Spektakularni događaj FIS Europa Cup na Bjelašnici uoči 40. godišnjice XIV Zimskih olimpijskih igara
N. D. Olimpijski centar Bjelašnica je 16. i 17. februara 2024. godine domaćin FIS Europa Cupa u alpskom skijanju za muškarce u izazovnoj Super-G disciplini. Organizacija ovog važnog događaja drugu godinu zaredom je rezultat kontinuiranog ulaganja u razvoj ski-centra i potvrđuje da je Bjelašnica proteklu sezonu ispunila očekivanja i visoke kriterije Međunarodne skijaške federacije (FIS) kada je dobila ocjenu devet od deset. Pripreme za takmičenje su u toku, a ZOI’84 okuplja najbolje stručnjake i resurse kako bi osigurao besprijekorno i nezaboravno iskustvo kako za sportiste, tako i za gledaoce. Prema trenutnom presjeku prijava na ovo prestižno takmičenje se do sada prijavilo preko 80 takmičara iz najelitnijih skijaških nacija: Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Francuske, Italije, Švicarske, Norveške, Kanade, iz 21 zemlje. – Bjelašnica, koja je bila u centru pažnje XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, zadržala je status istaknutog središta zimskih sportova. Naslijeđe Olimpijade postalo je katalizator za izgradnju sportske infrastrukture na Bjelašnici, postavljajući temelje za kontinuiranu sportsku izvrsnost. Posebno mi je drago da smo se prošle godine vratili u FIS Cup, dobili smo sve pohvale. Ove godine Super-G dispiclina i momci koji dolaze su super spremni i smatram da ćemo Bjelašnicu i BiH otvoriti za velike stvari, istakao je Jasmin Mehić, direktor KJP ZOI’84. OC Bjelašnica, prožeta olimpijskim nasljeđem, pruža savršenu pozadinu elitnim sportistima iz cijelog svijeta da se takmiče u izazovnoj Super-G disciplini. Partneri, uključujući Vladu Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općina Trnovo, igraju važnu ulogu u realizaciji ovog događaja. – U protekle tri godine Vlada KS predvidjela je i odobrila značajna sredstva za unapređenje ski centra na Bjelašnici i Igmanu. Započeli smo neke kapitalne projekte koji su u poodmaklim fazama, što su prepoznali ljubitelji zimskih sportova ali i oni koji planinu vole ljeti. Spomenut ću samo neke: ski lift K2 koji finansiramo sa skoro 3 miliona KM, preko 3 miliona KM za zamjenu ski lifta Kotlovi, 20 miliona KM za izgradnju nove šestosjedne žičare Štinji, preko 5 miliona KM sufinansiranja za izgradnju jezera Akumulacija III, finansiramo rekonstrukciju starih i izgradnju novih staza. Intencija Vlade KS je Bjelašnicu kreirati kao poželjnu turističku destinaciju tokom cijele godine što će se reflektovati na porast dolaska turista na planinu, razvoj hotelijerstva, sportskog, ali i kongresnog turizma, što direktno utiče na privredni razvoj Kantona Sarajevo, istakao je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo. Svjesni odgovornosti koju nosi organizacija ovog događaja Ministarstva kulture i sporta pruža nepokolebljivu podršku kako bi zajedno isporučili vrhunsku kvalitetu organizacije FIS Europa Cup koji ne samo da pokazuje snagu sportista već i unapređuje reputaciju Bjelašnice kao destinacija za zimske sportove svjetske klase. – Nisam vjerovao da ćemo danas razgovarati o FIS Europa Cupu. Veliko hvala direktoru Mehiću i cijeloj ekipi koji su pokazali da su čuda moguća. Drago mi je da na političkoj sceni u Kantonu Sarajevo imamo ljude koji vole i vjeruju u Bjelašnicu i Igman. Svi zajedno vjerujemo da Bjelašnica može biti regionalni centar turizma, razvoja privrede i kulturnih aktivnosti. Investicija u Bjelašnicu jedna je od najznačajnijih u okviru kantonalnih projekata i Vlade Kantona Sarajevo, rekao je Kenan Magoda, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo dalo je potpunu podršku kako finansijsku tako i onu ljudsku, podršku pokrenutu zajedničkom željom da bh. planine zablistaju ljepše nego ikada. Iz godine u godinu bilježimo sve izazovnije sezone što se padavina tiče. Kako bi se OC Bjelašnica i ZOI’84 nosili sa tim problemom, a sve u cilju pružanja što kvalitetnijeg iskustva posjetiteljima i takmičarima – u saradnji sa Ministarstvo privrede KS u protekloj godini nabavljeno je 50 novih topova za osnježenje te je za njih instalirana sva potrebna infrastruktura. – Uređeno je dodatnih 40% skijaških površina što je značajno poboljšalo uslove skijanja. Prošireni su kapaciteti noćnog skijanja i to na tri staze, staze broj 5, 5a i staza Štinji Do, kao i pokretna traka sa kupolom koja je značajno olakšala prve korake u skijanju našim mališanima. U posljednje 2,5 godine u OC Bjelašnica, Igman uloženo je blizu 33 miliona, a to se i vidi“, naglasio je Zlatko Mijatović u svom obraćanju, ministar privrede Kantona Sarajevo. NLB Banka Sarajevo, kao dugogodišnji partner OC Bjelašnica, cijeni izvrsnost, skijašku avanturu. Kontinuirano podržavaju razvoj skijanja, kako rekreativnog tako i takmičarskog, prepoznajući važnost podrške događajima koji doprinose rastu i promociji zimskih sportova u Bosni i Hercegovini. – NLB Banka Sarajevo je pouzdan partner Olimpijskom centru Bjelašnica od početka njihovog procesa digitalizacije i pružili smo značajnu podršku u implementaciji E-commerce i Unattended POS rješenja, čime je znatno unaprijeđeno korisničko iskustvo svih posjetioca Bjelašnice i Igmana. Zbog toga mi je iznimno zadovoljstvo, da ćemo zajedno sa Mastercard kompanijom i ove godine, kao i prethodne, podržati prestižno takmičenje kao što je FIS Europa Cup. Skijanje je sport koji je stvorio najpopularnije i najinspirativnije priče i mi želimo biti dio njih, a posebno me raduje što mogu, pored omogućenog popusta od 10% na online kupovine na web shopu za sve Mastercard kartice, najaviti i posebne aktivnosti i promocije koje smo pripremili za ovu skijašku sezonu i obilježavanje jubileja Olimpijade, od čega posebno izdvajam nagradnu igru gdje će Mastercard korisnici NLB Banke imati šansu osvojiti vrijedne nagrade poput ski karata, ski kaciga, brila i još mnogo toga, izjavila je Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo. Razvoj skijališta i takmičarskog skijanja prepoznat je kao prioritet i Općine Trnovo, koji su odlučni da pruže podršku daljem razvoju OC Bjelašnica kao turističke destinacije i pozornice za takmičenja svjetstkog ranga. – Općina Trnovo od svog budžeta izdvaja 70% u infrastrukturu. Želimo da nastavimo razvoj ovog prostora, moramo otvarati takmičarske i rekreativne staze. Dajemo podršku ZOI-u ’84 i mi zajedno odlično funkcionišemo. Najvažnije da nastavljamo da radimo u interesu građana Bosne i Hercegovine, istakao je Ibro Berilo, načelnik Opštine Trnovo. Kako odbrojavanje do održavanja FIS Europa Cup počinje, ZOI’84 poziva sve zaljubljenike u zimske sportove da im se pridruže 16. i 17.02. na Bjelašnici u praćenju skijaškog spektakla. Ulaz na oba dana održavanja utrke je besplatan. Svi gledatelji će uz praćenje vrhunskog skijanja imati priliku uživati u ceremoniji dodjele nagrada pobjednicama
Edin i Amra Džeko investirali u brend: Želimo živjeti u Hidn-Ander svijetu!
N. D. Pristupačno-luksuzni brend Hidn-Ander privukao je međunarodnog nogometaša Edina Džeku da se pridruži kao investitor. Vrhunski proizvođač tenisica širi se na nova tržišta i ovog je mjeseca otvorio izložbeni prostor u New Yorku uoči lansiranja brenda u SAD-u 2024. godine. Osnovan 2019., Hidn-Ander stvara originalne proizvode vođene dizajnom za 21. stoljeće. Hidn-Ander obuća je sklad kontrasta, jedinstvo različitih utjecaja. Proizvedene u Italiji, Hidn-Ander cipele su etički izrađene i napravljene da traju. Kolekcije se prodaju u trgovinama diljem Europe i putem hidnander.com. U 2024. brend ulazi u Južnu Koreju, osim u SAD i traži distribucijske partnere/agente u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Sa sjedištem u Milanu, Hidn-Ander će dodati nove investitore kako bude nastavio rasti. Edin Džeko jedan je od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih nogometaša. Navijači su mu dali nadimak Dijamant, a ujedno je i kapiten reprezentacije i najproduktivniji golgeter u zemlji. Rođen u Sarajevu 1986., napadač je dobro poznat iz vremena koje je proveo u klubovima Manchester Cityju, Romi i Interu, a sada je kapiten turskog Fenerbahcea. Gospodin Džeko utjelovljuje Hidn-Anderov koncept miješanih kultura. Nogomet je igrao u BiH, Češkoj, Njemačkoj, Engleskoj, Italiji i sada u Turskoj, a tečno govori pet jezika. Humanitarac, posljednjih 13 godina obnaša dužnost ambasadora UNICEF-a u Bosni i Hercegovini. Kao investitor dodatno je potpisana i poduzetnica i humanitarka Amra Džeko. Bivša bosanskohercegovačka manekenka i međunarodna glumica, poznata i pod djevojačkim prezimenom Amra Silajdžić, ambasadorica je dobrotvorne zaklade Srce za djecu koja pomaže obiteljima i djeci koja se bore s rakom. Gospođa Džeko nastavlja razvijati svoju platformu OREA, online tržište za ručno rađene, originalne proizvode s lokalnom oznakom. – Edin je čovjek od stila i sadržaja, kao i prekrasan nogometaš. Stalo mu je do toga kako stvari nastaju, njihovog utjecaja na planet i ljude. On donosi više od ulaganja, donosi srce, poručio je Adam Kakembo, izvršni direktor Hidn-Andera. – Amra je uronjena u svijet internacionalnog stila. Ima jasan pogled na kvalitetu i zagovara domaću i ručnu izradu. Ona se istinski uklapa u Hidn-Anderovu filozofiju, dodao je. Edin Džeko je objasnio zašto se odlučio na ovaj korak. – Zaljubio sam se u Hidn-Ander. Dizajn je moćan, estetika je izvanredna, a kvaliteta izuzetna. Ovdje je brend koji se ne boji biti originalan, rekao je napadač Fenerbahcea. I Amara je imala jasnu poruku. – Htjela sam biti dio brenda koji ima odvažan stil i odvažne vrijednosti. Želim živjeti u Hidn-Ander svijetu, naglasila je Amra Džeko.
Binance otkriva trendove koji će dominirati kripto tržištem 2024. godine
Marx.ba Binance je predstavio osam ključnih trendova koji će oblikovati budućnost kripto tržišta 2024. godine. Ova prognoza, koja se temelji na rastu i inovacijama prošlih godina, nudi uvid u ono što je pred nama. Na čelu, bitcoin i dalje potvrđuje svoju dominaciju. Godina 2023. obilježena je značajnim inovacijama na bitcoin blockchainu, uključujući ordinalse i BRC-20 tokene. Početkom nove godine odobreni su spot bitcoin ETF-ovi, te se u aprilu očekuje halving. Prema Binanceu, ova kretanja i povoljne presude SEC-a potencijalno će ubrizgati povećanu aktivnost i volatilnost u bitcoinovu orbitu. Digitalna imovina kao što su ordinalsi i BRC-20 tokeni potencijalno će doživjeti dramatičnu volatilnost zbog svojih kvaliteta sličnih meme tokenima i altcoinima manje tržišne kapitalizacije. Paralelno s usponom bitcoina, uspon ekonomije vlasništva, omogućen blockchain tehnologijom, preoblikuje kontrolu korisnika nad podacima i kreativnim sadržajem. Prethodne godine zabilježen je porast decentralizirane fizičke mrežne infrastrukture (DePin) i decentraliziranih društvenih medija (DeSoc). Naime, platforme poput Friend.techa dovele su do značajnog rasta u DeSoc sektoru. – Smatra se da ovi protokoli imaju visok potencijal rasta zbog svog opsežnog ukupnog adresabilnog tržišta i njihove sposobnosti brzog skaliranja kroz strategije rasta, napisao je Binance. Kako se ovi DePin i DeSoc projekti nastavljaju širiti 2024., obećavaju poboljšanu kontrolu i prilike za za korisnike nad njihovom digitalnom imovinom. Još jedan rastući kripto narativ je integracija umjetne inteligencije (AI) s kriptovalutama. Potaknuta globalnom privlačnošću OpenAI-evog ChatGPT-a 2023., ova sinergija otvara nove puteve u automatizaciji trgovine, prediktivnoj analizi i upravljanju podacima. Budući da se umjetna inteligencija isprepliće s kripto ekosistemom, ima potencijal demokratizirati obuku modela umjetne inteligencije. Također ima potencijal poboljšati transparentnost i sigurnost kroz decentraliziranu pohranu, što postaje sve očitije. Istodobno, tokenizacija imovine stvarnog svijeta (RWA) revolucionarizira uslužni program blockchaina. Ovaj proces dovodi tradicionalnu imovinu poput dionica, obveznica i nekretnina na blockchain, povećavajući transparentnost i učinkovitost u procesu. Binance procjenjuje da će se u 2024., tokenizirane državne obveznice, potaknute povišenim kamatnim stopama, pojaviti kao atraktivan izvor prinosa za ulagače. Štaviše, ubrzano institucionalno usvajanje RWA-ova, vjerojatno će poduprijeti ovaj trend. Čak je i Larry Fink, izvršni direktor BlackRocka, istakao tokenizaciju kao revolucionarni tehnološki napredak koji bi mogao revolucionirati upravljanje imovinom. – Danas imamo tehnologiju za tokenizaciju. Ako imate tokenizirani vrijednosni papir i identitet, u trenutku kada kupite ili prodate instrument u glavnoj knjizi, to se sve zajedno kreira. Želite razgovarati o problemima oko pranja novca. Ovo eliminira svu korupciju jer ima tokenizirani sistem, objasnio je Fink. Što se tiče likvidnosti, temeljne komponente DeFi ekosistema, Binance vjeruje da je u toku značajna evolucija. Sofisticirani modeli likvidnosti, kao što su Uniswap V3 Concentrated Liquidity Market Maker (CLMM) i sustavi zahtjeva za ponudu (RFQ), preoblikuju ovaj tržišni sektor. Ovi modeli, osmišljeni za rješavanje izazova kao što su trajni gubitak i pravodobna likvidnost, ukazuju na rastuću sofisticiranost i potencijal unutar on-chain trgovanja. Štaviše, očekuje se da će povećati opseg i dostupnost finansijskih aktivnosti na blockchainu. Ruku pod ruku s razvojem likvidnosti ide i ubrzano institucionalno prihvaćanje kriptovaluta. Štaviše, ulazak velikih upravitelja imovinom poput BlackRocka i Fidelityja na kripto tržište označava čvrsto uvjerenje u dugoročni potencijal industrije. Predstojeći halving bitcoina vjerojatno će privući još više institucionalnih igrača u kripto industriju. Studija CoinSharesa otkriva da će prosječni trošak proizvodnje po bitcoinu nakon halvinga vjerovatno porasti na između 27.900 i 37.800 dolara. – Troškovi proizvodnje i strukture profitabilnosti za rudare promijenit će se nakon halvinga 2024. godine. Većina rudara će se suočiti s izazovima koji zahtijevaju smanjenje troškova kako bi ostali profitabilni. Očekuje se da će samo nekolicina rudara poslovati profitabilno ako cijena bitcoina ostanu iznad 40.000 dolara, primijetili su analitičari CoinSharesa. U pozadini ovih uzbudljivih događaja, sigurnost ostaje najveća briga. Industrija je napravila hvale vrijedne korake u poboljšanju sigurnosnih mjera. Međutim, fokus na učvršćivanju sigurnosti ostaje nepokolebljiv. Konačno, važnost apstrakcije računa (account abstraction) dolazi do izražaja. To je ključni korak u tome da se blockchain tehnologija učini pristupačnijom i inkluzivnijom. Inovacije u ovom prostoru, posebice u stvaranju korisnički prilagođenih novčanika, trebale bi revolucionirati način na koji korisnici provode aktivnosti na blockchainu. Uz intenzivnu konkurenciju među pružateljima novčanika, očekuje se brzi napredak u ovom području. Na kraju, kripto zajednica i programeri vjeruju da apstrakcija računa može otvoriti put sljedećim milijardama korisnika da se pridruže Web3 sektoru, prenosi Lider.
Zaduženost u BiH najniža u regionu, privreda nailazi na izazove vezane za kredite
Bloomberg Adria Zaduženost Bosne i Hercegovine posmatrana kroz kredite u odnosu na BDP od blizu 50 posto najniža je u regionu, no privreda nailazi na izazove u pristupu kreditima. Prema mišljenju analitičarke Bloomberg Adrije, u tromom međunarodnom okruženju očekuje se nastavak rasta kreditne aktivnosti u 2024. godini, ali s jačim fokusom na stanovništvo. Na kraju novembra 2023. godine, ukupni krediti u našoj državi dostigli su 23,3 milijarde KM, s rastom od 0,5 posto. U odnosu na oktobar, zabilježeno je povećanje kredita od 113,8 miliona KM, što čini rast od 0,5 posto, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 59,4 miliona KM (0,5 posto), kod privatnih poduzeća za 58,4 miliona KM (0,6 posto) i kod nefinansijskih javnih poduzeća za 2,8 miliona KM (0,5 posto). Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod vladinih institucija za 1,7 miliona KM (0,2 posto) i kod ostalih domaćih sektora za pet miliona KM (2,2 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u novembru 2023. godine iznosila je 6,1 posto, nominalno 1,33 milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 810,4 miliona KM (7,4 posto), kod privatnih poduzeća za 483,4 miliona KM (5,3 posto), nefinansijskih javnih poduzeća za 18,8 miliona KM (3,2 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 54,3 miliona KM (32,9 posto). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 32,9 miliona KM (2,9 posto). Martina Petrović Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, objašnjava kako su ukupni krediti u BiH povećani za 6,1 posto mg u novembru 2023, što je najveća stopa rasta od 2019. godine. Krediti stanovništvu su rasli po nešto većoj stopi od kredita privredi. Dodaje da, ukoliko pogledamo kamatne stope, iako je vidljiv rast kamata, one su u BiH ostale relativno niske (npr. u odnosu na Srbiju) i nisu imale značajan efekt na tok kreditne aktivnosti, odnosno omogućile su kreditima da nastave rasti u toku 2023. – To je podržano i time što je tražnja i od preduzeća i od stanovništva rasla. Budući da smo imali period visoke inflacije i da je dominantan dio kredita stanovništvu namijenjen tekućoj potrošnji (odnosno niži je udio stambenih kredita), konstantan rast kredita nam i ukazuje na veću potrebu stanovništva da budžet dopuni kreditom uslijed višeg nivoa cijena, objašnjava Petrović Savić. Ono što je iz perspektive bankarskog sektora pozitivno je to da raste i depozitna baza koja je osnovni izvor sredstava za finansiranje kredita (7,7 posto mg u novembru 2023), objašnjava analitičarka. Kako kaže, uz visoke pokazatelje likvidnosti i pokazatelj kredita u odnosu na depozite od oko 75 posto ukazuje nam da postoji prostor za daljnju kreditnu aktivnost, bez toga da se javi potreba za dodatnim finansiranjem banaka. Samim tim što ima likvidnosti u sistemu, tražnja za kreditima je ključni faktor koji oblikuje kreditnu aktivnost. Generalno je zaduženost, posmatrana kroz kredite u odnosu na BDP od blizu 50 posto, najniža u regionu i ekonomija bi sigurno imala benefit od njenog rasta. Naravno, pod uslovom da taj rast bude dominantno usmjeren na kredite privredi, što bi omogućilo i brži ekonomski rast. – Trenutno, u prilično tromom međunarodnom okruženju ne vidimo perspektivu da dođe do značajno bržeg kreditiranja privrede, jer je teže doći do mogućnosti za investiranje i širenje poslovanja. Očekujemo da se trend rasta kreditne aktivnosti nastavi i u 2024, ali i dalje s nešto jačim akcentom na segment stanovništva, zaključuje ona. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2023. iznosili su 30,94 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 49,1 milion KM (0,2 posto). – Rast depozita na mjesečnom nivou registriran je kod sektora stanovništva za 8,9 miliona KM (0,1 posto) i kod privatnih poduzeća za 125,8 miliona KM (1,8 posto). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 1,8 miliona KM (0,1 posto), kod vladinih institucija za 70,5 miliona KM (1,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 13,3 miliona KM (0,7 posto), navodi Centralna banka. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru 2023. godine iznosila je 7,7 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra 2023. godine iznosile su 15,68 milijardi KM. Ukupna novčana masa (M2) na kraju novembra 2023. godine iznosila je 35,22 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, registriran je porast novčane mase za 36,2 miliona KM (0,1 posto).
U Saudijskoj Arabiji planira se izgradnja tehnološki najnaprednijeg stadiona na svijetu
Marx.ba Da Saudijska Arabija novcem želi kupiti svoje mjesto u vrhunskom sportu, to više nije nikakva tajna. Njihova ulaganja idu od golfa, preko Formule 1 pa do nogometa i brojnih ostalih popularnih sportova. Nakon što su kupili sve nogometne zvijezde koje su mogli, pa ih doveli u svoju ligu, nogometna ekspanzija Kraljevine nastavljena je i činjenicom da je ona jedina poslala ponudu za domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2034. godine. Dobivanjem tog domaćinstva osigurali su nastavak prisutnosti na svjetskoj nogometnoj sceni, a do početka prvenstva planiraju izgraditi niz stadiona u desetak gradova (pa čak i cijeli jedan linearni grad u sklopu planiranog novog megalopolisa Neom). Od eSporta do nogometa Jedan od projekata, usko vezanih uz sport, ali i tehnologiju, jest Qiddiya, pametni grad orijentiran isključivo ka turizmu i zabavi. Vlasti Saudijske Arabije podižu ga u blizini Rijada, s ciljem da do 2030. godine on postane najveća svjetska pojedinačna turistička destinacija i privuče i do 17 miliona posjetitelja godišnje. U njemu će se nalaziti staza Formule 1, najveći zabavni park na Bliskom Istoku s najbržim, najvišim i najdužim vlakom smrti na svijetu, kao i četvrt posvećena samo eSportu, tj. računarskim igrama. Posebna priča je nedavno otkriven plan za tehnološki najnapredniji stadion na svijetu. On će iskoristiti lokaciju Qiddiye, na uzvisini iznad Rijada, pa će pružati panoramski pogled na grad jer će biti smješten na samom rubu litice. Bit će to i prvi na svijetu stadion s pomičnim terenom, zidovima i krovom, kao i s najvećim LED videozidom – pa će biti i prilagodljiv za različite namjene i sportove. Nazvan će biti po princu Mohammedu bin Salmanu, a u budućnosti će na njemu domaće utakmice igrati klub Al Nassr, u kojem danas igra Cristiano Ronaldo. Cijeli će stadion biti klimatiziran, održivo projektiran kao “zelena” građevina, maksimalnog kapaciteta 60.000 posjetitelja, od čega 45.000 sjedećih mjesta. Na ukupnoj unutrnašnjoj površini od 197.000 m2 moći će se odvijati najrazličitiji sportski i drugi događaji. Za spektakl će, osim sportista ili umjetnika, biti zaslužni i LED ekrani koji će potpuno obavijati cijelu vanjsku strukturu stadiona. Oni će se moći razmaknuti, kako bi se otkrio otvoreni pogled prema širem području Rijada, čiji centar je udaljen oko 45 kilometara. Koliko će sve to koštati – nije objavljeno.
Prognoza: Zlato bi u 2024. godini moglo dostići nove rekorde
Bloomberg Adria Zlato je početkom decembra dosegnulo novi rekord usljed rasta očekivanja da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) početkom 2024. napokon početi da padaju, uprkos naporima Federalnih rezervi da smire optimizam investitora. Međutim, šta se očekuje za ovu godinu i ima li prostora za nove rekorde? Analitičari se ne slažu u potpunosti u vezi s očekivanjima za 2024., posebno zato što su cijene već na visokim nivoima, a godinu nije lako analizirati ni ekonomski, ni politički. Većina analitičara iz regiona, ipak, bila je optimistična povodom rasta cijena. Kao glavne razloge za to uglavnom navode geopolitičku i ekonomsku nestabilnost. Rekord 2023. godine Nakon rekorda iz perioda pandemije, zlato je početkom decembra dostiglo novi rekord. Kako za Bloomberg Adriju kaže Drago Matović iz Tavex Zlato&Srebro, faktori koji su uticali na povećanje cijene zlata su bili rat u Izraelu, povećanje tražnje centralnih banaka, inflacija i globalno slaba ekonomska slika. – Iako se ova cijena jako kratko zadržala na tržištu, ona je signal povjerenja institucionalnih i privatnih investitora u zlato. Naravno, istorijski performans nikada ne mora biti indikator budućeg, komentariše on. Dodaje da je specifično da je ovaj skok reakcija tržišta na ekonomska očekivanja za 2024, pri čemu je najbitniji faktor bila monetarna politika SAD-a. Cijene zlata imaju tendenciju da rastu usljed nestabilnosti poput ratova ili ekonomskih problema. Zato je do povećanja cijene zlata prvo došlo zbog dešavanja u Ukrajini, a zatim u Gazi, a ti problemi još uvijek traju. – Kad god je nestabilnost u politici, a da ne kažem ratni sukobi, svako ko ima novac razmišlja da ga pretvori u nešto što će biti trajno, neće izgubiti na vrijednosti, a u slučaju potrebe da se kreće iz jedne zone u drugu, može to potpuno legalno nositi, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz BiH. Kada pogledamo retrospektivu 2023., možemo zaključiti da je to bila dobra godina za zlato, pošto je svijet pogodio veliki broj izazova koji su okrenuli investitore ka sigurnom utočištu. – Godina 2023. bila je izrazito povoljna za ulagače u zlato, budući da je cijena zlata u eurima od početka godine narasla za oko devet posto, što je otprilike prosječan godišnji rast u posljednjih 20-ak godina. Prošlogodišnji rast stoga je dio jednog dužeg trenda koji je posebno izražen u posljednjih pet godina u kojima je cijena zlata narasla za oko 70 posto, kaže za Bloomberg Adriju Saša Ivanović iz hrvatskog Centra Zlata. Većina investitora očekuje rast cijene zlata u 2024., na šta će posebno utjecati odluke američkih Federalnih rezervi. Ključno pitanje je kada i koliko će Fed smanjiti kamatne stope. Tržišta zasad očekuju da će tokom 2024. Fed smanjiti kamatne stope pet puta kako bi pogurao američku ekonomiju, iako zvaničnici centralne banke ponavljaju da će broj smanjenja ipak biti manji. – Zbog ove procjene su tržišni akteri preduhitrili takvu odluku i odmah počeli da novac prebacuju u zlato – kao najefektivniji štit protiv inflacije i slabijeg dolara. S obzirom na to da je ovaj skok cijene zlata, reakcija na buduća očekivanja za 2024. vrlo je vjerovatno da će i tokom te godine investitori nastaviti da kupuju zlato, smatra Matović. Dodaje da pored toga tražnja centralnih banaka širom svijeta bilježi istorijski maksimum: pretprošle godine su ove institucije kupile više od 1.140 tona žutog metala, a u prva tri kvartala 2023. su kupile 800 tona, što je za 14 odsto više nego u istom periodu pretprošle godine. Ova kupovna groznica centralnih banaka širom svijeta će se najvjerovatnije nastaviti i u 2024, predviđa on. Slično govori i Davor Žic, član uprave Goldman Graffa, koji očekuje snažan rast cijena plemenitih metala. Dodaje da su novi faktori koji će uticati na cijene zlata usporavanje privredne aktivnosti u SAD-u i potencijalna nova recesija koju najavljuju mnogi stručnjaci. – Uz ratne sukobe, dodatni faktor geopolitičke nestabilnosti biće izborni ciklusi u ključnim svjetskim ekonomijama među kojima su SAD, EU, Indija i Tajvan. Treba očekivati kako će investitori u zlatu potražiti priliku za obranu od nesigurnosti i balansiranje svog portfelja. Makroekonomska politika, odnosno očekivanje tržišta da će Fed i ECB rezati kamatne stope, već je velikim dijelom uračunata u sadašnju cijenu. Ipak, ako rez bude veći od očekivanih 25 bodova u prvom kvartalu, to bi takođe moglo pojačati interes za plemenitim metalima. S obzirom na to da se na globalnom tržištu zlatom trguje u dolarima, a na evropskom u evrima, hlađenje dolarskog indeksa uticaće na dodatni rast cijene zlata na evropskom, a time i hrvatskom tržištu, zaključuje Žic. Ivanović takođe kaže da će cijena zlata u 2024. godini biti direktno vezana za monetarnu politiku najmoćnijih privreda svijeta, posebno SAD. – Kretanje cijene zlata u kratkom roku u pravilu negativno korelira s kretanjem američkih kamatnih stopa, iako je u dugom roku očit rastući trend bez obzira na kretanje kamata. S tim na umu, vrlo je vjerovatno kako nas u 2024. godini čeka popuštanje monetarne politike od Feda, to jeste prestanak rasta kamatnih stopa i njihovo smanjivanje. Ako do toga dođe, možemo očekivati rast cijene zlata čak i u kratkom roku na nivoe od otprilike 2,2 hiljade dolara po unci. Ako ipak do toga ne dođe, cijena zlata vjerovatno će ostati stabilna. Ipak, dolazak nove recesije i rast američkog javnog duga garantuje da će Fed kad-tad morati da spušta kamatne stope, a tržište očekuje početak toga u 2024. godini, što je u prošlosti uvijek bio signal za predstojeći rast cijene zlata, zaključio je Ivanović. I analitičari Bloomberg Adrije u 2024. godini predviđaju daljnji rast cijena zlata. Centralne banke nastavljaju da akumuliraju zlato, s porastom zaliha od 14 posto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci 2023. godine, iako je tempo usporio u drugom kvartalu zbog prodaje Turske. Iako se predviđa moguće usporavanje tempa kupovine zlata centralnih banaka u 2024., ne očekuje se značajan pad cijena s obzirom na druge relevantne faktore. S druge strane, očekuje se da će dolar oslabiti u 2024. naspram korpe valuta, što će gurnuti potražnju i cijenu zlata prema gore. Viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Marina Petrov Savić objašnjava da će cijene zlata i dalje rasti dok god su makroekonomski uslovi nestabilni, a centralne banke ostaju naklonjene zlatu, doprinoseći rezistentnosti cijene zlata. – Slabljenje dolara u odnosu na korpu valuta u narednom periodu će dodatno uticati na bolju tražnju za zlatom. Pored toga, i troškovi proizvodnje zlata su u posljednjih nekoliko godina porasli, što zbog povećanja troškova, što zbog smanjenog kvaliteta rude zlata, što podržava ove, sada povišene cijene, navodi ona. Za razliku od njih, Pavlović ne predviđa daljnji rast u ovoj godini kako na globalnom tako
Je li bitcoin ušao u zonu medvjeda i šta to znači
Marx.ba Cijena Bitcoina pala je za 6,8 posto između 11. i 12. januara, potvrđujući medvjeđu teoriju o događaju u stilu prodaje vijesti koji se dogodio nakon odobrenja promptnog Bitcoin berzovnog fonda (ETF). Dugo iščekivani događaj uslijedio je nakon porasta od 75% u 90 dana koji su doveli do početnog trgovanja 11. januara. To djelomično objašnjava nedostatak uzbuđenja i kasniju korekciju cijene na 43.180 dolara. Trgovci se sada pitaju postaju li ulagači medvjeđe raspoloženi nakon višestrukih neuspjelih pokušaja probijanja iznad 47.000 dolara u prošloj sedmici. S jedne strane, postoji neko obrazloženje iza straha, što znači da bi kreatori tržišta i kitovi koji su pokušali prednjačiti kod spot izdavatelja ETF-a kupovinom prije lansiranja mogli biti prisiljeni prodavati s gubitkom – ako je ova hipoteza valjana. Nadalje, Bitcoin rudari bi se mogli osjećati pod pritiskom da prodaju neke od svojih posjeda s obzirom na to da prepolovljenje stiže za manje od 100 dana, piše Cointelegraph. Bez obzira na to koliko je profitabilna operacija rudarenja Bitcoina, smanjenje subvencije za blok od 50% značajno će utjecati na marže. Prema Bitcoin Newsu, odljev rudara dosegao je šestogodišnji maksimum jer je BTC u vrijednosti od 1 milijarde dolara poslano na berze. Međutim, kao što pokazuju podaci CryptoQuanta, nekolicina drugih vrhunaca u prijenosima BTC-a od rudara poklopila se s najnižim cijenama u junu 2022., novembru 2022., martu 2023. i avvgustu 2023. Ovi bi podaci mogli uliti povjerenje u bikove, ali bi mogli biti i slučajnost. Nema obrazloženja za odnos između neto tokova Bitcoin rudara i kratkoročne cijene BTC-a, a isti grafikon također prikazuje višestruke slučajeve velikih prijenosa bez značajnog utjecaja na cijenu. Da bismo shvatili okreću li trgovci medvjeđi pad, treba analizirati bitcoinove derivate. Za početak, ukupni otvoreni interes za terminske ugovore porastao je za 14% na 446 500 BTC sa 392 130, 5. januara, što znači da interes ulagača za pozicije poluge nije izblijedio, niti je na njega negativno utjecala likvidacija. Vrijedno je napomenuti da je CME apsolutni lider sa 135,480 BTC ugovora, 30% tržišnog udjela. Zatim treba analizirati jesu li maloprodajni trgovci koji koriste polugu utjecali na akciju cijene. Trajni ugovori, također poznati kao inverzni swapovi, uključuju ugrađenu stopu koja se obično ponovno izračunava svakih osam sati. Pozitivna stopa finansiranja ukazuje na povećanu potražnju za polugom među dugim (kupovnim) pozicijama. Podaci pokazuju da se stopa finansiranja BTC fjučersa stabilizirala na samo 0,2% sedmično od 4. januara, što ukazuje na uravnoteženu potražnju za polugom između dugih i kratkih transakcija (prodaja). U suštini, nedavnu rasprodaju nisu uzrokovali trgovci na malo koji su koristili prekomjernu polugu, niti se ti ulagači klade na pad cijene. Trgovci također mogu procijeniti tržišno raspoloženje mjerenjem ide li više aktivnosti kroz pozivne (kupovne) opcije ili putne (prodajne) opcije. Omjer put-to-call od 0,70 ukazuje na to da otvorene kamate na put opciju zaostaju za više bikovskim pozivima i stoga su bikovske. Nasuprot tome, pokazatelj od 1,40 favorizira put opcije, što se može smatrati medvjeđim, piše Seebiz.
Prognoza: Šta analitičari Adria regiona očekuju od svjetskih berzi u 2024. godini
Bloomberg Adria Malo je onih koji su očekivali da će neki od svjetskih berzanskih indeksa doživjeti rekordan rast u 2023. godini, u godini koju je obilježilo zaoštravanje monetarne politike, odnosno borba centralnih banaka protiv visoke inflacije, nove geopolitičke tenzije na Bliskom istoku koje su uslijedile nakon rat u Ukrajini, kao i tehnološki bum izazvan vještačkom inteligencijom. Tim Bloomberg Adrije pitao je analitičare iz pet zemalja (Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine) za njihove prognoze kretanja tržišta kapitala i privrede uopšte u novoj 2024. godini. Većina njih smatra pozitivnim to što je krajem prošle godine inflacija počela da jenjava, ali i da to ne znači da će centralne banke žuriti da smanje referentne kamatne stope u 2024. godini. Geopolitika će i dalje biti jedan od najvećih faktora rizika u pogledu kretanja na berzi i ekonomskih tokova, a očekuje se da će glavni pokretači tržišta i dalje biti tehnološke kompanije i energetska tranzicija. Optimistički signali Analitičari za Bloomberg Adriju kažu da su pozitivni znaci na vidiku i za 2024. Optimizam se još više širi nakon signala centralnih banaka po kojima se vidi kraj monetarnom zaoštravanju. – Uprkos novim sukobima koji su se pojavili, postoji nekoliko razloga koji su odgovorni za povoljna kretanja na tržištima kapitala, kaže Andrijana Popovska, portfolio menadžerka u WVP Fund Management iz Sjeverne Makedonije. – Obuzdavanje inflacije kroz kontrolisano zatezanje ekonomije od centralnih banaka, smirivanje efekata sukoba između Rusije i Ukrajine i pronalaženje alternativa za resurse iz tih oblasti, smanjenje pritisaka zbog problema u lancima snabdijevanja, kao i značajne tehnološke inovacije širom svijeta doprinijeli su oporavku i rastu tržišta kapitala, kaže ona. Prema njenim riječima, eventualno smanjenje kamata donijeće više investicija. – U protekloj godini glavni berzanski indeksi ostvarili su sljedeće rezultate: DAX indeks je porastao za više od 18 odsto, EuroStoxx 50 za više od 17 odsto, a sličan rast zabilježila su i američka tržišta mjerena S&P 500 i Dow Jones Industrial Average, s rastom od više od 20 odsto, odnosno 10 odsto, izraženo u eurima, objašnjava Popovska. Ona dodaje da je smanjenje inflatornog rizika donijelo pauzu u zaoštravanju monetarnih politika, ali i signal da će već sredinom 2024. godine kamatne stope početi da padaju sa sadašnjih rekordnih vrijednosti. – Fed je na svom posljednjem sastanku po treći put zadržao nivo referentne kamatne stope i naglasio da očekuje da će stopa inflacije mjerena preko PCE (Personal Consumption Expenditures) indeksa pasti na 2,4 odsto i najavio potencijalno trostruko smanjenje referentne kamatne stope do kraja godine. Vjerujemo da će se postepeno prilagođavanje kamatnih stopa i programi kvantitativnog popuštanja sprovoditi pažljivo, prateći ekonomske pokazatelje kao što su stopa zaposlenosti, potrošnja i dinamika globalne trgovine, analizira Popovska. Što se tiče Evropske centralne banke (ECB), ta institucija je slijedila i zadržala kamate nepromijenjenim, stav za 2024. drugačiji je od Feda. – Iako su otkrili da osnovni pritisci na cijene popuštaju, oni i dalje smatraju da će stope morati da ostanu na ovim nivoima neko vrijeme i da se potencijalno smanjenje još ne nazire. Najava nižih kamata znači očekivanje da će u budućnosti kompanije imati niže troškove kamata, stimulišući veću potrošnju, veća ulaganja u različite projekte i opšti rast privrede. Ovakav razvoj događaja mogao bi dodatno da ojača profit kompanija i pruži dodatne mogućnosti za rast tržišta akcija tokom 2024. godine, kaže Popovska. Fokus na provjerljive indikatore Vladimir Pavlović, generalni direktor kompanije WM Equity Partners iz Srbije, kaže da je uvijek teško predvidjeti kretanje cijena akcija na svjetskim berzama i dodaje da su berzanski indeksi, ako se osvrnemo na 2023. godinu, porasli za više od 20 odsto. – Godina 2023. više je nego uspješna za one koji su investirali na svjetskim berzama. Trend rasta ima osnovu da se nastavi i u narednoj godini, ali je ključno da investitori imaju dugoročnu perspektivu kada ulažu u akcije, rekao je Pavlović. Na pitanje da li očekuje rast akcija tehnoloških kompanija na krilima vještačke inteligencije i tokom 2024. godine ili je to bio “trenutni efekat” u 2023, Pavlović je odgovorio da su tehnološke kompanije specifične jer imaju potencijal za brzi rast i po prihodu, a u pogledu rentabilnosti, i dodaje da su to ključni pokazatelji na koje gledaju svi investitori. – I ova kriza nas uči da fokus treba da bude na provjerljivim pokazateljima performansi kompanija, a zvučne riječi ponekad mogu da odvuku pažnju, kaže on. Pavlovića smo upitali i da li očekuje veći rast akcija sa snižavanjem kamatnih stopa Feda i ECB, na šta je on odgovorio da investiranje u akcije ne treba da bude motivisano padom kamatnih stopa, već odgovarajućom alokacijom ukupnog portfolija u ovu vrstu investicija od strane svakog pojedinca. – Pored toga, daleko najbolja strategija za ulaganje u akcije jeste disciplinovano investiranje kroz vrijeme, bez traganja za najboljim momentom da se investira, jer to ne polazi za rukom ni investitorima koji se nalaze u centru finansijskih dešavanja, objasnio je Pavlović. Uzavrela geopolitika nosi rizike Davor Špoljar, analitičar Erste banke (Erste & Steiermarkische Bank) u Hrvatskoj, smatra da su nakon makroekonomski izazovne 2023. godine u Evropi, koja je plesala na ivici recesije, uz visoku inflaciju i dva vojna sukoba na svojim granicama, performanse berzanskih indeksa u datim okolnostima bile izuzetno dobre. On posebno ukazuje na tehnološki sektor koji je “najjače povukao”, zbog čega je Nasdaq indeks ove godine skočio 40 odsto. Špoljar dodaje da je najjači impuls na tržištima došao od zaustavljanja rasta kamatnih stopa centralnih banaka i očekivanja da će se one uskoro smanjiti. Ali upozorava da bi takva očekivanja još uvijek mogla biti preuranjena i da bi godina mogla da počne opreznije. – Fokus treba da bude na procjenama akcija i kvalitetnijim pitanjima s očekivanim rastom zarada, kaže Špoljar. On je prokomentarisao i da očekivanja u vezi s dinamikom kretanja plata nisu toliko jasna, jer će efekat prethodnih povećanja kamata postati vidljiviji, privredni rast je usporen, a postoje i inflatorni pritisci na tržištu rada. U Agram Brokeru, jednom od aktivnijih domaćih igrača na tržištu kapitala, glavni faktori za 2024. jesu trenutno usporavanje inflacije i “uzavrela globalna geopolitička situacija” koju je, ističu, teško predvidjeti, ali u isto vrijeme može značajno doprinijeti volatilnosti na tržištima. Uzimajući u obzir ova dva faktora, kao i istorijska kretanja tržišta kapitala u sličnim uslovima privrednog
Centralna banka BiH: U novembru povećana novčana masa za 36,2 miliona KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je monetarna kretanja u novembru 2023. godine. Ukupna novčana masa (M2) na kraju novembra 2023. godine iznosila je 35,22 milijarde KM. Uodnosu na prethodni mjesec, registriran je porast novčane mase za 36,2 miliona KM (0,1%). Porastnovčane mase (M2) u novembru 2023. godine rezultat je povećanja novca (M1) za 43,7 milionaKM (0,2%) i smanjenja kvazinovca (QM) za 7,5 miliona KM (0,1%). Prenosivi depoziti u domaćojvaluti su povećani za 92,9 miliona KM (0,6%), dok je gotovina izvan banaka smanjena za 49,2miliona KM (0,8%), što je rezultiralo povećanjem novca (M1). Kvazinovac (QM) je smanjenuslijed smanjenja ostalih depozita u domaćoj valuti za 6,3 miliona KM (0,2%) i ostalih depozita ustranoj valuti za 19,4 miliona KM (0,3%), dok su prenosivi depoziti u stranoj valuti povećani za18,1 milion KM (0,4%). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u novembru 2023. godine iznosio je 2,4 milijardeKM (7,3%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 332,3 miliona KM (5,6%), kodprenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,42 milijarde KM (10,6%), prenosivih depozita u stranojvaluti za 447 miliona KM (12,4%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 22,1 milion KM (0,8%) ikod ostalih depozita u stranoj valuti za 175 miliona KM (2,5%). Protivstavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u novembru 2023. godine uiznosu od 36,2 miliona KM (0,1%) je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 111,3 miliona KM(0,5%) i povećanje neto domaće aktive (NDA) za 147,5 miliona KM (1,0%). Porast novčane mase(M2) na godišnjem nivou od 2,4 milijarde KM (7,3%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA)za 1,3 milijarde KM (6,8%) i neto domaće aktive (NDA) za 1,1 milijardu KM (8,0%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju novembra 2023. godine iznosili su 23,3 milijarde KM. Uodnosu na prethodni mjesec, zabilježeno je povećanje kredita od 113,8 miliona KM (0,5%). Kreditni rastregistriran je kod sektora stanovništva za 59,4 miliona KM (0,5%), kod privatnih poduzeća za 58,4 milionaKM (0,6%) i kod nefinansijskih javnih poduzeća za 2,8 miliona KM (0,5%). Smanjenje kreditnog rastaregistrirano je kod vladinih institucija za 1,7 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 5 milionaKM (2,2%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u novembru 2023. godine iznosila je 6,1%, nominalno 1,33 milijardeKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 810,4 miliona KM (7,4%), kod privatnihpoduzeća za 483,4 miliona KM (5,3%), nefinansijskih javnih poduzeća za 18,8 miliona KM (3,2%) i kodostalih domaćih sektora za 54,3 miliona KM (32,9%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivouregistrirano je kod vladinih institucija za 32,9 miliona KM (2,9%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2023. godine iznosili su 30,94 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 49,1 milion KM (0,2%). Rast depozita na mjesečnom nivou registriran je kod sektora stanovništva za 8,9 miliona KM (0,1%) i kod privatnih poduzeća za 125,8 miliona KM (1,8%). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 1,8 miliona KM (0,1%), kodvladinih institucija za 70,5 miliona KM (1,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 13,3 miliona KM (0,7%).Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru 2023. godine iznosila je 7,7%, što je u apsolutnomiznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,4 milijarde KM(9,8%), kod privatnih poduzeća za 1,02 milijarde KM (17,0%) i kod vladinih institucija za 7 miliona KM(0,2%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 49,1 milion KM(2,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 174 miliona KM (8,8%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra 2023. godine iznosile su 15,68 milijardi KM.
Je li sada pravo vrijeme za dizanje kredita: Hoće li pasti inflacija ili će kamate rasti
Marx.ba Šta će biti s cijenama kredita i je li bolje podići kredit za kupovinu stana ili pričekati sa zaduživanjem, pitanja su na koja nikad nije bilo teže odgovoriti jer živimo u vrlo neizvjesnim vremenima. Zato, podižete li kredit, razmislite o fiksiranju kamate na neko vrijeme ukoliko imate tu mogućnost, jer mnogi su dužnici s promjenjivim kamatama lani fiksirali svoje kamate, o iznosu zaduženja i mjesečne rate koju možete podnijeti, nastojeći da se u startu, na početku otplate, ne rastegnete do maksimuma. Rok otplate od jednog do tri desetljeća, na koliko se obavezujete da ćete svakog mjeseca plaćati određeni iznos, predug je za sve proroke ovog svijeta i niko ne zna šta će se događati s cijenama kredita i dužnikovim prihodima, poslom i životom. Za sada stvari stoje tako da zaštitnu mrežu imate samo u zakonskom ograničenju rasta kamata na kredite. Jer one ne mogu, kao nekad, rasti nebu pod oblake. Hoće li kamate rasti ovog ljeta, kako se to očekivalo posljednjih mjeseci prošle godine, ili će ih ljeto otopiti pa će početi padati? Nade i očekivanja da će kamate početi padati ove godine porasli su nakon što je inflacija u EU uhvatila siguran silazni trend i na najnižim je nivoima u dvije godine, pa je u novembru bila 2,4 posto, a u decembru se vratila na nivoe iz oktobra od 2,9 posto. Neki analitičari govore da smo vidjeli najgore od zaoštravanja monetarnih politika, da monetarne vlasti više neće dizati referentne kamate i da će doći do spuštanja kamata, što bi se moglo dogoditi oko juna ove godine, piše Slobodna Dalmacija. Ipak, Evropska centralna banka sredinom prošlog mjeseca nije spustila ključne kamate, kako se očekivalo, nego ih je zadržala na postojećim nivoima. Tako kamata za glavne operacije refinansiranja ostaje na 4,5 posto, za prekonoćne kredite na 4,75 posto, a prekonoćne depozite na četiri posto. Na te današnje nivoe stigle su s raspona od 0 do 0,75 posto, koliko su iznosile polovinom 2022. godine, kad je počelo zaoštravanje monetarne politike i završilo vrijeme jeftinog novca. Iz Evropske centralne banke za sada najavljuju zadržavanje referentnih kamatnih stopa i kažu da su na nivoima koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju inflacije od dva posto. Evropska centralna banka prati mnoge pokazatelje, ne samo one o kretanju inflacije i cijena raznih proizvoda i usluga, nego prati podatke o ekonomskom rastu, plaćama, potražnji… Ovisno o kretanju svih tih parametara, donose se odluke o tome što će biti s ključnim kamatama.