjenjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijena proizvodnje kozmetike je kompleksan rezultat mnogih faktora, uključujući vrste i kvalitet sirovinskih materijala, ekonomske i geopolitičke uslove, kao i tehnološke inovacije. Razumijevanje kako različite sirovine utiču na troškove može pomoći proizvođačima da bolje upravljaju svojim budžetom i optimizuju procese proizvodnje, piše Seebiz.
Je li groznica počela: Najbogatiji su krenuli u potragu za „bijelim zlatom“
Marx.ba Mnogi vide vodonik kao gorivo budućnosti. Taj plin mogao bi biti ključ za postizanje nultih emisija globalne privrede, jer kad se koristi u industrijskim procesima ili kao gorivo, ne proizvodi ugljendioksid (CO2). Startup koji podržava Bill Gates objavio je da globalna zlatna groznica za zakopanim vodonikom uzima maha. Ispod površine Zemlje Koloma, američka startup kompanija koju podržavaju milijarderi Gates i Jeff Bezos, saopštila da želi iskoristiti stručnost koja je tradicionalno služila industriji fosilnih goriva za pokretanje globalne zlatne groznice za zakopanim vodonikom. Geološki vodonik – ponekad poznat kao bijeli, zlatni ili prirodni vodonik – odnosi se na gas vodonik koji se nalazi u svom prirodnom obliku ispod površine Zemlje. Smatra se da se proizvodi reakcijom visoke temperature između vode i minerala bogatih gvožđem. Ogroman porast broja kompanija koje aktivno tragaju za geološkim nalazištima vodonika posljednjih godina podstakao je analitičare u Rystad Energy da opisuju tu potragu kao „groznicu bijelog zlata“. Ova nada dolazi u trenutku kada se traži način oko iskorištavanja potencijala čiste energije geološkog vodonika, dugo zanemarenog resursa za koji zagovornici kažu da bi mogao da igra ključnu ulogu u prelasku sa fosilnih goriva. Pete Johnson, izvršni direktor i suosnivač Koloma, rekao je za CNBC da je geološki vodonik u osnovi posao istraživanja i proizvodnje. – Možemo koristiti stručnost i pružaoce usluga koji su tradicionalno služili industriji nafte, gasa i rudarstva i brzo ih pokrenuti u otkrivanju resursa bez ugljenika. Korištenje i modifikovanje onoga što već postoji omogućiće nam da brže razvijemo industriju, rekao je on. Sa sjedištem u Denveru u Koloradu, Koloma je prikupila više od 305 miliona dolara otkako je osnovana pre samo nekoliko godina, rekli su iz kompanije za CNBC. Podržavaoci startupa uključuju američku firmu rizičnog kapitala Khosla Ventures, Amazon’s Climate Pledge Fund, United Airlines i Breakthrough Energi Ventures, fond za klimu i tehnologiju koji je osnovao Bill Gates 2015. godine. Tu su i investitori Ray Dalio iz Bridgevater Associatesa, Richard Branson iz Virgin grupe i Jack Ma iz Alibabe. Istraživački napori za izvor energije sa niskim sadržajem ugljenika trenutno su u toku u SAD, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Španiji, Kolumbiji, Južnoj Koreji i drugima. – Geološki vodonik bi trebalo da ima veoma nizak uticaj ugljenika, ali i mali otisak zemlje i veoma mali uticaj na vodu, rekao je Johnson. Napori za dekarbonizaciju Upitan o izgledima za industriju koja se brzo razvija, on je rekao da bi neiskorišteni geološki resursi vodonika u SAD mogli da igraju značajnu ulogu u naporima zemlje za dekarbonizaciju. – Geološki resursi vodonika u SAD će nam omogućiti da povećamo našu domaću proizvodnju amonijaka i postanemo neto izvoznik, čak i kada dramatično smanjimo ugljenični otisak proizvoda, dodao je. Vodonik se već dugo smatra jednim od mnogih potencijalnih izvora energije koji bi mogli igrati značajnu ulogu u energetskoj tranziciji, ali većina se proizvodi korištenjem fosilnih goriva kao što su ugalj i prirodni gas kroz proces koji generira značajne emisije gasova staklene bašte. U ovom kontekstu je zamah rastao u odnosu na potencijal geološkog vodonika. Geoffrei Ellis, istraživački geolog u Programu energetskih resursa američkog Geološkog zavoda (USGS), rekao je za CNBC ranije ove godine da bi mogla postojati ogromna količina prirodnog vodonika zakopana u podzemnim rezervoarima širom svijeta. On je rekao da bi samo mali procenat geološkog oporavka vodonika mogao biti dovoljan da zadovolji svu projektovanu potražnju za 200 godina. Nisu svi uvjereni u to da je to potencijal čiste energije. Koalicija za nauku o vodoniku, grupa akademika, naučnika i inženjera saopštila je da geološka otkrića vodonika trenutno snabdijevaju svijet sa manje dnevne energije nego što to čini jedna vjetroturbina. Koalicija kaže da postoji zabrinutost za životnu sredinu u vezi sa procesom ekstrakcije, a izazovi transporta i distribucije znače da se geološki vodonik vjerovatno neće naći tamo gdje je najpotrebniji. Johnson iz Kolome je rekao da, iako je to još mnogo prepreka koje treba prevazići, kompanija je „veoma dobro kapitalizovana, što nam omogućava da prihvatimo ove izazove na pravi način, promišljeno i strpljivo“. – Koloma ima sreću što ima podršku različitih investitora. Neki koji su više fokusirani na prednosti tehnologije i podataka koje Koloma gradi, neki koji vide ogromne potencijalne povrate otkrića velikih resursa, a drugi koji su najentuzijastičniji za preuzimanje pozicija oko cijene jeftinih proizvoda derivata sa niskim sadržajem ugljenika koji mogu da koriste geološki vodonik. Kao i sa svakim istraživačkim poslom i bilo kojom novom tehnologijom, još uvijek imamo mnogo izazova koje treba da prevaziđemo kako bismo otključali potencijal geološkog vodonika, rekao je Johnson.
Cijene zlata ponovo obaraju rekorde
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su danas u porastu dok su cijene zlata ponovo oborile rekordne vrijednosti kada su porasle iznad 2.560 dolara za uncu. Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je na svom septembarskom sastanku da snizi kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na 3,5 posto, što je značajno utjecalo na kretanje na berzama. Kamatne stope na glavne operacije refinansiranja su smanjene na 3,65 posto, a kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice će iznositi 3,9 posto, objavila je ECB. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.25 sati porastao na 18.581,65 poena, britanski FTSE 100 na 8.260,87 poena, francuski CAC 40 na 7.461,47 poena, dok je moskovski MOEX pao na 2.626,63 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama porasla na 41.096,77 poena, indeks S&P 500 na 5.595,76 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.569,68 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 69,421 dolar, a cijena nafte Brent na 72,317 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 35,245 evra za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.567,88 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,8289 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,10768, što je otprilike isto kao u četvrtak.
Logistički div kupljen za 14,3 milijarde eura
Marx.ba Danski DSV objavio je u petak da je potpisao ugovor o kupovini Schenkera, logističke jedinice njemačkog državnog željezničkog operatera Deutsche Bahn, za 14,3 milijarde eura u ugovoru koji bi ga mogao učiniti najvećim svjetskim špediterom. – Akvizicija Schengera transformativna je transakcija za DSV, stvarajući vodećeg svjetskog igrača unutar globalne transportne i logističke industrije, rekla je logistička firma DSV u izjavi. Reuters je u srijedu izvijestio da je danska grupacija pobijedila u utrci za kupovinu Schenkera, pozivajući se na izvore u Deutsche Bahnu i njemačkoj vladi. DSV-ova akvizicija Schenkera, najskuplja za dansku firmu do sada, trebala bi je izdići iznad švicarske grupe Kuehne und Nagel i po obimu i po prihodu, čineći je vodećim globalnim špediterom, prema brokerskoj kući Sydbank, piše SEEbiz.