Deset najboljih poreskih utočišta na svijetu
Marx.ba Pojedinci i korporacije koriste poreske oaze kako bi minimizovali svoje poresko opterećenje i zaštitili bogatstvo u jurisdikcijama s niskim ili nultim porezima. Visual Capitalist donosi pregled prvih 10 zemalja s najvećim offshore finansijskim bogatstvom, prema podacima iz Atlasa offshore svijeta za 2022. Šta je poreski raj?Poreski raj nudi stranim preduzećima i pojedincima minimalnu ili nikakvu poresku obavezu, uz politički i ekonomski stabilno okruženje. Entiteti mogu legalno koristiti poreske oaze za skladištenje novca zarađenog u inostranstvu, izbjegavajući veće poreze u SAD i drugim zemljama. U tu svrhu kompanije često osnivaju fiktivnu korporaciju—korporaciju bez aktivnih poslovnih operacija ili značajnih sredstava u zemlji u kojoj se nalaze, prenosi Investitor me. Hongkong je na vrhu liste sa preko 2,8 biliona dolara deponovanih u offshore bogatstvu. Teritorija se može pohvaliti snažnom bankarskom infrastrukturom i okruženjem pogodnim za poslovanje. Osim toga, njegov zakon za porez na dobit iz offshore-a omogućava offshore vlasnicima da plate 0% poreza na offshore prihod. Ipak, ostaje da se vidi kako će najavljeno kinesko zatezanje pravila i čvršća kontrola nad regionom posebne administracije dugoročno uticati na offshore poreski tretman ove lokacije. Nakon Hongkonga, Švicarska je domaćin najvećeg offshore finansijskog bogatstva u Evropi. Zemlja je dugo služila kao sigurno utočište za bogatstvo, posebno iz zapadnoevropskih zemalja.
Bitcoin ETF-ovi dosegnuli više od hiljadu institucionalnih ulagača
Marx.ba Od svog debija na američkom tržištu u januaru 2024., spot bitcoin ETF-ovi bili su magnet za institucionalne ulagače. Ovi ETF-ovi omogućuju direktno uključivanje bitcoina u portfelj, zaobilazeći izazove direktne kupovine i sigurne pohrane. Reakcija tržišta bila je izrazito pozitivna, s više od hiljadu institucionalnih ulagača koji su se prijavili unutar samo dva perioda podnošenja 13F obrazaca. Podnesci 13F, obvezna tromjesečna objavljivanja za institucionalne upravitelje ulaganja, odražavaju rastuće i trajno zanimanje za bitcoin ETF-ove. Eric Balchunas, viši analitičar Bloomberga, raspravljao je o izvanrednom rastu bitcoin ETF-ova. Štaviše, uporedio ih je s tipičnim ETF-ovima, koji se često bore privući znatnu ranu institucionalnu pažnju. BlackRockov iShares Bitcoin Trust (IBIT) je posebno vrijedan pažnje. Može se pohvaliti sa 661 institucionalnim vlasnikom i 20 posto dionica u vlasništvu institucija i velikih savjetnika. Balchunas predviđa da bi se ta brojka sljedeće godine mogla udvostručiti. Nadalje, značajan pomak primijećen je među vodećim američkim hedge fondovima. Naime, 60 posto tih fondova sada posjeduje bitcoin ETF-ove, što je nagli porast od početka godine. Naime, nijedan od tih fondova nije prodao svoje udjele tokom drugog kvartala, već su mnogi povećali svoje investicije. Glavni igrači poput Citadel Investmentsa, Millennium Managementa, Mariner Investmenta i Fortress Investmenta među onima su koji su povećali svoja ulaganja. Privlačnost bitcoin ETF-ova nadilazi hedge fondove. Zanimljivo je da 13 od 25 najboljih registriranih investicijskih savjetnika u SAD sada izvještava o izloženosti bitcoinu putem ovih ETF-ova. Kompanije kao što su Cambridge Associates i Hightower Advisors postupno povećavaju svoja ulaganja, signalizirajući šire institucionalno povjerenje u vrijednost bitcoina. Ova institucionalna podrška mijenja percepciju kriptovaluta. Nakon lansiranja bitcoin ETF-ova, predstavljeni su i ethereum ETF-ovi, privlačeći još više tradicionalnih ulaganja u kripto sferu. Utjecaj ovih ETF-ova na kripto tržište je neporeciv. Taj se rast odražava u naglom porastu broja bitcoin milionera, koji je skočio za 111 posto na 85.400 na globalnom novou, prema izvještaju Henley & Partners. Međutim, unatoč tim dobicima, izazovi i dalje postoje. Američki ETF-ovi iskusili su najduži niz dnevnih neto odljeva od svog debija. Ulagači su povukli otprilike 1,2 milijarde dolara iz tih fondova tokom osam dana do početka septembra. Ovaj trend naglašava trenutnu averziju tržišta prema riziku, vidljivu tokom ovog perioda. Ipak, Balchunas ostaje pozitivan, piše Lider.
Početak rada kompanije Transfera u BiH: Ekspanzija poslovanja uz podršku lokalnoj zajednici
Marx.ba Kompanija Transfera nastavlja da širi svoje poslovanje u regionu, a početak rada u Bosni i Hercegovini obilježila je donacijama za dvije humanitarne organizacije u ovoj zemlji – Udruženju „Dajte nam šansu“ u Sarajevu i „Dajte nam šansu – Zvjezdice“ u Banjaluci. Udruženja su osnovali roditelji djece i osoba sa smetnjama u razvoju, i njihov osnovni cilj je pružanje podrške i pomoći u domenu mentalnog zdravlja, socijalne integracije i pravne zaštite. Imajući u vidu potencijal rasta bosansko-hercegovačkog tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja i trendove u industriji logistike i transporta koji su krucijalni za kreiranje novih poslovnih prilika izvan granica Srbije, Transfera je prepoznala svoju ulogu u Bosni i Hercegovini, te se u bliskoj budućnosti očekuje i povećanje broja lokacija na ovom području. – Naši planovi su veliki, a s obzirom na to da smo jedan od regionalnih lidera u industriji logistike i transporta, prirodno je da je naš fokus širenje izvan granica naše države. Potrebe klijenata za našim integrisanim logističkim rješenjima u ovom dijelu regiona uticale su na odluku da slijedeći korak u našem poslovanju bude upravo otvaranje Transfere u Bosni i Hercegovini, koje smo, tradicionalno, obilježili podrškom onima kojima je to najpotrebnije, izjavio je Stefan Radivojević, direktor Klijent servisa u kompaniji Transfera. Kompanija Transfera je prethodne godine obilježila deceniju uspješnog poslovanja, tokom koje se razvila u jednog od regionalnih lidera u domenu transporta, carinskog zastupanja, skladišno – manipulativnih operacija, distribucije i e-commerce poslovanja. Nakon otvaranja predstavništva u NR Kini i preko 20 lokacija širom Srbije, počela je sa radom i kompanija Transfera Bosna, koju za sada čine poslovne jedinice u Sarajevu, Gradiški i Bijeljini. Za sve upite i više informacija možete pisati na e-mail adresu: bih@transfera.com.
Borba za putnike: Sjeverna Makedonija, Slovenija i BiH ciljaju nove rute putem subvencija
Marx.ba Nekoliko aerodroma u bivšoj Jugoslaviji trebalo bi da imaju koristi od subvencija koje daju državne ili lokalne vlasti avio-kompanijama koje su spremne da započnu rad. Trenutno su u toku tri javna poziva vezana za Sjevernu Makedoniju, Sloveniju, ali u BiH aerodrome u Sarajevu i Mostaru. Vlada Sjeverne Makedonije objavila je javni poziv avio-kompanijama za pokretanje novih linija ka aerodromima u Skoplju i Ohridu u zamjenu za subvencije. Iako je makedonski ministar saobraćaja ranije nagovijestio da će uslovi tendera biti prilagođeni kako bi privukli širi spektar prevoznika u odnosu na prethodne pozive, uslovi ostaju uglavnom nepromijenjeni. Samo aviokompanije koje su prošle godine prevezle najmanje pet miliona putnika i ostvarile profit od najmanje deset miliona eura mogu se prijaviti. Finansijska podrška će se dodijeliti na osnovu faktora kao što su trajanje operacija, učestalost sedmičnih letova, atraktivnost odredišnog aerodroma i broj mjesta dostupnih za prodaju. Tender je otvoren za sve aviokompanije i nije ograničen samo na evropske. Odabrani prevoznici dobit će devet eura po dolasku u Skoplje i dvanaest eura po dolasku u Ohrid u periodu od tri godine. Rok za podnošenje ponuda je 7. oktobar. Slovenija je objavila peti tender za aviokompanije za uvođenje novih linija u zemlju. Ministarstvo za infrastrukturu je ranije izdvojilo ukupno 16,8 miliona eura sredstava za avioprevoznike u periodu od 2023. godine, kada je raspisan prvi javni poziv, do 2026. godine, kada se očekuje posljednji poziv, iako se može produžiti ako ostane sredstava. Do sada je potrošeno samo 1,1 milion eura. Sredstva su jednaka pokrivanju 50 posto naknada prevoznika na novoj ruti. Samo aviokompanije registrovane i bazirane u Evropskom zajedničkom vazdušnom prostoru (ECAA) imaju pravo na subvencije. ECAA se sastoji od država koje su dio Evropske unije, kao i Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Islanda, Sjeverne Makedonije, Norveške, Kosova i Crne Gore. Slovenačka vlada prvenstveno cilja na uvođenje letova iz Beča, Kopenhagena, Madrida, Praga, Berlina, Rima, Štokholma, Osla, Barcelone i Lisabona, iako su sve destinacije unutar ECAA prihvatljive. Zainteresovani prevoznici imaju rok do 16. septembra, , da dostave svoje prijave. Njihovo otvaranje neće biti javno i obaviće ga Komisija za dodjelu pomoći u roku od 15 dana od isteka roka za tender, piše EX YU aviation. Turistička zajednica Kantona Sarajevo raspisala je javni poziv aviokompanijama za uvođenje novih linija do glavnog grada Bosne i Hercegovine uz subvencije. Sredstva će biti raspoređena aviokompaniji ili prevoznicima koji žele otvoriti bazu u gradu, onima koji pokreću letove do neopslužene destinacije iz Sarajeva, onima koji započinju operacije na jednoj ili više ruta za koje se smatra da su od strateškog značaja, a koje nisu opslužene ili održavane pet puta sedmično ili manje, kao i one koji obavljaju duge letove iz Sarajeva, odnosno usluge duže od šest sati. Aerodrom prvenstveno cilja na uvođenje tridesetak evropskih destinacija, od kojih su neke već opslužene. Avio-kompanije koje se prijavljuju za shemu subvencija moraju saobraćati na novim rutama najmanje dva puta sedmično, dok se čarter usluga može održavati jednom sedmično. Moraju se koristiti avioni sa kapacitetom od preko pedeset putnika, a za sredstva su kvalifikovani i sezonski i cjelogodišnji letovi. Zainteresovani prevoznici imaju rok za prijavu do 1. oktobra. Tačna vrijednost subvencija nije javno objavljena. Konačno, pokrenute su tenderske procedure za aviokompanije zainteresirane za otvaranje baze na aerodromu Mostar 2025. godine u zamjenu za subvencije. Zainteresovani prevoznici imaju rok da dostave ponude do 17. septembra,a tačne uvjete tendera mogu dobiti samo zainteresirani prijevoznici ako se direktno obrate Aerodromu Mostar.
Ekonomski rast regije podržan domaćom potrošnjom i infrastrukturnim projektima
Bloomberg Adria Adria regiju u ovoj godini čeka umjereni ekonomski rast podržan snažnom domaćom potrošnjom, infrastrukturnim projektima čija je realizacija u toku i oporavkom vanjske potražnje. Isti faktori gurat će ekonomski rast i u 2025. U najnovijem makrokvartalnom izvještaju analitičari Bloomberg Adrije zadržali su projekcije ekonomskog rasta za sve države nepromijenjenima za ovu i narednu godinu, izuzev za Hrvatsku, gdje je projekcija za 2025. blago smanjena (-0,1 procentni poen). Fiskalne politike širom regije ostat će ekspanzivne u 2024. godini, s naglaskom na javna ulaganja i socijalnu potrošnju. Međutim, do 2025. očekuje se postepeni prelazak prema fiskalnoj konsolidaciji, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj, jer će vlade nastojati upravljati budžetskim deficitima. Unatoč ekspanzivnom fiskalnom okruženju u 2024. godini, očekuje se da će budžetski deficiti ostati pod kontrolom. Politička nesigurnost u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik za fiskalnu stabilnost i pristup sredstvima Evropske unije, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će centralne banke postepeno smanjivati kamatne stope kao odgovor na očekivano monetarno popuštanje Evropske centralne banke (ECB). Očekuje se da će i Srbija i Sjeverna Makedonija provesti pažljiva smanjenja stopa s ciljem poticanja ekonomskog rasta uz upravljanje inflatornim pritiscima. Valute regije vjerovatno će održavati stabilnost. Bosna i Hercegovina Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara, trebao bi rasti 2,8 posto u ovoj godini. Depresivna vanjska potražnja uzima danak, a glavni pokretač ekonomskog rasta u 2024. bit će potrošnja. – Godišnji rast plata od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznaka od osam posto u prvom kvartalu pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje koji je u prvoj polovini godine iznosio 12 posto međugodišnje, ističu analitičari. U 2025. očekuju ubrzanje ekonomskog rasta na tri posto. Očekuju da će se vanjska potražnja početi oporavljati, što bi snažno potaknulo izvoz, s obzirom na nisku bazu iz 2024. godine. Potrošnja će zadržati stabilan tempo kako se tržište rada dodatno poboljšava. – Politički rizici ostaju glavna unutrašnja prepreka za zemlju u ubrzavanju reformi i rasta. Zemlja je već propustila predfinansiranje od 70 miliona eura iz EU plana rasta zbog političkih nesuglasica, dodaju. Hrvatska Hrvatski BDP bi trebao rasti oko 3,5 posto u 2024. zbog rastućeg zamaha u potrošnji, dobrih ulaganja i turističke sezone. Priliv sredstava putem Kohezijske politike i fondova RRF pridonosi bržem rastu (dva zahtjeva za plaćanje ostvarena su do sada u 2024., ukupno oko 984 miliona eura). – U 2025. očekujemo i dalje snažan rast od 2,6 posto na godišnjem nivou, uz daljnju konvergenciju prema EU. Pad kamatnih stopa podržat će potrošnju putem povećanja zaduživanja, jer novi gotovinski i potrošački krediti za domaćinstva čine oko 13 posto ukupne potrošnje (prema podacima o fiskalnim računima), kažu analitičari. Također, očekuju da će ulaganja ojačati u skladu s nadogradnjama u segmentu proizvodnje i distribucije energije, ali i da će se pokrenuti privatna ulaganja s padom kamatnih stopa. Srbija I BDP Srbije bi trebao rasti oko 3,5 posto, čemu solidan doprinos daje i potrošnja. Očekuju se negativni učinci sušne ljetne sezone na jesenje usjeve. Po istoj stopi ekonomija Srbije bi trebala rasti i u 2025. Povećanje proizvodnog potencijala vidi se u rastu uvoza kapitalnih dobara od cca 18 posto na godišnjem nivou u prvoj polovini 2024., te u porastu novih investicijskih kredita za 27 posto godišnje u prvoj polovini 2023. – Uzimajući sve navedeno u obzir i u skladu s boljom vanjskom potražnjom, očekujemo brži rast izvoza. Infrastrukturna ulaganja ostat će značajan stub rasta kako se projekt Expo 2027 ubrzava, dodaju analitičari. Slovenija Analitičari očekuju da će BDP Slovenije u 2024. godini rasti za 2,1 posto na godišnjem nivou. U 2025. ekonomski rast bi trebao iznositi dva posto godišnje, uz pomak prema poboljšanju izvoza. – Iako se Slovenija bori s oporavkom izvoza, koji je glavni pokretač dugoročnog trenda u BDP-u, očekujemo pozitivne doprinose tokom ostatka 2024. zbog niske baze u drugoj polovini 2023., navode analitičari. Daljnji doprinos ekonomskom rastu dat će domaća potrošnja. Prema istraživanju Evropske komisije o ulaganjima u industriji, glavni faktori su izazovna potražnja i finansijska ograničenja. Analitičari BBA vide dvostruke učinke smanjenja stopa ECB-a. – Prvo, domaća ekonomija osjetit će niže kamatne stope, što će neke investicije učiniti izvedivijim, a teret kamatnih stopa će se smanjiti. Drugo, opći trend pada kamatnih stopa prevest će se u bolju vanjsku potražnju, povećavajući domaću proizvodnju i izvoz, pojašnjavaju analitičari. Sjeverna Makedonija Ekonomski rast Sjeverne Makedonije, prema očekivanjima analitičara, u ovoj godini iznosit će 2,4 posto. – Očekujemo oporavak izvozne strane, zbog niske baze iz 2023., iako je brži rast ograničen slabim njemačkim proizvodnim podacima kao glavnim izvoznim tržištem, navode analitičari. U 2025. očekuje se rast od tri posto na godišnjem nivou. Izvoz će se oporaviti, jer se vanjska potražnja brže oporavlja, a prilivi direktnih stranih ulaganja (FDI) počinju s proizvodnjom. – Daljnji priliv FDI ima potencijal zbog dostupnosti radne snage i namjera vlade da smanji poreznu stopu za multinacionalne kompanije s prihodima većim od 50 miliona eura. Ulaganja u obnovljive izvore energije, i solarne i vjetroelektrane, podržat će rast u srednjem roku, ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Poljski eSky kupio online Thomas Cook: Otvara se novo poglavlje za najstariju agenciju
Marx.ba Poljska eSky Grupa, vlasnik vodeće putničke platforme u srednjoj i istočnoj Evropi, od kineskog Fosun Tourism Groupa preuzela je britansku turističku kompaniju Thomas Cook, sve osim njihovog poslovanja u Kini. Iznos transakcije nije objavljen. Ugovor će Thomasu Cooku omogućiti pristup ponudi letova eSkyja i podržat će njegov kontinuirani rast, a eSkyu otvara put za ulazak na jedno od najrazvijenijih tržišta zapadne Evrope i jačanje pozicije. Sa sjedištem u Katowicama, grupacija eSky osnovana je 2004. godine i njeni brendovi eSky i eDestinos posluju u više od 50 zemalja širom Evrope, Amerike i Afrike, nudeći usluge više od 550 avioprijevoznika i 1,3 miliona hotela. Dobit grupacije u prošloj poslovnoj godini premašila je 21,3 miliona eura, što je 42 posto više u odnosu na prethodnu godinu i gotovo tri puta više nego u 2019. Kompanija eSky ima više od 800 zaposlenika, uključujući interni razvojni tim s više od 190 ljudi, a od 2022. su u djelomičnom vlasništvu kompanije MCI, koja u portfelju ima i kompaniju za taksi-prijevoz Gett i kompaniju za plaćanja iZettle. – Sinergija naslijeđa marke Thomas Cook s našom tehnologijom potaknut će rast Thomas Cooka i omogućiti nam da ojačamo poziciju eSkya u zapadnoj Evropi. Ova akvizicija dio je naše strategije diverzifikacije od prodaje letova do ponude paket-aranžmana na našim postojećim tržištima u Evropi i Latinskoj Americi, kao i daljeg širenja u zapadnu Europu, pojasnio je Lukasz Habaj, suosnivač i izvršni direktor eSky Grupe. Michał Górecki, viši investicijski partner u MCI Capitalu, rekao bi ovaj potez mogao povećati prodaju paketa eSkya iznad 233 milijuna eura sljedeće godine, što bi značilo troznamenkasti rast. Kako je poznato, brend Thomas Cook kupio je Fosun Tourism Group nakon stečaja kompanije u septembru 2019. godine, a Fosun je ponovno pokrenuo Thomas Cook online u septembru 2020. godine. Fosun Tourism Group također posjeduje brendove kao što je Club Med, koji upravlja s otprilike 70 odmarališta. Kompanija će s novim vlasnikom nastaviti poslovati pod imenom Thomas Cook, na čelu s izvršnim direktorom Alanom Frenchom, koji je uvjeren da će ovim spajanjem nastati impresivan igrač na evropskom tržištu. Vijest je značajna jer predstavlja novi početak poslovanja najstarijeg putničkog brenda u Evropi, nakon bankrota Thomasa Cooka 2019. godine. Kako se sjećamo, turistički div Thomas Cook proglasio je stečaj u rujnu 2019. nakon što su propali pokušaji da se osigura dogovor o spašavanju u posljednji trenutak. Time je propao posao star čak 178 godina te je započeo dotad najopsežniji proces repatrijacije britanskih putnika s više od 45 aviona iz cijelog svijeta, dok su Nijemci trebali vratiti kući čak 300.000 svojih građana iz inozemstva. Inače, propala britanska kompanija držala je 30 posto udjela tržišta odmorišnog turizma u Velikoj Britaniji te deset posto njemačkog i Thomas Cook bio je zaslužan za oko 2,5 posto kapaciteta avionskih sjedišta na relaciji između Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope te za 1,5 posto svih sjedišta na letovima unutar Evrope. Stečajem Thomasa Cooka bez posla je ostalo ukupno 20.000 zaposlenika, uključujući njih 9.000 u Velikoj Britaniji. Dva mjeseca poslije Fosun Tourism Group otkupio je brend i internet imovinu Thomasa Cooka te se poslovanje nastavilo putem online agencije. Fosun je kupca navodno tražio posljednjih 18 mjeseci, piše Jutarnji.
Toyota ulaže u kompaniju iz regije
Marx.ba Toyota Industries Corporation (TICO), uključujući firme Toyota Material Handling Group i Toyota Automated Logistics Group, tržišni lider u pružanju rješenja za rukovanje materijalima, potpisala je s firmom Gideon iz Osijeka strateški investicijski sporazum za razvoj i proizvodnju novih automatiziranih rješenja. Tehnološka firma Gideon razvija i nudi vodeće tehnologije za upravljanje autonomnim mobilnim robotima (AMR) i aplikacijska rješenja za automatizaciju specifičnih procesa u skladišnim i proizvodnim okruženjima. Za TICO ovo predstavlja strateško partnerstvo i ulaganje koje će omogućiti optimizaciju sistema automatiziranih vozila kroz standardizaciju, smanjenje vremena implementacije te povećanje fleksibilnosti, prilagodljivosti i skalabilnosti. TICO-ova globalna softverska kuća za autonomna vozila, T-Hive, imat će vodeću ulogu u primjeni i korištenju Gideonove tehnologije unutar specifičnih područja TICO-ovog globalnog portfelja automatiziranih vozila. Gideonova moderna softverska arhitektura, kao i njihovi algoritmi umjetne inteligencije, dodatno će ojačati TICO-ove sposobnosti u automatizaciji vozila. Kolaborativno rješenje za istovar i utovar kamiona, te komisioniranje robe u maloprodaji, primjeri su specijaliziranih primjena tehnologije koje Gideon trenutno nudi svojim kupcima, prenosi SEEbiz. Gideonu ovo ulaganje omogućuje iskorištavanje prednosti Toyotine globalno-vodeće ekspertize u proizvodnji, širok tržišni pristup te globalnu mrežu usluga i servisa. – Toyotina dugogodišnja tradicija kao začetnika “lean” proizvodnih metodologija, vođena potpunom predanošću kvaliteti, inovacijama i održivosti, podupire njihovu ekspertizu na području opreme za ručno i automatizirano upravljanje materijalima. Njihovi vrhunski proizvodni kapaciteti, zajedno s robusnom prodajnom i servisnom mrežom u kombinaciji s Gideonovom vodećom tehnologijom, stvaraju revolucionarnu vrijednost za sektor automatizacije skladišta i proizvodnje, rekao je Josip Ćesić, Gideon glavni izvršni direktor. Zadovoljni su i u Toyota Industries Corporation, – Gideon je razvio impresivan softver i kamere za vizualnu percepciju koji omogućuju fleksibilno, inteligentno autonomno ponašanje i jednostavnost korištenja i implementacije, što će pružiti dodatnu vrijednost našim kupcima u nadolazećim godinama. TICO već ima snažnu poziciju u automatiziranim vozilima, ali ovo strateško ulaganje naglašava našu predanost pružanju vodeće mobilne automatizacije na tržištu, poručio jer Norio Wakabayashi, viši izvršni direktor Toyota Industries Corporation, piše Tportal.
Srebro: Plemeniti metal heroj nove ekonomije
Marx.ba Potražnja za srebrom nastavlja da raste, podstaknuta tehnologijama poput solarne energije i AI. Samo u 2023. godini tržište srebra je imalo deficit ponude od 15%. Nadalje, očekuje se da će tržište dostići kumulativni deficit od 1.093,4 miliona unci od 2020. do 2024. godine. Prema Sprottu, srebro je drugo nakon nafte kao jedna od najčešće korištenih roba, s više od 10.000 primjena širom svijeta. Ovaj metal je ključna komponenta u fotonaponskim ćelijama koje se koriste u solarnoj energiji. Prosječan solarni panel zahtijeva 20 grama srebra. Električna vozila takođe koriste između 25 i 50 grama srebra. Pored toga, metal je neophodan za poluprovodnike, kontrole, senzore i LIDAR tehnologiju u transportu sa AI. Srebro je takođe ključno za AI u zdravstvu, kroz provodljive srebrne nanočestice u nosivim elektronskim zakrpama za kožu. Prosječan mobilni telefon sadrži 0,34 grama srebra. Uprkos važnosti srebra, opadanje kvaliteta rude i iscrpljivanje rezervi u postojećim rudnicima smanjuju proizvodnju metala. Industrija također pati od nedostatka ulaganja u primarne rudnike srebra. Danas se preko 70% srebra iskopava kao nusproizvod zlata, bakra i drugih metala. Proizvodnja je takođe koncentrisana u tri zemlje – Meksiku, Peruu i Kini – koje zajedno čine polovinu svjetske proizvodnje srebra, piše , prenosi Bankar.
Siemens izdao digitalnu obveznicu vrijednu 300 miliona eura na privatnom blockchain lancu
Marx.ba Njemački industrijski div Siemens AG objavio je da je izdao digitalnu obveznicu od 300 miliona eura na blockchainu. Glavne njemačke finansijske institucije BayernLB, DekaBank, DZ BANK, Helaba i Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) uložile su u obveznicu. Deutsche Bank također je učestvovala olakšavajući proces nagodbe. Siemens je u objavi na blogu rekao da se oslanja na prethodno iskustvo kompanije stečeno tokom prošlogodišnjeg izdavanja obveznica u iznosu od 60 miliona eura putem Polygona (MATIC), za koje su tada bila potrebna dva dana (T+2) za podmirenje transakcije. – Automatska obrada unutar nekoliko minuta pokazuje veliki potencijal ove nove tehnologije i potvrđuje našu strategiju igranja vodeće uloge u kontinuiranom oblikovanju digitalne transformacije, rekao je Peter Rathgeb, korporativni rizničar Siemensa. Najnovija transakcija namirena je putem SWIAT-a, privatnog dopuštenog blockchaina, objavila je kompanija. Siemensovo izdavanje obveznica najnoviji je primjer tradicionalnih institucija koje istražuju načine stavljanja tradicionalnih finansijskih instrumenata kao što su obveznice, krediti i fondovi na blockchain tračnice. Proces, također poznat kao tokenizacija imovine stvarnog svijeta (RWA), obećava operativne prednosti kao što su brža i transparentnija poravnanja transakcija, niži troškovi te veća učinkovitost i transparentnost. Prošlog mjeseca CoinDesk je izvijestio da se KfW, najveća razvojna banka u Njemačkoj, udružila s Boerse Stuttgart Digital (BSD) u pripremi za izdavanje digitalnih obveznica. Italijanska državna razvojna banka Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) i zajmodavac Intesa Sanpaolo također su dovršili izdavanje obveznica na Polygonu u srpnju, piše Seebiz.
Zvanično otvoreni poddionica Počitelj- Zvirovići i most Hercegovina
N. D. Uz pristustvo velikog broja zvanica iz javnog i političkog života BiH i regiona, večeras su zvanično otvoreni poddionica Počitelj- Zvirovići i most Hercegovina, koji će od sutra u 12 sati biti otvoreni za saobraćaj. – Iz dana u dan ćemo kao što ste čuli imati potpisivanje novih ugovora, nove investicije i napravit ćemo od FBiH veliko gradilište. Hvala svima koji prate rad vlade i svakako da je i ovo još jedan korak na putu BiH ka Evropskoj uniji, rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić. Denis Lasić, direktor JP „Autoceste F BiH“ je rekao kako se za most Hercegovina s pravom može reći da je najkompleksniji infrastrukturni objekt na cijelom koridoru Vc. – Izgradnja autoceste nije samo zahtjevan građevinski pothvat, već i značajan gospodarski zamah za našu zemlju. Izgradnja je to to i savremene i funkcionalne i proevropske Bosne i Hercegovine kakvoj svi zajedno težimo. Sa izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu nećemo stati. „ Autoceste F BiH“ će će nastaviti do kraja godine povezivati južni dio zemlje s novih blizu 30 kilometara do Mostara sjever. Proteklih mjeseci pokazali smo izuzetnu odlučnost u nastavku gradnje novih kilometara, a sve s ciljem kako bi uz sav kapacitet i snagu u potpunosti završili izgradnju koridora 5C do 2030. godine, rekao je Lasić, a između ostalog zahvalio se Evropskoj uniji i evropskim bankama, Evropskoj banci za obnovu i razvoj i Evropskoj investicijskoj banci na kontinuiranoj finansijskoj podršci brojnim projektima na koridoru Vc. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto izjavila je kako će ovaj most dodatno doprinijeti ekonomiji države. – Ovaj most ne spaja samo jug i sjever BiH već i koridor kroz Hrvatsku omogućavajući višestruki razvoj ekonomije i privrede. Ovaj projekt daje novu dimenziju razvoja BiH i postavlja visoko ljestvicu. Ovo je temelj za nastavak izgradnje cestovne infrastrukture, rekla je Krišto. Podsjećamo, most Hercegovina dio je autoceste na pan-evropskom koridoru Vc koji prolazi kroz BiH, te je sastavni i najznačajniji objekt na poddionici Počitelj – Zvirovići. Dužina poddionice iznosi 11,07 km i podijeljena je na dva LOT-a. LOT 1 čini trasa autoceste u dužini od preko 10 kilometara na kojoj se nalaze značajni objekti: Petlja Počitelj sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, Inter-regionalno čvorište, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. LOT 2 je impresivni most Hercegovina dužine 980 metara. Stubovi mosta kojim se prelazi rijeka Neretva visoki su 92,97,92,91,88 i 66 m što ga čini najvišim mostom na Koridoru Vc i jednim od najviših mostova u ovom dijelu Evrope. Također je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih objekata na cijelom Koridoru Vc. Otvorenjem poddionice Počitelj- Zvirovići i mosta Hercegovina, ovaj dio BIH direktno će se povezati sa Evropskom unijom, odnosno graničnim prijelazom Bijača. Izgradnja mosta finansirana je sredstvima osiguranim u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije, koja su osigurana u okviru Agende za povezvanje preko Investicisjkog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Ukupna vrijednost radova na poddionici Počitelj – Zvirovići iznosi 101.379.722,70 eura bez PDV-a, od čega je za sami most Hercegovina 30.439.551,76 eura bez PDV-a.